DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 13     <-- 13 -->        PDF

T. Jakovljević, M. Gradečki-Poštenjak1, I. Radojčić Redovniković: FIZIOLOŠKA, KEMIJSKAI ... Šumarski list br. 7–8, CXXXV (2011), 343-352


Rezultati su prikazani kao srednje vrijednosti dvaju ponavljanja
± standardna devijacija. Svi parametri,kao i grafički
prikazi,sačinjeni su korištenjem programa EXCEL.


REZULTATI I RASPRAVARezultati istraživanja pojedinih svojstava kvalitete
svježeg sjemena različitih provenijencijaprikazani su u
Tablici 2.
Krupnoća sjemena važno je svojstvo sjemena u rasadničkoj
proizvodnji,jer najkrupnije sjeme daje i najveće
sadnice(Vidaković, 1985). Najkrupnije sjeme
(Tablica 2) imala je provenijencija Biograd s masom
1000 sjemenski od 891 g, a najsitnije provenijencija
Mljet s masom 1000 sjemenki od 410 g. Krupnoća če-
šera i sjemena povezana je i sa starošću sastojine,odnosno
stabala, te sa stupnjem degradiranosti sastojine.
Stare i degradirane sastojine proizvode male češere s
najlakšim sjemenom, a učešće šturog sjemena je veće
(Bazzas i dr.,2000). Osim toga, stare sastojine proizvode
sjeme niže klijavosti nego mlade sastojine (Frankis
1999,Escudero i dr.2002,Court-Picon i dr.
2004). Najvišu klijavost imala je provenijencija Biograd
(80 %). Provenijencija Dubrovnik imala je najnižu klijavost
(65 %), iako je najmlađa sastojina. Na klijavosti
sjemena također utječu periodicitet plodonošenja i stupanj
uroda. U godinama dobrog uroda klijavost sjemena
je viša (Regent 1980,Gradečki 2002). Za provenijenciju
Dubrovnik 2009. godina bila je godina lošeg
uroda,što se odrazilo i na klijavost. Prosječna vrijednost
klijavosti svježeg sjemena pinije za sve četiri provenijencije
iznosila je 73 % i bila je viša od minimalne, standardom
propisane koja iznosi 60 %.
ProvenijencijeBiograd, Dubrovnik i Mljet, imale su
nisku energiju klijavosti sjemena, a klijanje sjemena
bilo je usporeno.Toukazujedastarost stabala,odnosno
sastojina,utječe na brzinu klijavosti sjemena (provenijencija
Mljet), te na prisutnost dormantnosti sjemena
(provenijencije Biograd i Dubrovnik), (Frankis,
1999,Roberts,1972). Kod pinjola se radi o tipu mehaničke
dormantnosti, kojoj je uzrok nepropusnost i
tvrdoća vanjske sjemenske ljuske (Regent, 1980,
ISTA, 1991). Na dormantnost sjemena također ukazuje


Tablica 2. Kvaliteta svježeg sjemena različitih provenijencija


Table 2 Quality of fresh seed of different provenances


Reagensi, standardi i otopine pripremljeni su s ultračistom
vodom i kemikalijama analitičke čistoće.


– Results and Discussion
i učešće svježeg neisklijalog sjemena. Energija klijavosti
sjemena provenijencije Biograd iznosila je 8%, a
učešće svježeg neisklijalog sjemena 9%. Provenijencija
Dubrovnik imala je energiju klijavosti 0,5 %, i najviše
učešće svježeg neisklijalog sjemena 20 %. Tako
visok postotak učešća svježeg neisklijalog sjemena
značajno je utjecaonavisinu klijavosti (65 %).
Učešće šturog sjemena u istraživanim provenijencijama
iznosilo je od 2 % (provenijencija Biograd) do 16
% (provenijencija Mljet). Razlog tako visokom učešću
šturog sjemena u provenijenciji Mljet je starost stabala,
koja iznosi više od 120 godina (Frankis, 1999,
Escuderoi dr.,2002).
Zdravstveno stanje sjemena svih istraživanih provenijencija
bilo je okularno dobro. Učešće bolesnog i
gnjilog sjemena kretalo se od 0 % do maksimalno 9%
(Tablica 2).
Klijavost uskladištenog sjemena pinije provenijencije
Zadar u razdoblju od 1995. do 2010. godine prikazana
je u tablici 3. Tijekom skladištenja kvaliteta
sjemena kontrolirana je svake godine. U godini sakupljanja
(1995. godina) sjeme je bilo vrlo visoke kvalitete.
To je bila godina dobrog uroda češera pinije.
Klijavost sjemena iznosila je (91 %), učešće svježeg
neisklijalog sjemena iznosilo je 3 %, šturog sjemena
nije bilo, a učešće bolesnog i gnjilog sjemena iznosilo
je 6 %. Iste godine sjeme je dugoročno uskladišteno.


Rezultati ispitivanja klijavosti sjemena u 2010. godini
su bili visoki.


Provenijencije
Provenance
Kvaliteta sjemena –Seed quality
Masa 1000
sjemenki
1000-seed
weight(g)
Sadržaj
vlage
Moisture
content(%)
Energija
klijavosti
Germination
rate(%)
Klijavost
Germination
capacity(%)
Šturo
sjeme
Empty
seed(%)
Svježe
neisklijalo
sjeme
Fresh
ungerminated
seed(%)
Bolesnoi
gnjilo
sjeme
Rotten and
decayed
seed(%)
Biograd 891 7,2 8 80 2 9 9
Dubrovnik 861 9,7 0,5 65 9 20 6
Mljet 410 7,5 13 73 16 6 5