DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 92 <-- 92 --> PDF |
ŠUMARSTVO JUGOISTOČNE EUROPE Novi regionalni znanstveni časopis u šumarstvu (Vol. 1. Broj 1: 1–72, Zagreb, 2010) Uvod Dr. sc. Dijana Vuletić,ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta, Jastrebarsko, s osobitim je zadovoljstvom predstavila istraživačima, znanstvenim i stručnim radnicima novi regionalni znanstveni časopis “Šumarstvo jugoistočne Europe“. S pravom se može postaviti pitanje: Zašto novi časopis? U ovo vrijeme susrećemo se s velikim brojem različitih časopisa na nacionalnim jezicima koji nisu razumljivi široj javnosti, samo troše vrijeme i energiju. Ideja je bila objavljivati znanstvene radove, a samo izuzetno stručne, koji se odnose na nacionalnu i regionalnu razinu, navodeći nacionalne i regionalne probleme, aktivnosti, projekte i rješenja te ih dati na uvid znanstvenoj i stručnoj javnosti radi detaljne rasprave. Ovaj je časopis osnovan prema dogovoru između vodećih obrazovnih i znanstvenih ustanova u Jugoistočnoj Europi, s ciljem promicanja istraživanja i obrazovanja u području šumarstva i unapređenju suradnje u regiji jugoistočne Europe. Osnivači su: Hrvatski šumarski institut (Hrvatska), Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu (Srbija), Institut za šumarstvo Beograd ZoranGalić: (Srbija), Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu (Bosna i Hercegovina), Šumarski fakultet Banja Luka (BiH), Institut za nizinske šume i životnu sredinu Novi Sad (Srbija) i Šumarski fakultet Univerziteta Sv. Cirila i Metoda Skopje (Makedonija). Za prvo razdoblje od tri godine nakon osnivanja, Hrvatski šumarski institut bit će domaćin i časopis će biti registriran u Hrvatskoj. Nakon isteka, domaćin i lokacija mogu se promijeniti. Nadamo se da ćeVas ovo prvo izlaganje zainteresirati kao čitatelje, a miVas pozivamo da sudjelujete svojim radovima u budućim izdanjima ovoga časopisa. Dr sc. Dijana Vuletić je glavni urednik časopisa, tehnički urednik je IvanBalenović,dipl. ing. šum., Izdavač: Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko. Tel: 385 (0)1 63 11 582, 385(0)1 63 11584, E-mail:dijanav@sumins.hr U ovom prvom izdanju objavljena su tri izvorna znanstvena rada na engleskom jeziku. Properties of fluvisol and humofluvisol in defended part of alluvial zone in Middle Danube Svojstva fluvisola i humifluvisola u zaštitnom dijelu aluvijalne zone u Srednjem Dunavu Na osnovi ovih istraživanja može se zaključiti kako su utvrđena dva tipa tla u srednjem dijelu Dunava i to: ilovasto i pješčano.Analizom distribucije frakcija, mulj i ilovača pokazali su bliskost u genezi humifluvisola i ilovastog fulvisola, a različitost od pješčanog fluvisola. Zavisno od akumulacije organske materije (humus), humofluvisol i ilovasti fluvisol su klasificirani kao akumulirani tip, dok je pješčani fluvisol diskontinuirani tip, tj. ovisi o sadržaju mulja i ilovače. ZoranGovedar,SrđanKereniDaneMarčeta: Structure and site potential of fir-spruce forests in Bosnia Struktura i mogućnost staništa jelovo-smrekovih šuma u Bosni Poznato je kako prekomjerne sječe oštećuju strukturu šumskih sastojina; s druge strane, kako rezultati ovoga članka pokazuju, velik intenzitet ne osigurava „idealnu“ strukturu u jelovo-smrekovim šumama i na visoko potencijalnim staništima. Utvrđena drvna masa na pokusnim plohama u sa 33 stojinama kretala se od 720,6 m/ha do 976,7 m/ha, što je značajno više od „normale“ za gospodarenje jednodobnim sastojinama i neki prijelazni oblici raznodobne starosti. Razlika između aktualne i željene strukture trebaju se koristiti za određivanje koji broj stabala i koje količine treba posjeći. Najbolji način gospodarenja jelovo-smrekovim šumama, na dobrim smeđim tlima i vapnencima je preborno gospodarenje. Sljedeći ciklus sječa treba povećati, a etat treba biti veći od pri rasta tijekom ophodnjice (10 godina). Cilj je da se struktura predmetnih sastojina ne mora postići u prvoj sječi. Konačna odluka kako treba provesti tranziciju pregustih sastojina u „normalne“, treba se donijeti na temelju znanstvenog iskustva primjenom ekoloških mjera glede tipa šume. S obzirom na tip mješovitih sastojina, bukva se pokazala kao ugrožena vrsta u ovim istraživanjima. Zbog toga bi trebalo, barem u ekološkom smislu, uzgojnim mjerama obnoviti bukvu oko pojedinačnih stojećih stabala bukve, unutar postojećih jelovo-smrekovih sastojina, kako bi bukva u budućnosti kao prirodna vrsta mogla imati veći omjer u smjesi. U budućnosti bi bilo korisno stati s aktivnostima unutar pojedinih tipova šuma, jer u skladu s ciljevima treba prije utvrditi vrste tala. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Elvin Toromani,FarukBojaxhi: Grow resonse of Silver fir and Bosnian pine from Kosovo Utjecaj rasta na običnu jelu i bosanski bor(Pinus heldreichii(Christ.) na Kosovu U ovom članku istraživani su odnosi klime i rasta na širinu goda obične jele i bjelokorog bora (Pinus heldreichii( Christ.). Cilj istraživanja bio je utjecaj klime na promjere obje vrste. Utjecaj klime analiziran je u godini ekstremnog rasta promjera, jednostavnom korelacijom između djelovanja klime s krivuljom rasta, kako bi se odredio: 1. utjecaj klime na svaku vrstu, 2.utvrdilo lokane ekološke čimbenikee na rast stabala, 3.usporedi reagiranje obične jele i bjelokorog bora. Reagiranje ukupne debljine (promjera) na djelovanje klime bilo je procijenjeno izračunavanjem prosje- Tamas Tobisch: čne sredine odnosa rasta i klime jednostavnom korelacijom obje funkcije. U razdoblju od 1908–2008.g. prosječna senzitivnost ukupne debljine s kronologijom za bjelokori bor bila je veća (0,209) od jele (0,165) sugerirajući da je bor osjetljiviji. Velika vrijednost prvog reda autokorelacije za bjelokori bor (0,674) ukazuje na visok senzibilitet na proljetne temperature i oborine koji imaju signifikantnu ulogu, posebicena rano drvo. Gap-phase regeneration of Central European sessil oak-horbean forest Izostanak faze obnove šuma hrasta kitnjaka i običnog graba Zbrajajući rezultate ovih pokusa, može se utvrditi prisutnost pridruženih vrsta, kojih je bilo manje tijekom prvih godina obnove, ako je sječa obavljena u manjim krugovima, veličine pola krošnje promjera stabla. Prema rezultatima ranijih pokusa kada je kompeticija bila mala, sadnice kitnjaka nisu ugrožene. No, ako je sječa obavljena na većim krugovima, pojava biljaka pridruženih vrsta naglo se poveća, a biljke hrasta kitnjaka nisu se mogle pripremiti za kompeticiju jer nisu ojačale.Ako biljke odrvene na vrijeme, njihova sposobnost za kompeticiju se poveća iz dva razloga. Biljke će imati jako korijenje, koje omogućuje brzi rast u visinu i otporne su na biotske i abiotske čimbenike. FarukMekić,Ćemal Višnjić,SeadIvojević: Još je jedna prednost manjih krugova. Njihova se površina može obnoviti žirom kitnjaka s okolnih stabala prije nego površine krugova promjera većeg od visine jednog stabla, zbog manje sposobnosti disperzije teškog žira kitnjaka. Stabla kitnjaka mogu se sjeći iznad vrlo gustog mladika, broj mladih biljaka može se značajno smanjiti radi djelovanja proreda i sječa ili radi mikroklimatskih promjena. Obnova hrasta kitnjaka može biti vrlo uspješna ako se sječa obavlja u manjim krugovima i ako se ti krugovi proširuju, ovisno o razvoju biljaka. Morfological variability of different of beech(Fagus sylvaticaL.)in Bosnia and Hercegovina Morfološka varijabilnost različitih provenijencija obične bukve u Bosni i Hercegovini U ovom članku analizirana je morfološka varijabilnost sjemena obične bukve i biljaka različitih provenijencija starih godinu dana, iz područja prirodnog rasprostranjenja Bosne i Hercegovine, i to iz Bužina, Bu gojna, Banja Luke, Bosanskog Grahova, Posušja i Olo va. Najveće sjeme (bukvicu) imale su provenijencije iz Banja Luke (dužina 16,17 mm, debljina 8,15 mm, m = 0,275 g), najmanju bukvicu imale su provenijencije iz Bosanskog Grahova (dužina 15,47 mm, debljina 7,22 mm, m = 0,143 g). Prosječne vrijednosti spomenutih indikatora bukvice za sve provenijencije iz Bosne i Hercegovine bile su: dužina 15,65 mm; širina 7,91 mm, m = 0,218 g; prosječni koeficijent korelacije oblika bukvice bio je 1,99 (d/š). Najbolje razvijene biljke imale su provenijencije iz Olova (promjer D = 3,5 mm; visinu H = 12,49 cm), a najslabije razvijene su bile biljke provenijencija blizu Posušja (D = 2,83 mm; visina H = 9,38 cm). Prosječni promjer (D = 3,16 mm i visinu H = 11,54 cm) imale su biljke svih provenijencija u “Bosni”. Rezultati ovih istraživanja ukazali su da razdjelu sjemenskih jedinica obične bukve u Bosni treba provesti u vertikalno (brdovita i planinska područja) i horizontalno (ravničarska područja). Napomena: Republika Hrvatska: zakonski je to provedeno Zakonom o šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/2009). Dr. sc. Joso Gračan |