DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 84 <-- 84 --> PDF |
2. Na temelju zaključaka Konferencije o klimi u Cancu nu, traži se od Europske Unije da brzo povisi posto jeći cilj o redukciji stakleničkih plinova sa sa dašnjih 20 na 30 posto do 2020. godine. Osim toga mora se utvrditi jasan put do cilja zajedno s obvezujućim međuciljevima, kojipredviđa redukciju emisije stakleničkih plinova za 80 posto do 2050.,tako da se može postićicilj – 2-stupnja, kojemu teži internacionalna zajednica. Europska Unija mora pritom uočiti svoju vodeću ulogu u svijetu. 3. Kako u Europi oko 80 posto emisije stakleničkih plinova potječe od fosilnih energetskih sustava, mora se energetska i klimatska politika Europske Unije jasno fokusirati na potpuni prelazak na obnovljive energetske sustave.Europska Unija mora brzo postaviti jasan cilj zajedno s obvezujućim međuciljevima o srednjoročnom prijelazu europske opskrbe energijom na 100 postotno obnovljivu energiju. 4. Kod osiguranja biomase i pri njenom pretvaranju u toplinu, struju ili pogonsko gorivo posebno je potrebno posvetiti pozornost na kriterije potrajnosti i održivog razvoja, održavanja socijalno minimalnog stan darda i što je moguće većoj iskoristivosti.Posebno težište tre ba staviti na dodatno korištenje biomase iz poljopriv re de i šumarstva i to pomoćuinfor mativnih i edukativnih aktivnosti, mjerama potpo re i forsiranom sadnjom novih višegodišnjihene rgetskih kultura.U primjeni biomase treba se poseban prioritet dati opskrbi toplinskom energijom,kao i kombiniranojproizvodnji stru je i topline. 5. Od Europske Komisije i njenih zemalja članica traži se brzi razvoj ambicioznih sustava poticaja za razvoj i mobilizaciju europskih resursa biomase,kao i razvoj tržišta za toplinsku energiju, električnu energiju i pogonsko gorivo od biomase te dostatna sredstva za istraživanje i razvoj tehnologija,zajedno s povećanim internacionalnim kooperacijama. Samo takoEuropa može na globalnom planu potvrditi svoju vodeću ulogu na području bioenergije. Organizatori srednjeeuropske konferencije o bioma si 2011.uvjereni su da uz povećanje energetske uči n ko vitosti jedna jasna i dosljedna politika o uvođenju obnovljivih izvora energije u Srednjoj Europi, donosi niz prednosti na području zapošljavanja, si gurnosti opskrbe energijom i zaštite klime za stanovništvo, gospodarstvo i za sve države zajedno. Graz/Gradec, siječanj 2011. godine 55. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE Opatija 8 – 11. veljače 2011. Uvod 55. seminar biljne zaštite organizirali su Hrvatsko društvo biljne zaštite iAgronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Seminar je otvorila predsjednica HDBZ prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić. Nakon otvaranja sudionike Seminarapozdravili su organizatori i uzvanici grada domaćina, Primorsko goranske županije, Agronomskog fakulteta, a u ime Ministarstva, poljoprivrede iVlade RH ministar ing. PetarČobanković. Zatim su podijeljene nagrade i priznanja, tj. povelje i plakete zaslužnim članovima za unapređenje struke i društva. Promovirani su novi magistri i doktori znanosti koji su taj stupanj postigli tijekom 2010.g. Zlatnom plaketom uz Povelju od likovan je prof. dr. sc. BorisHrašovec izZavoda za zaštitu šuma i lovstvo Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Na Okruglom stolu kao uvodna izlaganja pod naslovom Zakonodav stvo i zaštita bilja izlagana je i diskutirana sljedeća problematika: V.Ljubetić isur: konodavstvu V. Novaković i stava za zaštitu bilja Novosti u fitosanitarnom zasur: Održiva uporaba sred- R.Brlek isur:Fitosanitarni upisnik i biljna putovnica Šumarska sekcija U šumarskoj sekciji sudjelovali su znanstvenici šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta i stručnjaci iz šumarske operative. Obrađivana je problematika iz područja šumarske fitopatologije i entomologije, šums kih požara, integrirane zaštite šuma i ekologije. U radu su sudjelovali stručnjaci i referenti iz Slovenije, BiH iAu- Slika 1. Radno predsjedništvo, slijeva: M. Dasović, M. Pernek i strije. Podneseno je ukupno 18 referata. M. Vucelja. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 85 <-- 85 --> PDF |
M. Harapin, M. Glavaš: Pregled aktivnosti šu marske sekcije na seminarima biljne zaštite od 2001. do 2010. godine U proteklih 10 godina domaći i strani znanstvenici i stručnjaci sudjelovali su na seminarima biljne zaštite. U tom razdoblja prezentirana su 184 referata. Prikazan je početak organizirane zaštite šuma u 18. stoljeću kada je započelo gospodarenje šumama, a u 20. stoljeću razvija se i unapređuje zaštita kada se primjenjuju biotehničke metode suzbijanja bolesti i štetne entomofaune, osobito defolijatora. Nekad je organizacijom šuma ruko- Slika 2. Sudionici plenarne sjednice – u prvom redu dobitnici priznanja. vodila Potkomisija za zaštitu šuma, a sada je to Odjel za ekologiju i zaštitu šuma pri Hrvatskim šumama d.o.o. Referiran je rad DPS u šumarstvu u Šumarskom institutu osnovan 1978.g. O štetnim šumskim kukcima raspravljalo se na svim seminarima, pa je iz tog područja bilo 50 referata. Uz 24 domaća bilo je 26 izlagača iz inozemstva (SLO, Češka, BiH, SAD, Grčka, Mađarska iAustrija). Po bro ju prikaza potkornjaci zauzimaju prvo mjesto (50 %). Po učešću slijede mineri lišća na hrastu i divljem kestenu i ose listarice na hrastu i sm reci. O karantenskim štetnicima referirali su autori iz Hrvatske (15), Slovenije (8) iAustrije (2). Našim šumama prijeti oko 40 vrs ta invazivnih karantenskih štetoč inja. O zdravstvenom stanju biljaka u šumskim ra sadnicima referiralo je 14 autora na 5 seminara. O sitnim glo davcima, drugim sisavcima i pticama referiralo je 20 au tora na 9 seminara. O šumskim požarima na 7 seminara bi lo je 13 autora sa 9 re ferata. O zakonskoj regulativi zašti te šuma s posebnimnaglaskom na FSC raspravljalo se na 7 seminara s 8 izlaganja. Kroz 10 godina sudjelovala su 74 domaća i 49 stra nih autora. D.Jurc:Strategija u zaštiti šuma: Bolje spriječiti nego liječiti U Europu se iz drugih kontinenata unose novi invazivni štetni organizmi. Oni mogu biti velika opasnost za pojedine vrste drveća, a mogu ugroziti i šumski ekosustav. Dosadašnji fitosanitarni propisi kao što su A1, A2Alert i akcijska lista EPPO nisu dovoljna prepreka, pa se predlaže novi sustav, a njegova je bit “rano obavještavanje i brzi odgovori” (Early warning and rapid response system). No, taj sustav neće riješiti problem, pa predlažemo da se postave prepreke na unošenje štetnih organizama. Najveći krivac za širenje karantenskih invazivnih vrsta je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) koja bez ograničenje provodi trgovinu roba,što se mora pod hitno mijenjati. T.Treštić, M.Dautbašić, O.Mujezinović: Oštećenje drvoreda uzrokovana snijegom na području grada Sarajeva Gradsko zelenilo u gradovima raste u nepovoljnim ekološkim uvjetima (ograničeni prostor, zbijeno tlo, soljeno tlo, nepravilno oblikovana krošnja, zagađenje od prometa i dr.) krajem jeseni 2009.g. prvi je snijeg prouzročio oštećenja velikog broja stabala u svim drvoredima grada. Ukupno je pregledano i procijenjeno oštećenje na 860 stabala, a na temelju rezultata preporučene su preventivne mjere kod izbora drveća za drvorede i parkove te način oblikovanja krošanja. M. Dasović: Zaštita šuma, šumskog zemljišta pri likom izvođenje građevinskih radova Šumu ugrožava prometna, energetska i komunalna in fastruktura. Svaka promjena okoliša u šumi ostavlja ne izbrisiv trag. Na području UŠPGospić u proteklih 10 go dina izveden je niz građevinskih zahvata, kao auto ces ta Zagreb-Split, plinovod Like i Dalmacije, modernizaci ja prometnica, vodovoda i telefonske instalacije. Po dizanj em svakog objekta uzurpiraju se dodatne šumske površi ne za organizaciju radilišta za prilazne puteve, par kirališta za vozila, deponije materijala i druga proširenja. Prigodom toga,izvođači sjeku brojna stabla i neovlašteno koriste šumsko zemljište i nanose velike štete. Ranjavaju se mnoga stabla, koja su izložena napadu gljivičnih bolesti i potkornjaka. Količina drvne mase koja se bespravno sje če, i ona koja se zbog oštećenja mora posjeći,iznosi 25% više nego što je odobreno. G.Rubin, M.Glavaš:Gorivi materijal i mjesta nastanka šumskih požara na području UŠPSplit Analizirane značajke šumskog gorivog materijala i njegova utjecaja na pojavu i širenje požara provedeno je na 6 lokaliteta od 15. svibnja do 15.rujna 2010. g. Ukupno je obrađeno 3.360 uzoraka za izmjeru zapaljivo |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 86 <-- 86 --> PDF |
sti i 576 uzoraka za izmjeru vlažnosti. Uzorci su kategorizirani prema veličini u 3 kategorije: lišće-iglice, grančice promjera do 6 mm i grančice veličine od 6–25 mm. U obzir su uzete dominantne vrste, alepskog, primorskog i crnog bora, šikara i panjača medunca i makija crnike. Materijal je laboratorijski obrađen prema metodologiji INRA–Avignon. Dobiveni rezultati omogućuju utvrđivanje modela šumskog gorivog materijala, imaju lokalno značenje za izradu karata požarnog opterećenja i stupnjeva ugroženosti za unapređenje preventivnih požarnih aktivnosti s ciljem zaštite priobalnih šuma. L.Bjedov, J.Margaletić, M. Vucelja:Problem kontrole populacija sitnih glodavaca u šumskim ekosustavima Sitni glodavci prisutni su u svakom šumskom ekosustavu i utječu na njegovu ravnotežu.Većinu glodava ca karakterizira brzo razmnožavanje i štete na sjemenu i mladim biljkama. Njihova velika brojnost je značajan uvjet za prisutnost predatora,kao i za prijenos sjemena. Mnogi predatori kao npr. ptice grabljivice hrane se određenom vrstom glodavaca (voluharicama!). Cikličnost glodavaca varira unutar jedne godine, ali i između godina što ovisi o klimi, pa njihovu brojnost treba kontinuirano pratiti. Suzbijati se smiju samo iznimno u nužnim situacijama zbog velikih površina i otrovnosti rodenticida. K.Arač, M.Pernek:Veliki arišev potkornjak, nova pojavna vrsta u Hrvatskoj Veliki arišev potkornjak (Ips cembrae) sekundarni je štetnik koji napada europski ariš (Larix decidua) u Europi. Prema EPPO listi vrsta je utvrđena u 17 zemalja u Europi i u Hrvatskoj. Na području Koprivnice u šumariji Sokolovac tijekom 2008.g. bio je jaki napad u 46 godina staroj ariševoj sastojini na nadmorskoj visini od 280 m. Zbog jakog napada došlo je do sušenja pojedinačnih stabala i u grupama.Tijekom 2008.g. posječeno je 109 stabala, odnosno 81 m3 drve mase. Sljedeće godine oborena su nova stabla s kojih su uzimani uzorci s raznih visina (kolutovi) za laboratorijsku obradu. Napadnuta stabla imala su promjer od 17 do 42 cm. Proučene su morfološke i biološke značajke ariševog potkornjaka,kako bi se mogla definirati njegova štetnost i mogućnost suzbijanja. A.Vukadin, B.Hrašovec:CLBAnoplophora shinensis(Forster) – situacija u Hrvatskoj tri godi ne nakon prvog nalaza Prvi nalaz azijske strizibube poznate u literaturi kao Citrus Longhorn beetle (CLB) pronađena je u Hrvatskoj 2007.g. u nasadniku uTurnju kraj Zadra,iz pošiljke iz Kine. Nađene su ličinke u sadnicama japanskog javora (Acer palmatum). Odmah je zabranjena prodaja sadnica. Nakon toga u trogodišnjem razdoblju izvršen je pregled sadnica 6 puta godišnje od svibnja do listopada. Štetnik je nađen i na ružama. Ovaj štetnik nalazi se na EPPOA2 karantenskoj listi. Napada drveće sljedećih rodova: javor, divlji kesten, joha, breza, grab, ljeska, bukva, smokva, šljive, kruške, hrast, ruže, vrbe, brijest i dr. Navedenim vrstama prijeti velika opasnost od azijske strizibube. J. Jakša, M. Kolšek: Problematika vrsta iz roda Cephalciau Republici Sloveniji U Sloveniji je 2009.g. evidentirana prisutnost osa predivica iz rodaCephalciakoje se pojavljuju u Europi i čine defolijacije na velikim površinama, što dovodi do sječa stabala i ogoljavanja šumskih površina. Štete čine ličinke grizući iglice smreke i drugih četinjača. Tijekom 2009. g. napadnuta je smreka na sjevernom dijelu Slovenije na nadmorskoj visini 600 do 800 m (Riflov vrh kod Prevalja). Napad je bio na 106 ha smrekovih sastojina. Krošnje su bile oštećene i do 60%. Bilo je vi še vrsta osa, a najbrojnija je bila C.Arvensis. Broj nim fa i pronimfa dostizao je 1700/m2, a značajnu štetu čini već 20 jedinki/m2. Zaštita je rađena na 8700 stabala ljepljivim trakama širine 15 cm na prsnoj visini stabla na kojima je bilo ljepilo za ulov ženki. Prvo rojenje bilo je u drugoj polovici travnja, a masovni ulov ženki bio je u svibnju. Praćenjem je utvrđeno da je većina ličniki dijapauzirala, pa se 2011.g. očekuje jači napad. Ž.Kauzlarić:Praćenje jelinog moljca igličara na području UŠPDelnice od 1995. do 2010. godine Jelin moljac igličar(Argyresthia fundella) je poznat u Europi i u nas kao štetnik jele, čiji napad izaziva opadanje iglica i sušenje stabala. Rojenje traje dugo, od početka svibnja do polovice lipnja. Ženka odlaže jaja pojedinačno, a gusjenica se razvija u iglici. Gusjenice buše iglice do jeseni, zatim prelaze na nove iglice u kojima prezime. Kukulje se na zdravim iglicama u bijelom kokonu.Već 1967.g. bio je jaki napad na području šumarije Fužine (g.j. Kobiljak–Bitoraj) pa je provedeno suzbijanje leptira na površini od 1137 ha s 20%-tnim Pantakanom. Kontrola populacije provodi se brojanjem kokona, a iskazuje prosječnim brojem na 1000 iglica. B.Hrašovec, M.Franjević:Mogućnost primjene polimernih mreža i kontaktnih insekticida u zaštiti hrastove oblovine sukladno FSC kriterijima – prvi rezultati Početkom lipnja 2010. g. u g.j. “Jastrebarski lugovi” postavljen je pokus zaštite oblovine od sekundarnih potkornjaka drvaša iz rodovaXyloterus, Xyleborus i vrstePlatipus cilindrus. Korištena je sintetička mreža kao barijera za kornjaše i kontaktni insekticidWood- net. Insekticid je integriran u mrežu da ga kiša i voda ne mogu isprati i prenijeti u tlo, pa je u skladu s FSC nor- mama. Oblovina je bila promjera 55 do 70 cm dužine 4 m.Pokus je postavljen za vrijeme aktivnnosti pet vrsta potkornjaka drvaša. Za monitoring i kontrolu bio je paralelan pokus u odjelu 9b,gdje su postavljene feromonske klopke i neštićena hrastova oblovina. Rezultati su pokazali visoku učinkovitost glede velikogbroja ugi |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 87 <-- 87 --> PDF |
nulih kornjaša iz porodiceGeotrupide,neposredno uz mrežu i odsutnost ubušivanja potkoranjaka u oblovinu, uz iznimku 6 jedinki vrste Xyleborus monographus. Ovaj pokus pokazao je da 5 vrtsa potkornjaka nije napalo oblovinu i poslužio je kao smjernica za istraživanje 2011.g te daljnju primjenu mreže za zaštitu ob lovine od potkornjaka drvaša. B.Bradić:Pokusno suzbijanje mrežaste platanine stjenice u Čazmi U čazmanskim parkovima ima oko 50 platana, starosti oko 60 godina. One trpe jaki napad od mrežaste stjenice. To je monofagni kukac, jer napada samo plata nu i smanjuje asimilaciju, a ujedno je to tipični molest ant u naseljenim mjestima. U suradnji sAg ronomskim fakultetom provedeno je suzbijanje metodom injektiranja sistemičnog insekticida pod koru,pod tlakom od 2 bara. Na svakih 10 cm opsega,bušilicom se naprave rupe du- bine 2,5 cm i u njih se ubrizga 24 ml insekticida, a rana se dezinficira s fungicidom Zinep. Aplicira ni su pripravciVetrimec 018EC, Rogor 40 i Confidor.Ak cija je uspjela napad je izostao. N. Lacković, C. Stauffer: Analize genetske populacije gubara u Europi i Hrvatskoj Gubar je tipični primarni štetnik koji može potpuno obrstiti šume na velikim površinama. Osim u razlikama u gradacijama među prostorno odvojenim populacija ma postoje i druge razlike u zastupljenosti vrsta drveća u ukupnom brstu. U Mađarskoj postoji populacija koja se primarno hrani na vrbama. Kako se areal gubara proteže kroz kontinentalne i mediteranske šume,pretpostavlja se da takvih specifičnih razlika među populacija ima više. Želi se dokazati unutarvrsna genetska varijabilnost. Postignuti su prvi rezultati genetskih istraživanja na populacijama gubara u Europi i Hrvatskoj. M.Pernek, N.Lacković:Ulov cvilidreta ( Monochamus galloprovincialis) u feronomskim klo p kama – mogućnost kontrole i monitoring Cvilidrete kaoM. Galloprovincialisubrajaju se u sekundarne i tercijarne štetnike borova i u sušenju šuma nemaju značajnu ulogu. Njihova uloga je promijenjena 1999.g. kada je u Portugalu otkrivena karantentska nematoda Bursaphelenchus xylophilus, kao primarni uzročnik sušenja borova (prime wilt disease). Upravo je navedena cvilidreta najznačajniji vektor tog patogena u Europi.Već 10 godina se u Portugalu bezu s pješno pokušava eradicirati nematodu, pa je suzbijanje vektora (cvilidrete) obećavajuća alternativa. Na vedena nematoda je za Hrvatsku karantenski organiziran, pa se poseban nadzornjene pojave kontrolira dva puta godišnje. Za ulov ove cvilidrete postavljeno je 10 klopki IPM u Zadru i Benkovcu sa semiokemikalijama, odnosno kairomonima za privlačenje cvilidreta. Na uhvaćenim jedinkama nisu pronađene opasne nematode. T. Hauptman, N. Ogris, F. Celar, D. Jurc: Utjecaj temperature i fungicida na gljivu Chalara fraxinea C.fraxineaje fitopatogena gljiva, u Sloveniji je prvi puta registrirana 2006.g. Gljiva uzrokuje odumiranje i sušenje običnog i poljskog jasena. Istraživan je utjecaj temperatura na rast gljive in vitro. Optimalna temperatura za rast gljive je 20 do 25 °C. Na višim temperaturama vrlo slabo raste i propada. Cilj istraživanja je raz viti toplotno tretiranje jasenovih sadnica koje bi uništi lo gljivu. Testirana je: učinkovitost osam vrsta fungicida. Utvrđena je velika varijabilnost učinkovitost ispitanih fungicida. L. Barić, D. Diminić: Nove spoznaje o gljivi Chalara fraxinea Chalara fraxinea uzrokuje posljednjih 10 godina ma sovno odumiranje običnog jasena. U Poljskoj se pojavila 1990.g., širila se od istoka prema zapadu, rasprostranjena je u zemljama Europe. Njezina biologija, patogenost, distribucija, ekonomski značaj nisu u potpu nosti poznati. Simptomi oboljenja su sušenje lišća, nekroza kore, diskoloracija drva i konačo odumiranje i sušenje jasena. Osim na domaćim jasenima gljiva je izolirana i iz američkih i azijskih vrsta jasena. Gljiva se širi askosporama iz apotecija na lisnim peteljkama. Pozornost treba usmjeriti na genetički otporne vrste i sprječavanje širenja bolesti. Gljiva je stavljena na EPPO Alertvrstu. S.NovakAgbaba, N.Ćelepirović:Gljive iz roda Phellinusi njihova rasprostranjenost Gljive rodaPhellinusdolaze na različitim vrstama dr veća. U Hrvatskoj dolazi na borovima, vrbama, lovo ru, zeleniki, jasenu, javoru, divljoj trešnji i dr. Nađena je u nacionalnim parkovima i u urbanim sredinama, kao i u šumama. Najveća zaraza je na Brijunima i u NP Krka. Gljiva izaziva bijelu trulež debla. M. Glavaš, S. Budinšćak, M. Budinšćak: Mikoflora obične bukve u Hrvatskoj s naglaskom na uzročnike truleži Bukva u našim šumama ima najveći areal (35%). Po drvnom fondu i etatu na prvome je mjestu. Ona daje 34% prirasta šuma u Hrvatskoj. Bukva je zbog anatomskih, fizičkih i kemijskih svojstava pogodna za razvoj i napad mnogo vrsta gljiva. U nas je utvrđen znatan broj gljiva na stablima (Neonectria spp.) na kori živih stabala i mrtvih grana (oko 15 vrsta), bolesti bukvice ponika i mladih biljaka (Phytophthora spp.), destruktori drvnih ostataka i listinca oko 20 vrsta i uzročnici truleži drva živih stabala. Iz redaAgaricales i srodnih redova na bukvi je utvrđeno preko 20 vrsta. Poroidne gljive spadaju u 8 redova, 14 porodica, nekoliko desetaka rodova i mnogo vrsta. Miroslav Harapin |