DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 81 <-- 81 --> PDF |
akademik Ivo Pevalek (Sistematika bilja) i prof. dr. sc. Vale Vouk (Opća botanika). Od 1922/23. do 1958/59. akademik IvoPevalek jepredavao Botaniku za agronome i šumare, a od 1958/59. samo studentima Šumsko-gospodarskoga odsjeka Šumarskoga fakulteta. Od 1965. do 1999. godine Botaniku je predavao prof. dr. sc. Ivo Trinajstić. Od1999. godine nastavnik je prof. dr. sc. Jozo Franjić,a od2007. godine i doc. dr. sc. ŽeljkoŠkvorc.Suradnici u nastavi su DanielKrstonošić, dipl. ing. šum., Martina Temunović, dipl. ing. biol., Krunoslav Sever, dipl. ing. šum. i Ivana Alešković,dipl. ing. šum. Nakon reforme studija prema Bolonjskoj deklaraciji od akademske godine 2005./06. uvode se novi predmeti, a postojeći djelomično mijenjaju nazive, programe i satnicu. Znastvena istraživanja Uz nastavne aktivnosti provode se i znanstvena istraživanja u okviru kojih su objavljeni mnogobrojni znanstveni i stručni radovi.Tosu bili domaći i međunarodni znanstveni projekti: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (23); Hrvatske šume d.o.o. (20); Međunarodni znanstveni projekti (4); Hrvatsko-američki projekti (4); Hrvatsko-slovenski (4) i ostali projekti (6). Ovdje treba još istaknuti suradnju članova Zavoda s domaćim i stranim znanstvenim institucijama i međunarodnim programima. Sada u Zavodu za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku radi 15 djelatnika,od kojih su 12 nastavnici, suradnici i znanstvenici. Tijekom 50 godina znanstvenici Zavoda objavili su 1382 rada, najmanje 2 (1960), najviše 47 (1986) ili prosječno godišnje 28 radova. Veliki je doprinos djelatnika Zavoda od njegova osnivanja do danas unapređenju šumarske genetike, dendrologije i botanike u nastavi i u primjeni u šumarskoj praksi. Doprinjeli su respektabilnom ugledu navedenih disciplina u nas i u svijetu. U ime hrvatskih šumara i šumarske struke upućujemo srdačne čestitke prigodom tog jubileja i našu zahvalnost za sve učinjeno i postignuto. Dr. sc. Miroslav Harapin ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS SREDNJEEUROPSKAKONFERENCIJA O BIOMASI 2011. 26–29. 1. 2011. Graz, Austrija S kolegom Tomislavom Užarevićem, UŠP Gospić nazočio sam kao počasni gostAustrijske udruge za biomasu na Srednjeeuropsku konferenciju o biomasi. Srednjeeuropska konferencija o biomasi 2011. održana je u Grazu od 26–29. 1. 2011. g. u organizaciji Austrijske udruge za biomasu, Poljoprivredne komore Štajerske, Bioe ner gy 2020 + i Klima energie fonds, u suradnji sa Sajmom Graz i pod visokim pokroviteljstvom DI NikolausBerlakovich- a,Saveznog ministra poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva, a pod motom:“Bioenergija za Srednju Europu”. Konferencija je dala aktualan pregled o političkom, gospodar s kom i tehnološkom razvoju na sveukupnom području energetskog korištenja biomase. Sudjelovalo je preko 1200 sudionika iz 33 zemlje, a“ovako veliko zanimanje sudionika odraz je svjetskog značaja bioenergije” naznačio je HorstJauschnegg,predsjednik Austrijske udruge za biomasu. Sve ekskurzije i predavanja simultano su prevođeni na nje mački i engleski jezik,a nalaze se i na Internet stranici Hrvatske udruge za biomasu (www.sumari.hr/biomasa). Prvoga dana sudjelovali smo na ekskurzijiVIIna temu “Biomasa – kogeneracija, biotoplina i bi o plin”, i to: 1. Bioplinsko postrojenje Bioenergie GADNER, Reg. GmbH u Ruden, Koruška (sl. 1.) izgradila su dva poljoprivrednika, od kojih jedan ima težište na ratar 1 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 82 <-- 82 --> PDF |
stvu s površinom 95 ha, a drugi na ratarstvu površina 95 ha i mljekarstvu sa 75 uvjetnih grla krava, ali i 12 kooperanata poljoprivrednika. Investicija u bioplinsko postrojenje iznosi 1,2 mil. EUR-a, a u prešu za pro izvodnju pogonskog biogoriva250.000 EUR-a, tj. ukupno 1,450 mil. EUR-a.Cilj: Energetski autarkični pogon; sirovina sa 100 ha oranice oko 5,5 mil. tona si 3 laže kukuruza i 1500 m stajskog gnojiva.Prihod od ener gije: toplinska energija 5,5 mil. kWh i električne energije a 4,2 mil. kWh. Godina izgradnje: 2004. godina. Tarife za proizvodnju električne energije 17,5 Cent/kWh, a toplinski bonus 18,5 Cent/kWh. 2. Kogeneracijsko postrojenje TILLY Bioenergie GmbH, Althofen izgrađeno i pušteno u pogon 2005/2006.; Mix goriva: 50 % piljevina i blanjevina od proizvodnje drvenih ploča (oko 33.000 nasipnih prm) i 50 % šumska sječka iz energetskog oblog dr va (oko 45.000 nasipnih prm). Investicija: oko 7 mil. EUR-a.Prihod od energije: oko 13 GWh/a ele k trične energije i toplinske energije oko 30 GWh/a za proizvodnju drvenih ploča sa 16 sušara, 9 vru ćih preša i grijanje zgrada, te za centralno Drugoga dana nazočili smosljedećim izlaganjima: Plenarno zasjedanje I: Promjena klime i sigurna opskrba energije (prije podne). Nakon pozdravnih govora organizatora i otvorenja, podnešeno je 5 izlaganja, od kojih je posebno bio važan 20 minutni referatg. Nikolausa Berlakovicha, saveznog ministra „Obnovljivi izvori energije pred prolomom“. Na konferenciji za novinare predstavljena je i GRADEČKADEKLARACIJA(u privitku). Paralelno zasjedanje I: Opskrba sirovine – potencijali i tržišta (poslije podne sa 7 referata). Paralelno zasjedanje II: Poticanje i financiranje bioenergetskih projekata (poslije podne sa 6 referata). Trećega dana –Paralelno zasjedanje IV: Toplina iz biomase, (prije podne sa 8 referata). U pauzi je dogovoren nastavak suradnje na području OIE izmeđuAustrijske i Hrvatske udruge za biomasu s HorstomJauschnegg,novim predsjednikom i Dr. Heinzom Kopetz,počasnim predsjednikomAust ri jske udruge za biomasu (sl. 3.). daljinsko grijanje oko 5 MW. 3. Biotoplana Biowärme Lachtal, GmbHna 1600 m nadmorske visine puštena u pogon 2006. godine, šest vla snika (5 poljoprivrednika i 1 instalater). Snaga 1,2 MWsa 1,2 km toplovoda i 1200 sati pogona.Inves ticija: 1,2 mil. EUR-a od čega 34 % državni poti caji. Slično kao CTS Gospić! Grije 9 zgrada: pan sione, upravna zgrada lifta, zgrada škole skijanja i vijećnica Općine Lachtal. Godišnja potreba i tro škovi go 3 riva: 3.000 nasipnih prm šumske sječke = 1.200 m oblog energetskog drva smreke, jele a 18 EUR/nasip nom prm = 54.000 EUR-a.Cijena topli ne za potro šače80 EUR-a/MWh.Utjecaj na okoliš: ušteda od 200.000l loživog ulja i od 600.000 kg CO/godišnje. 2 2 3 Paralelno zasjedanje II: Političke strategije u EU jamče razvoj bioenergije i zaštitu okoliša, poslije podne sa 10 referata, od kojih su posebno značajni bili referati: Dr. Heinz Kopetza, člana Uprave Svjetske udruge za biomasu, Stockholm na temu: “100 % obnovljive energije do 2050. godine”iUrich Krause-Heiber, referenta Europske komisije na temu: “Kohezijski i struk turni fondovi kao moto za obnovljive energije” (za razdoblje od 2007–2013. godine investirat će se u OIE oko 11milijardi EUR-a). Na kraju jeHorst Jauschnegg, predsjednikAustrijske udruge za biomasu prezentirao zaključke. Skup je završen četvrtoga dana –Radionica: Drvo iz sastojina kratke ophodnje i nove pljoprivredne siro- Posjet biotoplani Lachtal s Tomislavom Užarevićem te Maricom vine, sa 11referata. Čubela i Helenom Dolenčić izAgencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju RH Mr. sc. Josip Dundović |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 83 <-- 83 --> PDF |
SREDNJEEUROPSKA KONFERENCIJA O BIOMASI 2011. GRADEČKADEKLARACIJA Organizatori srednjeeuropske konferencije o biomasi 2011. predlažu razmatranje sljedeće Deklaracije o razvoju bioenergije u Srednjoj Europi. Desetljećima se činilo da je svijet energije za ljude i gospodarstvo zapadnih industrijskih zemalja sasvim u re du. Energija je bila na raspolaganju bez ograničenja i jeftina, a nikoga nije brinuo kontinuirani porast potrošnje energije. Potrošnja energije po glavi stanovnika Europe danas je višestruko veća nego u zemljama u razvoju ili zemljama koje su na pragu u tranziciju. Ipak globalno energetsko tržište stoji pred radikalnim promjenama. Dinamični razvoj gospodarstvau zemljama koje razvijaju industriju, kao što je Kina i Indija, spojen sa rastućim potre bama za energijom, prijeti snažnim porastom svjetskih po treba za energijom. Ekskluzivni pristup zapadnog svije ta za energetskim resursima konstantno se sve više ljulja, a stalno rastuća ovisnost Europe o uvozu fosilnih go riva postaje ogromni problem. Istovremeno sve veće klimatske promjene ugrožavaju egzistenciju milijuna lju di, ponajprije u zemljama u razvoju i zemljama koje se industrijaliziraju, ali i u Europi. Europa mora preuzeti ulogu svjetskog predvodnika Europska unija kao jedna od glavnih krivaca mora hrabro prednjačiti u borbi protiv klimatskih promjena te mora svoj energetski sustav postaviti na nove održive temelje. Potrajna, sigurna i konkurentna opskrba energijom, koja štiti klimu može ubuduće biti zajamče na, ako energetska i klimatska politika Europske Uni je i njezinih članica ubrza 100-postotni prijelaz na vi sokoučinkovite, obnovljive energetske sustave s am bicioznim dugoročno planiranim mjerama i jasnim putem do postizanja cilja. Europska Unija je učinila značajan korak u tom sm jeru svojim obvezama do 2020.godine. Formula glasi 20/20/20: 20 posto manje potrošnje energije, 20 posto obnovljive energije i 20 posto manje stakleničkih plinova. Da bi se osiguralo ograničenje rasta temperature u cijelome svijetu u ovom stoljeću na dva stupnja Celsiusa, kako je zaključeno na Konferenciji o klimi uCancunu, moraju se ipak jasnije pojačati na pori.Europska Unija mora, što je moguće brže,posta viti obvezan cilj prema redukciji stakleničkih plino va na 30 posto do 2020. godine i donijeti propise o ve ćoj energetskoj učinkovitosti i pojačanom etabliranju obnovljivih izvora energije.Samo jasnim davanjem sig nala energetskom tržištu, da najveći prioritet ima eta bliranje obnovljivih energetskih sustava i to odmah, mo že se spriječiti klimatski kolaps i osigurati buduća op skrbaenergijom. Jačati regije, stvoriti radna mjesta Rastuća ovisnost Europe o uvozu fosilnih energenata nafte i plina ne ugrožava samo sigurnost opskrbe, ona vodi do enormnog otjecanja deviza i slabi kupovnu moć u Europi.Nasuprot tomu, investicije u energetsku učinkovitost i u obnovljive izvore energije –kao što je biomasa, vjetar, energija vode, solarna energija ili fotovoltaik– povećavaju konkurentnost europskoggospodarstva, značajno doprinose regionalnom razvoju i stva raju radna mjesta za domaće stanovništvo. Poziv vladama Organizatori srednjeeuropske konferencije o bi o masi 2011. upućuju stoga vladama zemalja sudionica sljedeći poziv: 1. Zacrtane ciljeve Europske Unije o redukciji potrošnje energije, učinkovitijoj potrošnji energije, kontinuiranoj i sustavnoj izgradnji obnovljive energije, kao i smanjenju emisije stakleničkih plinova do 2020. moraju vlade brzo ugraditi u svoje nacionalne energetske politike, te njihovu primjenu mora stalno kontrolirati EU-komisija. Zemlje članice pozvane su da ostvare ove ciljeve,što je moguće brže, odnosno ako je moguće da ih do2020. i nadmaše. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 84 <-- 84 --> PDF |
2. Na temelju zaključaka Konferencije o klimi u Cancu nu, traži se od Europske Unije da brzo povisi posto jeći cilj o redukciji stakleničkih plinova sa sa dašnjih 20 na 30 posto do 2020. godine. Osim toga mora se utvrditi jasan put do cilja zajedno s obvezujućim međuciljevima, kojipredviđa redukciju emisije stakleničkih plinova za 80 posto do 2050.,tako da se može postićicilj – 2-stupnja, kojemu teži internacionalna zajednica. Europska Unija mora pritom uočiti svoju vodeću ulogu u svijetu. 3. Kako u Europi oko 80 posto emisije stakleničkih plinova potječe od fosilnih energetskih sustava, mora se energetska i klimatska politika Europske Unije jasno fokusirati na potpuni prelazak na obnovljive energetske sustave.Europska Unija mora brzo postaviti jasan cilj zajedno s obvezujućim međuciljevima o srednjoročnom prijelazu europske opskrbe energijom na 100 postotno obnovljivu energiju. 4. Kod osiguranja biomase i pri njenom pretvaranju u toplinu, struju ili pogonsko gorivo posebno je potrebno posvetiti pozornost na kriterije potrajnosti i održivog razvoja, održavanja socijalno minimalnog stan darda i što je moguće većoj iskoristivosti.Posebno težište tre ba staviti na dodatno korištenje biomase iz poljopriv re de i šumarstva i to pomoćuinfor mativnih i edukativnih aktivnosti, mjerama potpo re i forsiranom sadnjom novih višegodišnjihene rgetskih kultura.U primjeni biomase treba se poseban prioritet dati opskrbi toplinskom energijom,kao i kombiniranojproizvodnji stru je i topline. 5. Od Europske Komisije i njenih zemalja članica traži se brzi razvoj ambicioznih sustava poticaja za razvoj i mobilizaciju europskih resursa biomase,kao i razvoj tržišta za toplinsku energiju, električnu energiju i pogonsko gorivo od biomase te dostatna sredstva za istraživanje i razvoj tehnologija,zajedno s povećanim internacionalnim kooperacijama. Samo takoEuropa može na globalnom planu potvrditi svoju vodeću ulogu na području bioenergije. Organizatori srednjeeuropske konferencije o bioma si 2011.uvjereni su da uz povećanje energetske uči n ko vitosti jedna jasna i dosljedna politika o uvođenju obnovljivih izvora energije u Srednjoj Europi, donosi niz prednosti na području zapošljavanja, si gurnosti opskrbe energijom i zaštite klime za stanovništvo, gospodarstvo i za sve države zajedno. Graz/Gradec, siječanj 2011. godine 55. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE Opatija 8 – 11. veljače 2011. Uvod 55. seminar biljne zaštite organizirali su Hrvatsko društvo biljne zaštite iAgronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Seminar je otvorila predsjednica HDBZ prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić. Nakon otvaranja sudionike Seminarapozdravili su organizatori i uzvanici grada domaćina, Primorsko goranske županije, Agronomskog fakulteta, a u ime Ministarstva, poljoprivrede iVlade RH ministar ing. PetarČobanković. Zatim su podijeljene nagrade i priznanja, tj. povelje i plakete zaslužnim članovima za unapređenje struke i društva. Promovirani su novi magistri i doktori znanosti koji su taj stupanj postigli tijekom 2010.g. Zlatnom plaketom uz Povelju od likovan je prof. dr. sc. BorisHrašovec izZavoda za zaštitu šuma i lovstvo Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Na Okruglom stolu kao uvodna izlaganja pod naslovom Zakonodav stvo i zaštita bilja izlagana je i diskutirana sljedeća problematika: V.Ljubetić isur: konodavstvu V. Novaković i stava za zaštitu bilja Novosti u fitosanitarnom zasur: Održiva uporaba sred- R.Brlek isur:Fitosanitarni upisnik i biljna putovnica Šumarska sekcija U šumarskoj sekciji sudjelovali su znanstvenici šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta i stručnjaci iz šumarske operative. Obrađivana je problematika iz područja šumarske fitopatologije i entomologije, šums kih požara, integrirane zaštite šuma i ekologije. U radu su sudjelovali stručnjaci i referenti iz Slovenije, BiH iAu- Slika 1. Radno predsjedništvo, slijeva: M. Dasović, M. Pernek i strije. Podneseno je ukupno 18 referata. M. Vucelja. |