DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 84     <-- 84 -->        PDF

2. Na temelju zaključaka Konferencije o klimi u Cancu nu,
traži se od Europske Unije da brzo povisi posto jeći
cilj o redukciji stakleničkih plinova sa sa dašnjih 20 na
30 posto do 2020. godine. Osim toga mora se utvrditi
jasan put do cilja zajedno s obvezujućim međuciljevima,
kojipredviđa redukciju emisije stakleničkih plinova
za 80 posto do 2050.,tako da se može postićicilj


– 2-stupnja, kojemu teži internacionalna zajednica.
Europska Unija mora pritom uočiti svoju vodeću
ulogu u svijetu.


3. Kako u Europi oko 80 posto emisije stakleničkih plinova
potječe od fosilnih energetskih sustava, mora
se energetska i klimatska politika Europske Unije
jasno fokusirati na potpuni prelazak na obnovljive
energetske sustave.Europska Unija mora brzo postaviti
jasan cilj zajedno s obvezujućim međuciljevima


o srednjoročnom prijelazu europske opskrbe energijom
na 100 postotno obnovljivu energiju.


4. Kod osiguranja biomase i pri njenom pretvaranju u
toplinu, struju ili pogonsko gorivo posebno je potrebno
posvetiti pozornost na kriterije potrajnosti i održivog
razvoja, održavanja socijalno minimalnog
stan darda i što je moguće većoj iskoristivosti.Posebno
težište tre ba staviti na dodatno korištenje biomase
iz poljopriv re de i šumarstva i to pomoćuinfor mativnih
i edukativnih aktivnosti, mjerama potpo re i
forsiranom sadnjom novih višegodišnjihene rgetskih
kultura.U primjeni biomase treba se poseban prioritet
dati opskrbi toplinskom energijom,kao i kombiniranojproizvodnji
stru je i topline.


5. Od Europske Komisije i njenih zemalja članica traži
se brzi razvoj ambicioznih sustava poticaja za razvoj
i mobilizaciju europskih resursa biomase,kao i
razvoj tržišta za toplinsku energiju, električnu energiju
i pogonsko gorivo od biomase te dostatna
sredstva za istraživanje i razvoj tehnologija,zajedno
s povećanim internacionalnim kooperacijama.
Samo takoEuropa može na globalnom planu potvrditi
svoju vodeću ulogu na području bioenergije.


Organizatori srednjeeuropske konferencije o bioma si
2011.uvjereni su da uz povećanje energetske uči n ko vitosti
jedna jasna i dosljedna politika o uvođenju obnovljivih
izvora energije u Srednjoj Europi, donosi niz
prednosti na području zapošljavanja, si gurnosti opskrbe
energijom i zaštite klime za stanovništvo, gospodarstvo
i za sve države zajedno.


Graz/Gradec, siječanj 2011. godine


55. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE
Opatija 8 – 11. veljače 2011.


Uvod


55. seminar biljne zaštite organizirali su Hrvatsko društvo
biljne zaštite iAgronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede,
ribarstva i ruralnog razvoja. Seminar je otvorila predsjednica
HDBZ prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić. Nakon
otvaranja sudionike Seminarapozdravili su organizatori i
uzvanici grada domaćina, Primorsko goranske županije,
Agronomskog fakulteta, a u ime Ministarstva, poljoprivrede
iVlade RH ministar ing. PetarČobanković.


Zatim su podijeljene nagrade i priznanja, tj. povelje
i plakete zaslužnim članovima za unapređenje struke i
društva. Promovirani su novi magistri i doktori znanosti
koji su taj stupanj postigli tijekom 2010.g.


Zlatnom plaketom uz Povelju od likovan je prof. dr.
sc. BorisHrašovec izZavoda za zaštitu šuma i lovstvo
Šumarskog fakulteta u Zagrebu.


Na Okruglom stolu kao uvodna izlaganja pod naslovom
Zakonodav stvo i zaštita bilja izlagana je i diskutirana
sljedeća problematika:


V.Ljubetić isur:


konodavstvu


V. Novaković i


stava za zaštitu bilja


Novosti u fitosanitarnom zasur:
Održiva uporaba sred-


R.Brlek isur:Fitosanitarni upisnik i biljna putovnica


Šumarska sekcija


U šumarskoj sekciji sudjelovali su znanstvenici šumarskog
fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta i stručnjaci
iz šumarske operative. Obrađivana je problematika
iz područja šumarske fitopatologije i entomologije, šums kih
požara, integrirane zaštite šuma i ekologije. U radu su


sudjelovali stručnjaci i referenti iz Slovenije, BiH iAu-


Slika 1. Radno predsjedništvo, slijeva: M. Dasović, M. Pernek i


strije. Podneseno je ukupno 18 referata.


M. Vucelja.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 85     <-- 85 -->        PDF

M. Harapin, M. Glavaš:
Pregled aktivnosti šu marske sekcije
na seminarima biljne zaštite
od 2001. do 2010. godine


U proteklih 10 godina domaći i
strani znanstvenici i stručnjaci sudjelovali
su na seminarima biljne
zaštite. U tom razdoblja prezentirana
su 184 referata. Prikazan je početak
organizirane zaštite šuma u


18. stoljeću kada je započelo gospodarenje
šumama, a u 20. stoljeću
razvija se i unapređuje zaštita
kada se primjenjuju biotehničke
metode suzbijanja bolesti i štetne
entomofaune, osobito defolijatora.
Nekad je organizacijom šuma ruko-


Slika 2. Sudionici plenarne sjednice – u prvom redu dobitnici priznanja.


vodila Potkomisija za zaštitu šuma,


a sada je to Odjel za ekologiju i zaštitu
šuma pri Hrvatskim šumama d.o.o. Referiran je
rad DPS u šumarstvu u Šumarskom institutu osnovan
1978.g. O štetnim šumskim kukcima raspravljalo se na
svim seminarima, pa je iz tog područja bilo 50 referata.
Uz 24 domaća bilo je 26 izlagača iz inozemstva (SLO,
Češka, BiH, SAD, Grčka, Mađarska iAustrija). Po bro ju
prikaza potkornjaci zauzimaju prvo mjesto (50 %).
Po učešću slijede mineri lišća na hrastu i divljem kestenu
i ose listarice na hrastu i sm reci.


O karantenskim štetnicima referirali su autori iz Hrvatske
(15), Slovenije (8) iAustrije (2). Našim šumama
prijeti oko 40 vrs ta invazivnih karantenskih štetoč inja. O
zdravstvenom stanju biljaka u šumskim ra sadnicima referiralo
je 14 autora na 5 seminara. O sitnim glo davcima,
drugim sisavcima i pticama referiralo je 20 au tora na 9
seminara. O šumskim požarima na 7 seminara bi lo je 13
autora sa 9 re ferata. O zakonskoj regulativi zašti te šuma
s posebnimnaglaskom na FSC raspravljalo se na 7 seminara
s 8 izlaganja. Kroz 10 godina sudjelovala su 74 domaća
i 49 stra nih autora.


D.Jurc:Strategija u zaštiti šuma: Bolje spriječiti
nego liječiti


U Europu se iz drugih kontinenata unose novi invazivni
štetni organizmi. Oni mogu biti velika opasnost
za pojedine vrste drveća, a mogu ugroziti i šumski ekosustav.
Dosadašnji fitosanitarni propisi kao što su A1,
A2Alert i akcijska lista EPPO nisu dovoljna prepreka,
pa se predlaže novi sustav, a njegova je bit “rano obavještavanje
i brzi odgovori” (Early warning and rapid
response system). No, taj sustav neće riješiti problem,
pa predlažemo da se postave prepreke na unošenje štetnih
organizama. Najveći krivac za širenje karantenskih
invazivnih vrsta je Svjetska trgovinska organizacija
(WTO) koja bez ograničenje provodi trgovinu roba,što
se mora pod hitno mijenjati.


T.Treštić, M.Dautbašić, O.Mujezinović:
Oštećenje drvoreda uzrokovana snijegom na području
grada Sarajeva


Gradsko zelenilo u gradovima raste u nepovoljnim
ekološkim uvjetima (ograničeni prostor, zbijeno tlo,
soljeno tlo, nepravilno oblikovana krošnja, zagađenje
od prometa i dr.) krajem jeseni 2009.g. prvi je snijeg
prouzročio oštećenja velikog broja stabala u svim drvoredima
grada. Ukupno je pregledano i procijenjeno
oštećenje na 860 stabala, a na temelju rezultata preporučene
su preventivne mjere kod izbora drveća za drvorede
i parkove te način oblikovanja krošanja.


M. Dasović: Zaštita šuma, šumskog zemljišta
pri likom izvođenje građevinskih radova


Šumu ugrožava prometna, energetska i komunalna
in fastruktura. Svaka promjena okoliša u šumi ostavlja
ne izbrisiv trag. Na području UŠPGospić u proteklih 10
go dina izveden je niz građevinskih zahvata, kao auto ces
ta Zagreb-Split, plinovod Like i Dalmacije, modernizaci
ja prometnica, vodovoda i telefonske instalacije.
Po dizanj em svakog objekta uzurpiraju se dodatne šumske
površi ne za organizaciju radilišta za prilazne puteve,
par kirališta za vozila, deponije materijala i druga proširenja.
Prigodom toga,izvođači sjeku brojna stabla i neovlašteno
koriste šumsko zemljište i nanose velike štete.
Ranjavaju se mnoga stabla, koja su izložena napadu gljivičnih
bolesti i potkornjaka. Količina drvne mase koja
se bespravno sje če, i ona koja se zbog oštećenja mora
posjeći,iznosi 25% više nego što je odobreno.


G.Rubin, M.Glavaš:Gorivi materijal i mjesta
nastanka šumskih požara na području UŠPSplit


Analizirane značajke šumskog gorivog materijala i
njegova utjecaja na pojavu i širenje požara provedeno je
na 6 lokaliteta od 15. svibnja do 15.rujna 2010. g.
Ukupno je obrađeno 3.360 uzoraka za izmjeru zapaljivo




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 86     <-- 86 -->        PDF

sti i 576 uzoraka za izmjeru vlažnosti. Uzorci su kategorizirani
prema veličini u 3 kategorije: lišće-iglice, grančice
promjera do 6 mm i grančice veličine od 6–25 mm. U
obzir su uzete dominantne vrste, alepskog, primorskog i
crnog bora, šikara i panjača medunca i makija crnike.
Materijal je laboratorijski obrađen prema metodologiji
INRA–Avignon. Dobiveni rezultati omogućuju utvrđivanje
modela šumskog gorivog materijala, imaju lokalno
značenje za izradu karata požarnog opterećenja i stupnjeva
ugroženosti za unapređenje preventivnih požarnih
aktivnosti s ciljem zaštite priobalnih šuma.


L.Bjedov, J.Margaletić, M. Vucelja:Problem
kontrole populacija sitnih glodavaca u šumskim
ekosustavima


Sitni glodavci prisutni su u svakom šumskom ekosustavu
i utječu na njegovu ravnotežu.Većinu glodava ca
karakterizira brzo razmnožavanje i štete na sjemenu
i mladim biljkama. Njihova velika brojnost je značajan
uvjet za prisutnost predatora,kao i za prijenos sjemena.
Mnogi predatori kao npr. ptice grabljivice hrane se
određenom vrstom glodavaca (voluharicama!). Cikličnost
glodavaca varira unutar jedne godine, ali i između
godina što ovisi o klimi, pa njihovu brojnost treba kontinuirano
pratiti. Suzbijati se smiju samo iznimno u
nužnim situacijama zbog velikih površina i otrovnosti
rodenticida.


K.Arač, M.Pernek:Veliki arišev potkornjak,
nova pojavna vrsta u Hrvatskoj


Veliki arišev potkornjak (Ips cembrae) sekundarni je
štetnik koji napada europski ariš (Larix decidua) u Europi.
Prema EPPO listi vrsta je utvrđena u 17 zemalja u
Europi i u Hrvatskoj. Na području Koprivnice u šumariji
Sokolovac tijekom 2008.g. bio je jaki napad u 46 godina
staroj ariševoj sastojini na nadmorskoj visini od 280 m.
Zbog jakog napada došlo je do sušenja pojedinačnih stabala
i u grupama.Tijekom 2008.g. posječeno je 109 stabala,
odnosno 81 m3 drve mase. Sljedeće godine oborena
su nova stabla s kojih su uzimani uzorci s raznih visina
(kolutovi) za laboratorijsku obradu. Napadnuta stabla
imala su promjer od 17 do 42 cm. Proučene su morfološke
i biološke značajke ariševog potkornjaka,kako bi se
mogla definirati njegova štetnost i mogućnost suzbijanja.


A.Vukadin, B.Hrašovec:CLBAnoplophora
shinensis(Forster) – situacija u Hrvatskoj tri godi ne
nakon prvog nalaza


Prvi nalaz azijske strizibube poznate u literaturi kao
Citrus Longhorn beetle (CLB) pronađena je u Hrvatskoj
2007.g. u nasadniku uTurnju kraj Zadra,iz pošiljke
iz Kine. Nađene su ličinke u sadnicama
japanskog javora (Acer palmatum). Odmah je zabranjena
prodaja sadnica. Nakon toga u trogodišnjem razdoblju
izvršen je pregled sadnica 6 puta godišnje od
svibnja do listopada. Štetnik je nađen i na ružama. Ovaj
štetnik nalazi se na EPPOA2 karantenskoj listi. Napada
drveće sljedećih rodova: javor, divlji kesten, joha,
breza, grab, ljeska, bukva, smokva, šljive, kruške,
hrast, ruže, vrbe, brijest i dr. Navedenim vrstama prijeti
velika opasnost od azijske strizibube.


J. Jakša, M. Kolšek: Problematika vrsta iz
roda Cephalciau Republici Sloveniji


U Sloveniji je 2009.g. evidentirana prisutnost osa
predivica iz rodaCephalciakoje se pojavljuju u Europi
i čine defolijacije na velikim površinama, što dovodi do
sječa stabala i ogoljavanja šumskih površina. Štete čine
ličinke grizući iglice smreke i drugih četinjača. Tijekom
2009. g. napadnuta je smreka na sjevernom dijelu
Slovenije na nadmorskoj visini 600 do 800 m (Riflov
vrh kod Prevalja). Napad je bio na 106 ha smrekovih
sastojina. Krošnje su bile oštećene i do 60%. Bilo je vi še
vrsta osa, a najbrojnija je bila C.Arvensis. Broj nim fa
i pronimfa dostizao je 1700/m2, a značajnu štetu čini
već 20 jedinki/m2. Zaštita je rađena na 8700 stabala ljepljivim
trakama širine 15 cm na prsnoj visini stabla na
kojima je bilo ljepilo za ulov ženki. Prvo rojenje bilo je
u drugoj polovici travnja, a masovni ulov ženki bio je u
svibnju. Praćenjem je utvrđeno da je većina ličniki dijapauzirala,
pa se 2011.g. očekuje jači napad.


Ž.Kauzlarić:Praćenje jelinog moljca igličara
na području UŠPDelnice od 1995. do 2010. godine


Jelin moljac igličar(Argyresthia fundella) je poznat
u Europi i u nas kao štetnik jele, čiji napad izaziva opadanje
iglica i sušenje stabala. Rojenje traje dugo, od početka
svibnja do polovice lipnja. Ženka odlaže jaja
pojedinačno, a gusjenica se razvija u iglici. Gusjenice
buše iglice do jeseni, zatim prelaze na nove iglice u kojima
prezime. Kukulje se na zdravim iglicama u bijelom
kokonu.Već 1967.g. bio je jaki napad na području šumarije
Fužine (g.j. Kobiljak–Bitoraj) pa je provedeno
suzbijanje leptira na površini od 1137 ha s 20%-tnim
Pantakanom. Kontrola populacije provodi se brojanjem
kokona, a iskazuje prosječnim brojem na 1000 iglica.


B.Hrašovec, M.Franjević:Mogućnost primjene
polimernih mreža i kontaktnih insekticida u
zaštiti hrastove oblovine sukladno FSC kriterijima


– prvi rezultati


Početkom lipnja 2010. g. u g.j. “Jastrebarski lugovi”
postavljen je pokus zaštite oblovine od sekundarnih
potkornjaka drvaša iz rodovaXyloterus, Xyleborus
i vrstePlatipus cilindrus. Korištena je sintetička mreža
kao barijera za kornjaše i kontaktni insekticidWood-
net. Insekticid je integriran u mrežu da ga kiša i voda ne
mogu isprati i prenijeti u tlo, pa je u skladu s FSC nor-
mama. Oblovina je bila promjera 55 do 70 cm dužine 4


m.Pokus je postavljen za vrijeme aktivnnosti pet vrsta
potkornjaka drvaša. Za monitoring i kontrolu bio je paralelan
pokus u odjelu 9b,gdje su postavljene feromonske
klopke i neštićena hrastova oblovina. Rezultati su
pokazali visoku učinkovitost glede velikogbroja ugi




ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 87     <-- 87 -->        PDF

nulih kornjaša iz porodiceGeotrupide,neposredno uz
mrežu i odsutnost ubušivanja potkoranjaka u oblovinu,
uz iznimku 6 jedinki vrste Xyleborus monographus.
Ovaj pokus pokazao je da 5 vrtsa potkornjaka nije napalo
oblovinu i poslužio je kao smjernica za istraživanje
2011.g te daljnju primjenu mreže za zaštitu ob lovine od
potkornjaka drvaša.


B.Bradić:Pokusno suzbijanje mrežaste platanine
stjenice u Čazmi


U čazmanskim parkovima ima oko 50 platana, starosti
oko 60 godina. One trpe jaki napad od mrežaste stjenice.
To je monofagni kukac, jer napada samo plata nu i
smanjuje asimilaciju, a ujedno je to tipični molest ant u
naseljenim mjestima. U suradnji sAg ronomskim fakultetom
provedeno je suzbijanje metodom injektiranja sistemičnog
insekticida pod koru,pod tlakom od 2 bara.
Na svakih 10 cm opsega,bušilicom se naprave rupe du-
bine 2,5 cm i u njih se ubrizga 24 ml insekticida, a rana
se dezinficira s fungicidom Zinep. Aplicira ni su pripravciVetrimec
018EC, Rogor 40 i Confidor.Ak cija je
uspjela napad je izostao.


N. Lacković, C. Stauffer: Analize genetske
populacije gubara u Europi i Hrvatskoj


Gubar je tipični primarni štetnik koji može potpuno
obrstiti šume na velikim površinama. Osim u razlikama
u gradacijama među prostorno odvojenim populacija ma
postoje i druge razlike u zastupljenosti vrsta drveća
u ukupnom brstu. U Mađarskoj postoji populacija koja
se primarno hrani na vrbama. Kako se areal gubara proteže
kroz kontinentalne i mediteranske šume,pretpostavlja
se da takvih specifičnih razlika među populacija
ima više. Želi se dokazati unutarvrsna genetska varijabilnost.
Postignuti su prvi rezultati genetskih istraživanja
na populacijama gubara u Europi i Hrvatskoj.


M.Pernek, N.Lacković:Ulov cvilidreta ( Monochamus
galloprovincialis) u feronomskim klo p kama
– mogućnost kontrole i monitoring


Cvilidrete kaoM. Galloprovincialisubrajaju se u sekundarne
i tercijarne štetnike borova i u sušenju šuma
nemaju značajnu ulogu. Njihova uloga je promijenjena
1999.g. kada je u Portugalu otkrivena karantentska nematoda
Bursaphelenchus xylophilus, kao primarni
uzročnik sušenja borova (prime wilt disease). Upravo je
navedena cvilidreta najznačajniji vektor tog patogena u
Europi.Već 10 godina se u Portugalu bezu s pješno pokušava
eradicirati nematodu, pa je suzbijanje vektora (cvilidrete)
obećavajuća alternativa. Na vedena nematoda je
za Hrvatsku karantenski organiziran, pa se poseban nadzornjene
pojave kontrolira dva puta godišnje. Za ulov
ove cvilidrete postavljeno je 10 klopki IPM u Zadru i
Benkovcu sa semiokemikalijama, odnosno kairomonima
za privlačenje cvilidreta. Na uhvaćenim jedinkama
nisu pronađene opasne nematode.


T. Hauptman, N. Ogris, F. Celar, D. Jurc:
Utjecaj temperature i fungicida na gljivu Chalara
fraxinea


C.fraxineaje fitopatogena gljiva, u Sloveniji je prvi
puta registrirana 2006.g. Gljiva uzrokuje odumiranje i
sušenje običnog i poljskog jasena. Istraživan je utjecaj
temperatura na rast gljive in vitro. Optimalna temperatura
za rast gljive je 20 do 25 °C. Na višim temperaturama
vrlo slabo raste i propada. Cilj istraživanja je
raz viti toplotno tretiranje jasenovih sadnica koje bi uništi
lo gljivu. Testirana je: učinkovitost osam vrsta fungicida.
Utvrđena je velika varijabilnost učinkovitost
ispitanih fungicida.


L. Barić, D. Diminić: Nove spoznaje o gljivi


Chalara fraxinea


Chalara fraxinea uzrokuje posljednjih 10 godina
ma sovno odumiranje običnog jasena. U Poljskoj se pojavila
1990.g., širila se od istoka prema zapadu, rasprostranjena
je u zemljama Europe. Njezina biologija,
patogenost, distribucija, ekonomski značaj nisu u potpu
nosti poznati. Simptomi oboljenja su sušenje lišća,
nekroza kore, diskoloracija drva i konačo odumiranje i
sušenje jasena. Osim na domaćim jasenima gljiva je
izolirana i iz američkih i azijskih vrsta jasena. Gljiva se
širi askosporama iz apotecija na lisnim peteljkama. Pozornost
treba usmjeriti na genetički otporne vrste i
sprječavanje širenja bolesti. Gljiva je stavljena na
EPPO Alertvrstu.


S.NovakAgbaba, N.Ćelepirović:Gljive iz
roda Phellinusi njihova rasprostranjenost


Gljive rodaPhellinusdolaze na različitim vrstama
dr veća. U Hrvatskoj dolazi na borovima, vrbama, lovo ru,
zeleniki, jasenu, javoru, divljoj trešnji i dr. Nađena
je u nacionalnim parkovima i u urbanim sredinama,
kao i u šumama. Najveća zaraza je na Brijunima i u NP
Krka. Gljiva izaziva bijelu trulež debla.


M. Glavaš, S. Budinšćak, M. Budinšćak:
Mikoflora obične bukve u Hrvatskoj s naglaskom
na uzročnike truleži


Bukva u našim šumama ima najveći areal (35%).
Po drvnom fondu i etatu na prvome je mjestu. Ona daje
34% prirasta šuma u Hrvatskoj. Bukva je zbog anatomskih,
fizičkih i kemijskih svojstava pogodna za razvoj
i napad mnogo vrsta gljiva. U nas je utvrđen znatan
broj gljiva na stablima (Neonectria spp.) na kori živih
stabala i mrtvih grana (oko 15 vrsta), bolesti bukvice
ponika i mladih biljaka (Phytophthora spp.), destruktori
drvnih ostataka i listinca oko 20 vrsta i uzročnici
truleži drva živih stabala. Iz redaAgaricales i srodnih
redova na bukvi je utvrđeno preko 20 vrsta. Poroidne
gljive spadaju u 8 redova, 14 porodica, nekoliko desetaka
rodova i mnogo vrsta.


Miroslav Harapin