DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2011 str. 13 <-- 13 --> PDF |
T. Jakovljević, M. Gradečki-Poštenjak1, I. Radojčić Redovniković: FIZIOLOŠKA, KEMIJSKAI ... Šumarski list br. 7–8, CXXXV (2011), 343-352 Rezultati su prikazani kao srednje vrijednosti dvaju ponavljanja ± standardna devijacija. Svi parametri,kao i grafički prikazi,sačinjeni su korištenjem programa EXCEL. REZULTATI I RASPRAVARezultati istraživanja pojedinih svojstava kvalitete svježeg sjemena različitih provenijencijaprikazani su u Tablici 2. Krupnoća sjemena važno je svojstvo sjemena u rasadničkoj proizvodnji,jer najkrupnije sjeme daje i najveće sadnice(Vidaković, 1985). Najkrupnije sjeme (Tablica 2) imala je provenijencija Biograd s masom 1000 sjemenski od 891 g, a najsitnije provenijencija Mljet s masom 1000 sjemenki od 410 g. Krupnoća če- šera i sjemena povezana je i sa starošću sastojine,odnosno stabala, te sa stupnjem degradiranosti sastojine. Stare i degradirane sastojine proizvode male češere s najlakšim sjemenom, a učešće šturog sjemena je veće (Bazzas i dr.,2000). Osim toga, stare sastojine proizvode sjeme niže klijavosti nego mlade sastojine (Frankis 1999,Escudero i dr.2002,Court-Picon i dr. 2004). Najvišu klijavost imala je provenijencija Biograd (80 %). Provenijencija Dubrovnik imala je najnižu klijavost (65 %), iako je najmlađa sastojina. Na klijavosti sjemena također utječu periodicitet plodonošenja i stupanj uroda. U godinama dobrog uroda klijavost sjemena je viša (Regent 1980,Gradečki 2002). Za provenijenciju Dubrovnik 2009. godina bila je godina lošeg uroda,što se odrazilo i na klijavost. Prosječna vrijednost klijavosti svježeg sjemena pinije za sve četiri provenijencije iznosila je 73 % i bila je viša od minimalne, standardom propisane koja iznosi 60 %. ProvenijencijeBiograd, Dubrovnik i Mljet, imale su nisku energiju klijavosti sjemena, a klijanje sjemena bilo je usporeno.Toukazujedastarost stabala,odnosno sastojina,utječe na brzinu klijavosti sjemena (provenijencija Mljet), te na prisutnost dormantnosti sjemena (provenijencije Biograd i Dubrovnik), (Frankis, 1999,Roberts,1972). Kod pinjola se radi o tipu mehaničke dormantnosti, kojoj je uzrok nepropusnost i tvrdoća vanjske sjemenske ljuske (Regent, 1980, ISTA, 1991). Na dormantnost sjemena također ukazuje Tablica 2. Kvaliteta svježeg sjemena različitih provenijencija Table 2 Quality of fresh seed of different provenances Reagensi, standardi i otopine pripremljeni su s ultračistom vodom i kemikalijama analitičke čistoće. – Results and Discussion i učešće svježeg neisklijalog sjemena. Energija klijavosti sjemena provenijencije Biograd iznosila je 8%, a učešće svježeg neisklijalog sjemena 9%. Provenijencija Dubrovnik imala je energiju klijavosti 0,5 %, i najviše učešće svježeg neisklijalog sjemena 20 %. Tako visok postotak učešća svježeg neisklijalog sjemena značajno je utjecaonavisinu klijavosti (65 %). Učešće šturog sjemena u istraživanim provenijencijama iznosilo je od 2 % (provenijencija Biograd) do 16 % (provenijencija Mljet). Razlog tako visokom učešću šturog sjemena u provenijenciji Mljet je starost stabala, koja iznosi više od 120 godina (Frankis, 1999, Escuderoi dr.,2002). Zdravstveno stanje sjemena svih istraživanih provenijencija bilo je okularno dobro. Učešće bolesnog i gnjilog sjemena kretalo se od 0 % do maksimalno 9% (Tablica 2). Klijavost uskladištenog sjemena pinije provenijencije Zadar u razdoblju od 1995. do 2010. godine prikazana je u tablici 3. Tijekom skladištenja kvaliteta sjemena kontrolirana je svake godine. U godini sakupljanja (1995. godina) sjeme je bilo vrlo visoke kvalitete. To je bila godina dobrog uroda češera pinije. Klijavost sjemena iznosila je (91 %), učešće svježeg neisklijalog sjemena iznosilo je 3 %, šturog sjemena nije bilo, a učešće bolesnog i gnjilog sjemena iznosilo je 6 %. Iste godine sjeme je dugoročno uskladišteno. Rezultati ispitivanja klijavosti sjemena u 2010. godini su bili visoki. Provenijencije Provenance Kvaliteta sjemena –Seed quality Masa 1000 sjemenki 1000-seed weight(g) Sadržaj vlage Moisture content(%) Energija klijavosti Germination rate(%) Klijavost Germination capacity(%) Šturo sjeme Empty seed(%) Svježe neisklijalo sjeme Fresh ungerminated seed(%) Bolesnoi gnjilo sjeme Rotten and decayed seed(%) Biograd 891 7,2 8 80 2 9 9 Dubrovnik 861 9,7 0,5 65 9 20 6 Mljet 410 7,5 13 73 16 6 5 |