DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 92     <-- 92 -->        PDF

ŠUMARSTVO JUGOISTOČNE EUROPE


Novi regionalni znanstveni časopis u šumarstvu (Vol. 1. Broj 1: 1–72, Zagreb, 2010)


Uvod


Dr. sc. Dijana Vuletić,ravnateljica Hrvatskog šumarskog
instituta, Jastrebarsko, s osobitim je zadovoljstvom
predstavila istraživačima, znanstvenim i
stručnim radnicima novi regionalni znanstveni časopis
“Šumarstvo jugoistočne Europe“. S pravom se može
postaviti pitanje: Zašto novi časopis? U ovo vrijeme
susrećemo se s velikim brojem različitih časopisa na
nacionalnim jezicima koji nisu razumljivi široj javnosti,
samo troše vrijeme i energiju. Ideja je bila objavljivati
znanstvene radove, a samo izuzetno stručne, koji
se odnose na nacionalnu i regionalnu razinu, navodeći
nacionalne i regionalne probleme, aktivnosti, projekte i
rješenja te ih dati na uvid znanstvenoj i stručnoj javnosti
radi detaljne rasprave.


Ovaj je časopis osnovan prema dogovoru između
vodećih obrazovnih i znanstvenih ustanova u Jugoistočnoj
Europi, s ciljem promicanja istraživanja i obrazovanja
u području šumarstva i unapređenju suradnje u
regiji jugoistočne Europe. Osnivači su: Hrvatski šumarski
institut (Hrvatska), Šumarski fakultet Univerziteta
u Beogradu (Srbija), Institut za šumarstvo Beograd


ZoranGalić:
(Srbija), Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
(Bosna i Hercegovina), Šumarski fakultet Banja Luka
(BiH), Institut za nizinske šume i životnu sredinu Novi
Sad (Srbija) i Šumarski fakultet Univerziteta Sv. Cirila
i Metoda Skopje (Makedonija).


Za prvo razdoblje od tri godine nakon osnivanja,
Hrvatski šumarski institut bit će domaćin i časopis će
biti registriran u Hrvatskoj. Nakon isteka, domaćin i lokacija
mogu se promijeniti.


Nadamo se da ćeVas ovo prvo izlaganje zainteresirati
kao čitatelje, a miVas pozivamo da sudjelujete svojim
radovima u budućim izdanjima ovoga časopisa.


Dr sc. Dijana Vuletić je glavni urednik časopisa,
tehnički urednik je IvanBalenović,dipl. ing. šum.,
Izdavač: Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje
41, 10450 Jastrebarsko.


Tel: 385 (0)1 63 11 582, 385(0)1 63 11584,
E-mail:dijanav@sumins.hr


U ovom prvom izdanju objavljena su tri izvorna
znanstvena rada na engleskom jeziku.


Properties of fluvisol and humofluvisol in defended part of alluvial zone in Middle Danube


Svojstva fluvisola i humifluvisola u zaštitnom dijelu aluvijalne zone u Srednjem Dunavu


Na osnovi ovih istraživanja može se zaključiti kako
su utvrđena dva tipa tla u srednjem dijelu Dunava i to:
ilovasto i pješčano.Analizom distribucije frakcija, mulj
i ilovača pokazali su bliskost u genezi humifluvisola i
ilovastog fulvisola, a različitost od pješčanog fluvisola.


Zavisno od akumulacije organske materije (humus),
humofluvisol i ilovasti fluvisol su klasificirani kao akumulirani
tip, dok je pješčani fluvisol diskontinuirani
tip, tj. ovisi o sadržaju mulja i ilovače.


ZoranGovedar,SrđanKereniDaneMarčeta:


Structure and site potential of fir-spruce forests in Bosnia


Struktura i mogućnost staništa jelovo-smrekovih šuma u Bosni


Poznato je kako prekomjerne sječe oštećuju strukturu
šumskih sastojina; s druge strane, kako rezultati
ovoga članka pokazuju, velik intenzitet ne osigurava
„idealnu“ strukturu u jelovo-smrekovim šumama i na
visoko potencijalnim staništima.


Utvrđena drvna masa na pokusnim plohama u sa


33


stojinama kretala se od 720,6 m/ha do 976,7 m/ha, što
je značajno više od „normale“ za gospodarenje jednodobnim
sastojinama i neki prijelazni oblici raznodobne
starosti. Razlika između aktualne i željene strukture
trebaju se koristiti za određivanje koji broj stabala i
koje količine treba posjeći. Najbolji način gospodarenja
jelovo-smrekovim šumama, na dobrim smeđim


tlima i vapnencima je preborno gospodarenje. Sljedeći


ciklus sječa treba povećati, a etat treba biti veći od pri


rasta tijekom ophodnjice (10 godina).


Cilj je da se struktura predmetnih sastojina ne mora
postići u prvoj sječi. Konačna odluka kako treba provesti
tranziciju pregustih sastojina u „normalne“, treba se
donijeti na temelju znanstvenog iskustva primjenom
ekoloških mjera glede tipa šume.


S obzirom na tip mješovitih sastojina, bukva se pokazala
kao ugrožena vrsta u ovim istraživanjima. Zbog
toga bi trebalo, barem u ekološkom smislu, uzgojnim
mjerama obnoviti bukvu oko pojedinačnih stojećih stabala
bukve, unutar postojećih jelovo-smrekovih sastojina,
kako bi bukva u budućnosti kao prirodna vrsta
mogla imati veći omjer u smjesi.


U budućnosti bi bilo korisno stati s aktivnostima
unutar pojedinih tipova šuma, jer u skladu s ciljevima
treba prije utvrditi vrste tala.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 93     <-- 93 -->        PDF

Elvin Toromani,FarukBojaxhi:


Grow resonse of Silver fir and Bosnian pine from Kosovo
Utjecaj rasta na običnu jelu i bosanski bor(Pinus heldreichii(Christ.) na Kosovu


U ovom članku istraživani su odnosi klime i rasta na
širinu goda obične jele i bjelokorog bora (Pinus heldreichii(
Christ.). Cilj istraživanja bio je utjecaj klime
na promjere obje vrste. Utjecaj klime analiziran je u
godini ekstremnog rasta promjera, jednostavnom korelacijom
između djelovanja klime s krivuljom rasta,
kako bi se odredio: 1. utjecaj klime na svaku vrstu,


2.utvrdilo lokane ekološke čimbenikee na rast stabala,


3.usporedi reagiranje obične jele i bjelokorog bora.


Reagiranje ukupne debljine (promjera) na djelovanje
klime bilo je procijenjeno izračunavanjem prosje-


Tamas Tobisch:
čne sredine odnosa rasta i klime jednostavnom korelacijom
obje funkcije.


U razdoblju od 1908–2008.g. prosječna senzitivnost
ukupne debljine s kronologijom za bjelokori bor bila je
veća (0,209) od jele (0,165) sugerirajući da je bor osjetljiviji.
Velika vrijednost prvog reda autokorelacije za
bjelokori bor (0,674) ukazuje na visok senzibilitet na
proljetne temperature i oborine koji imaju signifikantnu
ulogu, posebicena rano drvo.


Gap-phase regeneration of Central European sessil oak-horbean forest


Izostanak faze obnove šuma hrasta kitnjaka i običnog graba


Zbrajajući rezultate ovih pokusa, može se utvrditi
prisutnost pridruženih vrsta, kojih je bilo manje tijekom
prvih godina obnove, ako je sječa obavljena u manjim
krugovima, veličine pola krošnje promjera stabla.
Prema rezultatima ranijih pokusa kada je kompeticija
bila mala, sadnice kitnjaka nisu ugrožene. No, ako je
sječa obavljena na većim krugovima, pojava biljaka
pridruženih vrsta naglo se poveća, a biljke hrasta kitnjaka
nisu se mogle pripremiti za kompeticiju jer nisu
ojačale.Ako biljke odrvene na vrijeme, njihova sposobnost
za kompeticiju se poveća iz dva razloga. Biljke
će imati jako korijenje, koje omogućuje brzi rast u visinu
i otporne su na biotske i abiotske čimbenike.


FarukMekić,Ćemal Višnjić,SeadIvojević:


Još je jedna prednost manjih krugova. Njihova se površina
može obnoviti žirom kitnjaka s okolnih stabala
prije nego površine krugova promjera većeg od visine
jednog stabla, zbog manje sposobnosti disperzije teškog
žira kitnjaka. Stabla kitnjaka mogu se sjeći iznad vrlo
gustog mladika, broj mladih biljaka može se značajno
smanjiti radi djelovanja proreda i sječa ili radi mikroklimatskih
promjena. Obnova hrasta kitnjaka može biti
vrlo uspješna ako se sječa obavlja u manjim krugovima i
ako se ti krugovi proširuju, ovisno o razvoju biljaka.


Morfological variability of different of beech(Fagus sylvaticaL.)in Bosnia and Hercegovina
Morfološka varijabilnost različitih provenijencija obične bukve u Bosni i Hercegovini


U ovom članku analizirana je morfološka varijabilnost
sjemena obične bukve i biljaka različitih provenijencija
starih godinu dana, iz područja prirodnog
rasprostranjenja Bosne i Hercegovine, i to iz Bužina,
Bu gojna, Banja Luke, Bosanskog Grahova, Posušja i
Olo va. Najveće sjeme (bukvicu) imale su provenijencije
iz Banja Luke (dužina 16,17 mm, debljina 8,15 mm,
m = 0,275 g), najmanju bukvicu imale su provenijencije
iz Bosanskog Grahova (dužina 15,47 mm, debljina
7,22 mm, m = 0,143 g). Prosječne vrijednosti spomenutih
indikatora bukvice za sve provenijencije iz Bosne i
Hercegovine bile su: dužina 15,65 mm; širina 7,91 mm,
m = 0,218 g; prosječni koeficijent korelacije oblika bukvice
bio je 1,99 (d/š). Najbolje razvijene biljke imale su
provenijencije iz Olova (promjer D = 3,5 mm; visinu
H = 12,49 cm), a najslabije razvijene su bile biljke provenijencija
blizu Posušja (D = 2,83 mm; visina
H = 9,38 cm). Prosječni promjer (D = 3,16 mm i visinu
H = 11,54 cm) imale su biljke svih provenijencija u
“Bosni”. Rezultati ovih istraživanja ukazali su da razdjelu
sjemenskih jedinica obične bukve u Bosni treba
provesti u vertikalno (brdovita i planinska područja) i
horizontalno (ravničarska područja). Napomena: Republika
Hrvatska: zakonski je to provedeno Zakonom o
šumskom reprodukcijskom materijalu (NN 75/2009).


Dr. sc. Joso Gračan