DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 71 <-- 71 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 161-167 UDK 630* 188 + 114 NEKE PEDOLOŠKO-FLORISTIČKE I GOSPODARSKE ZNAČAJKE ŠUMSKIH SASTOJINANALOKALITETU OTMANOV VIS (SLAVONIJA) SOME PEDOLOGICAL-FLORISTICAND ECONOMIC FEATURES OF FOREST STANDS IN LOCALITY OTMANOVVIS Berislav PUAČA*, Željko NAJVIRT*, Ante MILIČEVIĆ* SAŽETAK: U radu su prikazana specifična pedološko-floristička obilježja šumskih sastojina na lokalitetu Otmanov Vis na području Krndije iznad sela Gradište. Ustanovljeno je da se na navedenom lokalitetu isprepliću elementi šumske zajednice sladuna i cera i zajednice medunca i crnog jasena (Orno-Quercetum pubescentisKlika1938) uvjetovane geološko-litološkim i edafskim čimbenicima. Ključne riječi: Eutrični ranker, trahiandeziti, sladun, medunac, selo Gradište UVOD – Introduction Zajednicu sladuna i cera (Quercetum frainetto - cer-amplituda od 20,8 oC, totalna amplituda od 67,8 oC i risRudski 1949)na području Požeške kotline istraži vali svega 742 mm padalina. PremaKöppenovoj klasifikasuu novije vrijemeFukarek(1964, 1974) Trinaj s -cijipodru čjepripada klimatskom tipuCfwb “x”. tići dr.(1996)iZelić(2003).Šuma sladuna i cera i to Na području Uprave šuma Požega sastojine sladuna njena subasocijacija s običnim grabom (Quercetum nalazimo u gospodarskim jedinicama “Južna Krndija frainetto-cerris subs. carpinetosum betuli) fitocenolo kutjevačka” (691,10 ha) i “Južna Krndija čaglinska” ški je opisana na Krndiji (Trinajstići dr.1996. god.). (107,38 ha), a manje površine pridolaze i u privatnim šu- Prema tipološkoj podjeliBertović(1985), Ces -mama.U gospodarskoj jedinici„Južna Krndija kutjevatari dr.(1989) ova zajednica se pojavljuje u bioklimatu čka“ , uodsjecima123c, 124d i 128f, ukupne površine F,kopnenog pojasa, na zapadnoj granici rasprostranje-24,76 ha,nalazi se edafski i floristički vrlo zanimljiv lonosti. Bioklimat je izrazito kontinentalan, a karakte -ka litet. Na nadmorskim visinamaod 260 do 410m, nariziraju ga godišnji srednjakoko11,1 oC, poprečna la zi se izloženi vrh, vrlo strmih pristranaka. Slika 1. Vrh Otmanov Vis Figure 1 Top Otmanov Vis Vrh je nastao erupcijomvulkanau tercijaru i izlije* Mr. sp. Berislav Puača, Mr. sc. Željko Najvirt, vanjem efuzivne lave trahiandezita. U doba pleistocena preko eruptivnih stijena mjestimično su taloženi leso- Ante Miličević, dipl. ing. šum., Uprava šuma podružnica Požega liki sedimenti,koji su postupno erodirali. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 72 <-- 72 --> PDF |
B. Puača, Ž. Najvirt,A. Miličević: NEKE PEDOLOŠKO-FLORISTIČKE I GOSPODARSKE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 161-167 CILJ I METODAISTRAŽIVANJA– Goals and metods of research Cilj istraživanja navedenoga područja bio je utvr-Tijekom 2007.godineizrađena je nova Osnova gospoditi pedoekološka obilježja i opisati floristički sastav darenja,u kojoj su sastojine navedenog područja razvrvegetacije. Prilikom tipoloških istraživanja provede-stane u uređajni razred „Sjemenjače sladuna“, a opisana nih 1986. godine ustanovljeno je da se radi o vrlo rijet-biljna zajednica u navedenim odsjecima je dijelomšuma kom tipu tla na slavonskom gorju. Međutim medunca i crnog jasena (Orno-Quercetum pubescentis fitocenološkimistraživanjima šireg areala zajednice Klika 1938), a dijelom šuma sladuna i cera (Quercetum sladuna i cera(Quercetum frainetto - cerris Rudski frainetto - cerrisRudski1949). Zbog velike biološke raz1949) Trinajstić i dr. (1996) ovo područje nije nolikosti navedenog lokaliteta, točno utvrđivanje biljne obuhvaćeno. zajednice mogao bi biti predmetom daljnjih istraživanja. REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Research results GEOLOŠKO-LITOLOŠKAPODLOGA Basic geologic and litologic features of research area Najstariji podaci o geološko-litološkoj građi širega definirali kao trahiandezite.Trahiandeziti su efuzivne područja nalaze se u radovima F.Wodiszke (1855). vulkanske stijene u kojima se nalaze otprilike podjed- Podatke opažanja nalazimo u radovimaD.Stur(1861), nake količine plagioklasa i alkalijskih glinenaca. Prema M.Kišpatić(1916), M. Tajder (1947), Lj.Golub mineralnom sastavu trahiandezite izgrađuju plagioklas, (1968), L.Marić (1968), D.Jamičić (1967, 1980), sanidin, augit, olivin, hipersten, fiogopit, te različiti se- E. Krkalo (1981), M. Donevski (1981, 1984, kundarni i akcesorni sastojci. 1985) i dr. U novije vrijeme istraživanjima vulkanskih stijena Osnovno temeljno gorje Krndije izgrađuju raznovrsne Krn dije najviše se bavioJ.Pamić (1995). Stijene je ozmetamorfne stijene iz paleozoika na koje se transgresivno načio trahiandezitima i odredio izotopnu starost u ranastavljaju marinski donjomiocenski sedimenti s efuzi sponu od 16,8 do 15,4 milijuna godina, što prema jom trahiandezita, dok su u nižim dijelovima terena nata kronostratigrafskoj ljestvici odgovara tercijaru (granica loženi kvartarni sedimenti.Vulkanske stijene prekrivene karpata i badena). Trahiandeziti su sivozelene ili sivosu kvartarnim naslagama lesa koji postupno erodira. plave boje, intenzivno tektonski raspucani s brojnim pu- Prema petrografskoj klasifikaciji, geološko-litolo- kotinama. Nastanak trahiandezitnih stijena Krndije vezan ška podloga navedenog lokaliteta različito je označa-je za sinsedimentacijski vulkanizam za vrijeme taloženja vana. Do 1968. godine ove su stijene označavane kao otnang-karpatskih sedimenata duž sustava rasjeda nastabazalti, kada su ih istraživači Lj.Golubi L.Marić lih u početnim fazama formiranja Panonskog bazena. Slika 2. Trahiandeziti Figure 2Trachyandesite PEDOLOŠKE ZNAČAJKE – Basic pedologic features of research area Tla Papuka i Krndije istraživali su: P.Kovačević rađena je pedološka kartagospodarske jedinice “Južna (1956), M.Kalinić(1965), J.Martinović(1973), Krndija kutjevačka” M 1:25000B. Vrbek, B.Puača A.Škorići dr.(1977), B.Mayer(1978), A.Vran-(1986) a uzorak s ovog lokaliteta analiziran je u pedološ ković( 1980), B. Vrbek (1984), N.Pernar(1991) i kom laboratoriju Šumarskog Instituta Jastrebarsko. dr. Prilikom radova na tipologiji šuma 1986.godineiz |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 73 <-- 73 --> PDF |
B. Puača, Ž. Najvirt,A. Miličević: NEKE PEDOLOŠKO-FLORISTIČKE I GOSPODARSKE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 161-167 Kemijska i fizikalna svojstva tla prikazana su u sljedećim tablicama: Tablica 1. Kemijska svojstva tla Table 1 Chemical properties of soil Oznaka uzorka –Sample marks Kemijska svojstva tla –Sample marks Chemical properties of soil Odjel, odsjek Forest Broj profila Number Dubina ucm Depth Reakcijatla Soil reaction pH P 2 O 5 K 2 O Humus Humus Ukupni N TotalN C:N %block of profile in cm H 2 O n-KCl mg/100g tla % 128f 141 5–15 5,7 5,2 37,0 52,2 15,07 0,68 12,88 Tablica 2. Mehanički sastav tla Table 2 Mechanical composition of soil Oznaka uzorka Sample marks Mehanički sastav tla Mechanicalcomposition of soil Odjel, odsjek Forest Broj profila Number Dubina ucm Depth 2,0-0,2 mm 0,2-0,02 mm 0,02-0,002 mm < 0,002 mm Teksturna oznaka Texture block of profile in cm % 128f 141 5–15 12,6 30,0 40,0 17,4 Glinovita ilovača Loamy clay Slika 3. Eutrični ranker (128f) Slika 4. Sklop profila Figure 3 Eutric Rankers (128f) Figure 4 Circuit Profile Na kompleksoj i višeslojnoj litološkoj podlozi razpridolaze eutrični ranker, regolitični i posmeđeni, euvijen je kao dominatni tip tla eutrični ranker na tratrično smeđe tlo i eutrični koluvij (70:15:15). hiandezitima. U višekomponentnom sastavu pedohora 163 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 74 <-- 74 --> PDF |
B. Puača, Ž. Najvirt,A. Miličević: NEKE PEDOLOŠKO-FLORISTIČKE I GOSPODARSKE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 161-167 Iz podataka pedološke analize uočavamo da se radi o vrlo jako humoznom tlu (po Gračaninu), slabo kisele reakcije.Tlo je vrlo bogato opskrbljeno dušikom i kalijem, a bogato opskrbljeno fiziološki aktivnim fosforom. Prema mehaničkom sastavu analizirano tlo pripada teksturnoj oznaci glinastih ilovača. U gornjim dijelovima profila dubine 10-15 cm nanošen je praškasti lesoliki supstrat koji je površinski ispiran. Ispod njega dominiraju skeletni ulomci trahiandezita, čiji se sadržaj i dimenzije dubinom povećavaju. Limitirajući čimbenici proizvodnosti ovoga tla su dubina i skeletnost,koji su uvjetovani svojstvima litološke podloge, nagibom terena i stalnom erozijom. Prema Martinoviću (1997) bazifilne šume medunca, cera i sladuna pojavljuju se na sirozemu, rendzini, eutričnom smeđem tlu i kalcikambosolu. Za zajednicu sladuna i cera karakteristično je da pridolazi najvećim dijelom na karbonatnim lesolikim sedimentnima te na koluvijalnim i aluvijalnim nanosima (Ćirić 1959). Na zapadnoj granici areala najčešće se pojavljuje na eutričnim smeđim, lesiviranim i pseudooglejenim tlima,što je u korelaciji s količinom padalina.Tla pokazuju umjerenu do slabo kiselu reakciju. Međutim, na istraživanom području trahiandeziti su stvorili specifične pedoekološke uvjete pogodne za veliku biološku raznolikost. Eutrični rankernastao kao rezultatposebnih litoloških i edafskih prilikautjecao je na sastav vegetacije koja dijelom ima obilježja zajednice sladuna i cera (Quercetum frainetto - cerris Rudski 1949),a dijelom zajednice medunca i crnog jasena (Orno-Quercetum pubescentisKlika l938).Tako se u na istom staništu pojavljuju kserotermne vrste karakteristične za svezu Quercion frainettoitermofilno-bazofilne vrste koje su karakteristične zaredQuercetalia pubescentis. DENDROMETRIJSKI PODACI– Dendrometric data Prema podacima iz Osnove gospodarenja “Južna Krndija kutjevačka” (2008–2017) gospodarske sastojine u navedenim odsjecima pripadaju uređajnom razredu sjemenjače sladuna starosti 50 godina. Razvrstane su u EGTII-E-23, a dolaze na IVbonitetu. U omjeru smjese dominira sladun (60–70 %) i njegovi hibridi s cerom i meduncem.Velik je udio tankih stabala c.jasena. Stabla su niska (9–16 m), loše kakvoće, kržljava i nepravilna.Na sjevernoj strani primješana je bukva s malo lipe,dok na južnoj učestalije pridolaze cer i lipa. 3 Drvna zaliha kreće se u rasponu 92–149m/ha,a te 2 meljnica15,30–18,71 m/ha. Tablica 3. Prikaz dendrometrijskih parametara (Izvor: Osnova gospodarenja “Južna Krndija kutjevačka” 2008–2017) Table 3 Display dendrometric parameters (Source: Managementunit“Južna Krndija kutjevačka”) Odjel, odsjek Forest block Površina Area ha Bonitet Solvency EGT EMT Vrsta drveta Species of tree Omjer smjese Composition mix % G m 2 /h V m 3 /ha Broj stabala Number of trees N/ha d s cm h s m SladunQ. fr. 67,22 12,05 100 320 21,9 16,5 C.jas.F.orn. 1,62 0,98 3 72 13,2 8,7 123c 14,91 IV II-E-23 OTBOTH 5,36 0,97 8 32 19,7 16,8 LipaT.tom. 11,90 2,09 18 56 21,7 17,8 C.bor P. nig. 13,34 2,62 20 25 36,8 15,4 Ukupno –Total: 100,00 18,71 149 505 SladunQ. fr. 62,68 8,79 58 486 15,2 13,6 124d 0,73 IV II-E-23 BukvaF.syl. C.jas.F.orn. 26,86 7,46 4,26 1,75 25 6 253 113 14,6 14,0 13,9 9,1 OTBOTH 2,98 0,50 3 41 12,5 12,7 Ukupno–Total: 100,00 15,30 92 893 SladunQ. fr. 76,16 12,84 109 325 22,4 16,6 128f 9,12 IV II-E-23 CerQ. cerr. C.jas.F.orn. 14,94 5,82 2,40 2,15 21 8 40 118 27,6 15,2 18,7 9,5 OTBOTH 3,06 0,56 4 20 18,9 16,4 Ukupno–Total: 100,00 17,95 143 503 . 24,76 Sladun(Quercus frainettoTen.) – Italian oak, Cer (Quercus cerrisL.) –Turkey oak, Obična bukva– (Fagus sylvaticaL.)– Beech, Crni jasen(Fraxinus ornusL.) –Manna ash, Crni bor-(Pinus nigraL.)–Black pine, Srebrnolisna lipa(Tilia tomentosaMoench)– Silver linden, OTB-OTH (Theother types hardleaved) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 75 <-- 75 --> PDF |
B. Puača, Ž. Najvirt,A. Miličević: NEKE PEDOLOŠKO-FLORISTIČKE I GOSPODARSKE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 161-167 FLORISTIČKE ZNAČAJKE – Basic floristic features of research area Lokalitet Otmanov vispo svom florističkom sastavu znatno se razlikuje odsubasocijacija s običnim grabom (Quercetumfrainetto-cerris subs. carpinetosum betuli) Trinajstić i dr.(1996) koja je pristutna na većem dijelu Krndije. Prema prisustvu pojedinih vrsta ima zajedničkih osobina sa subasocijacijom opisanom u sjevernoj SrbijiJovanović(1956),Horvat i dr.(1974) (Quercetum frainetto-cerris subs. aculeatosum Rudski 1949). U zajednici je znatan udio crnog jasena (Fraxinus ornusL.), a mjestimično se pojavljuju termofilni i submediteranski elementi kao što su hrast medunac (Quercus pubescensL.), brekinja (Sorbus torminalisL.), bodljikava veprina (Ruscus aculeatusL.), majčina dušica (Thymus serpyllumL.), bljušt (Tamus communisL.)koji su se sačuvali na obalama Panonskog mora. Sve to upućuje na reliktni karakter ove zajednice. Prema florističkom sastavu u sloju drveća pridolaze: hrast sladun (Quercus frainetto Ten.), hrast medunac (Quer cus pubescensWilld.),hrast cer (Quercus cerris L.),divlja trešnja (Prunus avium L.),srebrnolisna lipa (Tilia tomentosa Moench), crni jasen (Fraxinus ornus L.) ibukva (Fagus sylvaticaL. U sloju grmljapojavljuju se: hrast sladun (Quercus frainetto Ten.), hrast medunac (Quercus pubescens Willd.),hrast cer (Quercus cerrisL.),crni jasen (Fraxinus ornus L.), brekinja (Sorbus torminalis L.), drijen (Cornus mas L.), kalina (Ligustrum vulgare L.), klen (Acer campestreL.), divlja ruža (Rosa arvensisL.), jednoplodnički glog (Crataegus monogyna Jacq.), bodljikava veprina (Ruscus aculeatus L.), srebrnolisna lipa (Tilia tomentosa Moench), žestilj (Acer tataricum L.), divlja kruška (Pirus piraster(L.) Borch.), suručica (Spiraea media L.), obična borovica (Juniperus communis L.). Mjestimično su obilno su zastupljeni crni jasen (Fraxinus ornusL.) i drijen (Cornus masL.), a vrlo je zanimljiva pojava grmova suručice (Spiraea mediaL.). U sloju prizemnog rašća prisutne su vrste: jasenak (Dictamnus albus L.), veliki kaćun (Orchis mascula L.),ljiljan zlatan (Lilium martagonL.),kavkaski divokozjak( Doronicum orientaleHoffm.), mirisavi kukur- Slika5. Sastojina sladuna (Quercus frainettoTen.) Figure 5Stand of Italian oak (Quercus frainettoTen.) Slika 6. Crni jasen (Fraxinus ornusL.) Figure 6(Fraxinus ornusL.) Slika 7. Suručica ( Spiraea mediaL.) Figure7 (Spiraea media L.) Slika 8. Jasenak (Dictamnus albusL.) Figure 8(Dictamnus albusL.) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 76 <-- 76 --> PDF |
B. Puača, Ž. Najvirt,A. Miličević: NEKE PEDOLOŠKO-FLORISTIČKE I GOSPODARSKE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 161-167 Slika 9.Veliki kaćun (Orchis masculaL.) Figure 9 (Orchis masculaL.) jek (Helleborus odorusWaldst. & Kit.),velika mišjakinja( Stellaria holosteaL.),jednocvjetni mekuš (Melica uniflora Retz), jajasta resulja (Mercurialis ovata Sternb. ex Hoppe),puzava ivica (Ajuga reptansL.),čupava dobričica(Glechoma hirsutaWaldst et Kit.),dvorednodlakava čestoslavica (Veronica chamaedrys L.), čvrsta šupljika(Corydalis solida(L.) Clairv.),uskolisna mlječika (Euphorbia cyparissias L.), gronjasti vratić (Tanacetum corymbosum(L.) Sch. Bip.), šumska jagoda (Fragaria vesca L.),majčina dušica (Thymus serphyllum L.), raznolisna vlasulja (Festuca heterophylla Lam.), jelenjski smudnjak (Peacedanum cervaria (L.) UMJESTO ZAKLJUČKA Šumske sastojine na lokalitetu Otmanov vis, površine24,76 ha,imajuspecifične geološko-litološke, pedološke, florističke i gospodarske značajke te sebitno razlikuju od susjednih, gospodarskih sastojina. Takvi ekološki uvjeti staništa omogućili su pridolaženje velikog broja rijetkih i zaštićenih vrsta. Namjera autora bila je ukazati na posebnost lokaliteta sa željom da se provedu detaljnija fitocenološka istraživanja, kako bi se točno definirala biljna zajednica.U ovoj fazi istraživanja popis flore je nepotpun i provizorante ne može u potpunosti definirati biljnu zajednicu. Slika 10. Ljiljan zlatan (Lilium martagonL.) Figure 10 (Lilium martagonL.) Slika 11. Kavkaski divokozjak (Doronicum orientaleHoffm.) Figure11 (Doronicum orientaleHoffm.) Lapeyr.), modro vrapčje sjeme (Lithospermum purpureocaeruleum L.), smeđa slezenica(Asplenium trichomanes L. emend. Huds), đurđica(Convallaria majalis L.),bljušt (Tamus communisL.) i dr. U sloju prizemnog rašća osobito je obilan jasenak (Dictamnus albusL.). – Instead of conclusion Zbog izuzetne biološke raznolikostistanište je potrebno trajno sačuvati.Šumske sastojine u odsjecima 123c, 124d i 128f treba izuzeti iz redovnog gospodarenja i odrediti potrebitu kategoriju zaštite (botanički rezervat šumske vegetacije). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 77 <-- 77 --> PDF |
B. Puača, Ž. Najvirt,A. Miličević: NEKE PEDOLOŠKO-FLORISTIČKE I GOSPODARSKE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 161-167 LITERATURA – References Bertović, S.(1985):Klima i klimatologija, Šumarska žega, Ekološke komponente, svezak II,Šumarski enciklopedija svezak II, str 260–266, Zagreb. institut Jastrebarsko, Zagreb. Bertović,S., A.Lovrić,(1983):Šumske zajednice Pamić, J.(1997):Vulkanske stijene savsko-dravskog Jugoslavije, Šumarska enciklopedija, svezak III, međurječja i Baranje, Časopis „Nafta“, Zagreb. str. 372–430, Zagreb. Rauš,Đ., I. Trinajstić, J. Vukelić, J.Medve Cestar,D., V.Hren, Z.KovačevićJ.Martino- dović,(1992): Biljni svijet hrvatskih šuma, vić, Z.Pelcer, K.Bezak,(1989):Uputstva Šume u Hrvatskoj, str. 33–78, Zagreb. za izradu karte ekološko-gospodarskih tipova Škorić, A.1977.:Tla Slavonije i Baranje, Zagreb. nizinskog područja (II) SR Hrvatske, Radovi Šu Trinajstić,I., J.Franjić,J.,Samardžić, I.Sa marskog instituta br. 79, 36–48, Zagreb. mardžić,(1996):Fitocenološke značajke šuma Ćirić, M.(1984): Pedologija, Sarajevo. sladuna i cera (As. Quercetum Frainetto - cerrs Fukarek,P.(1964):Sjeverozapadna granica današnje Rudski 1949) u Slavoniji (Hrvatska). Šum. list rasprostranjenosti hrasta sladuna(Quercus con-(7–8): 299–306, Zagreb. fertaKit.), Šum. list 88 (3–4): 109–123, Zagreb. Trinajstić, I., Rauš, Đ., Vukelić, J., Medve Horvat,I., V.GlavačN. Ellenberg(1974): dović,J., (1992):Karta šumskih zajednica Hr- Vegetation Südosteuropas. Gustav Fischer, str. vatske.: Šume u Hrvatskoj, Zagreb. 235–236, tab 46., Stuttgart. Trinajstić, I.(2004):O šumi sladuna s velikim vrijeJovanović, B. (1956): O klimatogenoj šumi jugo -som–As. Erico arboreae-Quercetum frainetto istočne Srbije. Institut za ekologiju i biogeogra-Trinajstić, ass. nov. u Ravnim Kotarima (Hr fiju, Zbornik radova 7 (6): str. 3–35, Beograd. vatska), Radovi Šumarskog instituta 39 (2): Martinović, J.(1997):Tloznanstvo u zaštiti okoliša, 163–168, Jastrebarsko. Državna uprava za zaštitu okoliša, Zagreb. Vrbek, B.(1989):Izrada pedološke karte M 1:25000 Martinović, J. (2000): Tla u Hrvatskoj, Državna s posebnom ulogom nagiba u šumskogospodaruprava za zaštitu okoliša, Zagreb. skoj jedinici Macelj, Magistarska teza, Zagreb. Odjel uređivanja šuma požega, (2007): Osnova Vukelić, J., Đ.Rauš,(1998):Šumarska fitocenologos podarenja “Južna Krndija kutjevačka” gija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Šumarski (2008.–2017.), Požega. fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Martinović,J., Z.Pelcer, M.Rukavina,(1974): Zelić,J. (2003): Preliminarne volumne tablice za Regionalni ekološko-gospodarski tipovišuma na hrast sladun (Quercus frainetto Ten),Radovi Šupodručju šumskog gospodarstva Slavonska Po-marskog instituta 38 (1): 97–117, Jastrebarsko. INSTEAD OF CONCLUSION: Forest stands on the Otmanov vis, area of 24,76 ha, with specific geological-lithological, pedological, floristic and economic characteristics are significantly different from its neighbouring, economic stands. Such habitats provide ecological conditions for the oncoming of a large number of rare and protected species. Intention of the authors was to draw attention to special sites with a desire to conduct detailed phytocoenological research. Further reseach is needed to accurately define the plant communities. In this phase of the study list of flora is incomplete and provisory, and can not completely define the plant communities. Due to extraordinary biological diversity, habitat should be noted as permanently preserved. Forest stands in subdivisions 123c, 124d and 128f should be exempted from the regular management and determine the necessary protection category (a botanical forest vegetation reserve). Key words: Italian oak, Pubescens oak, Trachyandesite, Eutric Rankers, village Gradište |