DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 37 <-- 37 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 127-137 UDK 630* 111 + 120 : 164 (001) FLORISTIČKE, MIKROKLIMATSKE I GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE PONIKVE JAPAGE NA ŽUMBERKU (HRVATSKA) FLORISTIC, MICROCLIMATICAND GEOMORPHOLOGICAL FEATURES OF COLLAPSED DOLINE JAPAGE ON THE ŽUMBERAK (CROATIA) 1 23 Nenad BUZJAK, Suzana BUZJAK, Danijel OREŠIĆ SAŽETAK: Urušna ponikva Japage nalazi se u zapadnom dijelu Žumberka. Is t ra živanjem je utvrđeno da je oblikovana u tektonski razlomljenim karbonatnim na sl a gama gornjokredne starosti (vapnenci i breče). Svojim dimenzijama ističe se kaonajveća takva pojava na području Žumberka. Volumen ponikve je oko 54 000 m3. Mjerenjima mikroklimatskih parametara u Japagama (s prekidima od 2007. do 2009. godine) dokazana je temperaturna inverzija u toplom dijelu godine. U vege tacijskom periodu 2007. i 2008. godine na području Japaga istraživana je i flora. Popisivane su vrste koje rastu na različitim dubinama i ekspozicijama. Ukupno je zabilježeno 59 svojti biljaka. Od vrsta svojom nazočnošću prevladavale su paprati i to posebice u donjem dijelu ponikve i na dnu gdje je smanjena osvijetljenost i povećana vlažnost zraka i tla u odnosu na rub ponikve. Zabilježene biljke podvrgnute su i analizi ekoloških indikatorskih vrijednosti i životnih oblika. Ključne riječi: Žumberak, Japage, flora, ekološke indikatorske vrijednosti, mikroklima, geomorfologija UVOD – Introduction Žumberak je smješten na prijelazu izmeđuAlpa, Dinarida i Panonskog bazena,zbog čega se odlikuje složenom geološkom građom i reljefnom strukturom obilježenih tektoniziranim naslagama različitih li tostratigrafskih značajki te velikom raščlanjenošću različitih morfogenetskih tipova reljefa. Dominantni tipovi reljefa, zahvaljujući raširenosti tektonski razlomljenih karbonatnih naslaga (posebice gornjotrijaskih dolomita i gornjokrednih vapnenaca i breča) su krški i fluviokrški reljef sa specifičnom hidrografskom strukturom i reljefnim oblicima,među kojima se brojnošću ističu ponikve – njih gotovo 3200 (Buzjak2002,Buzjak2006). Žumberak i u fitogeografskom pogledu predstavlja most između Alpa i Dinarida (Trinajstić 1995). Veći dio prekriven je šumom. U nižem brdskom području najčešća je šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba (Epimedio-Carpinetum betuli (Ht. 1938) Borhidi 1963), na strmijim toplim obroncima šuma hrasta medunca i crnoga graba Ostryo–Quercetum pubescentis, (Ht. 1950) Trinajstić1979, a u najvišim predjelima, bukove šume svezeAremonio-Fagion (Horvat1938) Borhidi inTörök et al. 1989.Većina travnjačkih površina nastale su krčenjem šuma (livade, pašnjaci), a samo mali dio je prirodnoga porijekla.Velika floristička raznolikost Žumberka očituje se u broju zabilježenih biljnih svojti (1006 biljnih svojti bez kultiviranih biljaka) koji čini petinu ukupne flore Hrvatske (Vrbek 2005). PODRUČJE ISTRAŽIVANJA– Research area Ponikva Japage smještena je na SZ padini Kordine u blizini Sošica (zapadni Žumberak; sl. 1), generalnog na 1 Doc. dr. sc. Nenad Buzjak, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno matematički fakultet, Geografski odsjek, Marulićev trg 19/II, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: nbuzjak@gmail.com 2 Dr. sc. Suzana Buzjak, Hrvatski prirodoslovni muzej, Demetrova 1, 10 000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: Suzana.Buzjak@hpm.hr 3 Doc. dr. sc. Danijel Orešić, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno matematički fakultet, Geografski odsjek, Marulićev trg 19/II, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: doresic@geog.pmf.hr giba 3. i 4. kategorije (5°-32°). Radi se o tipu pokrivenog krša uz mjestimično izbijanje stijene na površinu,što je najizraženije na sjevernom i južnom rubu. Djelomično stjenovita površina i plitko tlo glavni su razlozi isključivanja okolice ponikve iz agrarnog iskorištavanja vidljivog na zapuštenim površinama u njenoj blizini. Japage se nalaze na dodiru šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Epimedio-Carpinetum betuli (Ht. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 38 <-- 38 --> PDF |
N. Buzjak, S. Buzjak, D. Orešić: FLORISTIČKE, MIKROKLIMATSKE I GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 1-3 1938) Borhidi1963) i šume bukve s be kicom(Luzulo–FagetumMeusel 1937). Područje Žumberka prema Köppenovoj klasifikaciji ima umjereno toplu kišnu klimu s toplim ljetom, bez izrazitog suhog razdoblja (Cfwbx’). Srednja siječanjska temperatura zraka područja na kojemu se nalaze Japage je unutar izoterme 0°, a srpanjska 18°, dok je srednja godišnja temperatura zraka 9°. Srednja godišnja količina padalina je oko 1300 mm (Dujmović 1994). Postoje dva maksimuma padalina, u kasno proljeće i kasnu jesen. Najmanje padalina ima zimi. Slika 1. Geografski smještaj Japaga Figure 1Geographical location of Japage Geološki uvjeti oblikovanja ponikve – Geological conditions of doline evolution Ponikva Japage smještena je na terenu oblikovanom u naslagama gornjokrednih vapnenačkih breča. U naslagama se često mogu naći ulošci i nodule rožnjaka, čiji se nastanak objašnjava djelomičnom do potpunom silicifikacijom (Šikić i sur.1979). Breče su cenomanske do senonske starosti. One diskordantno leže na trijaskim i jurskim naslagama, a debljina im je mjestimično procijenjena do 100 m. Nastale su pretaloživanjem stijena neposredne podloge – trijaskih dolomita, jurskih vapnenaca i rožnjaka te donjo- i gornjokrednih vapnenaca. Zbog toga sadrže različite nesortirane fragmente, najčešće jurske i kredne, pa je moguće pogrešno zaključiti da se radi o starijim naslagama. Istočno od ponikve rasjedni je kontakt gornjokrednih i gornjotrijaskih naslaga, koje su opisane kao bijeli do sivi,srednje do sitnozrnati dolomit, u kojemu se mjestimično javljaju MATERIJAL I METODE S obzirom na svoju posebnost u krajoliku Žumberka, ponikva Japage je sklopu znanstveno-istraživačkog projekta u suradnji Speleološkog kluba “Samobor” i JU PP “Žumberak-Samoborskog gorja” 2006.–2009. bila interdisciplinarno istraživana s geološkog, geomorfološkog, stromatolitne lamine (Pleničar i Premru 1977, Šikić i sur.1979). Dolomit je kasnodijagenetski, a u mikroskopskom pregledu djeluje kao breča s izrazito dolomitiziranom osnovom u kojoj su različiti fragmenti mudstona s kalcitnim žilicama, kalcitno trunje te mikritni fragmenti. Mikrofosilna zajednica, ako je postojala, uništena je dolomitizacijom (Cvetko Tešović i Dobronić 2009). U bližoj okolici zabilježene su naslage gornjokrednog fliša, jurskih vapnenaca te gornjotrijaskih dolomita (Pleničar i Premru 1977, Pleničari sur.1976). Položaj urušne ponikve Japage te uz nju vezane speleološke objekte uvjetovan je intenzivno razlomljenom rasjednom zonom. Glavni regionalni rasjed pružanja 22-202križa se s nekoliko manjih rasjeda i pukotinskih sustava (Navratil i sur.2009). – Material and Methods speleološkog, mikroklimatskog i botaničkog stajališta (N. Buzjak 2009). Budući da postojeće kartografske podloge nisu pogodne za kartiranje, istraživanju je pretho dilo topografsko snimanje ponikve. Na obodu i u ponikvi odabrane su fiksne točke.Radi georeferenciranja poda |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 40 <-- 40 --> PDF |
N. Buzjak, S. Buzjak, D. Orešić: FLORISTIČKE, MIKROKLIMATSKE I GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 1-3 130 Slika 2. Položaj mjernih točaka (1-dno, 2-rub) Figure 2 Position of the measuring points (1-bottom, 2-edge) Slika 3. Hod srednjih dnevnih temperatura Figure 3 Average daily air temperature cycle (Dno=bottom, Rub=edge) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 39 <-- 39 --> PDF |
N. Buzjak, S. Buzjak, D. Orešić: FLORISTIČKE, MIKROKLIMATSKE I GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 127-137 taka, GPS prijemnikomodređene su koordinate odabranih točaka u mreži. Odnosi među točkama mjereni su optičkim kompasom i padomjerom Suunto, s točnošću očitanja od 1°. Udaljenosti su mjerene laserskim daljinomjerom Leica DistoA2. Izmjereni podaci obrađeni su u softveru Compass, Speleoliti i ESRI ArcMap 9.2. U sklopu geološkog istraživanja određeni su tipovi naslaga, starost, okoliši taloženja, inženjersko-geološka i strukturno- geološka analiza. Geomorfološkim istraživanjem utvrđeni su geomorfološki oblici i procesi oblikovanja ponikve i speleoloških objekata u njoj. Mikroklimatska mjerenjaobavljena su s prekidima 2007.–2009. elektroničkim termohigrografima Onset Hobo Pro RHTemp i U23 ProV2, a trenutačna mjerenja termometrima Hanna Checktemp, PCE-T317 i termohigrometrom PCE-310 radi utvrđivanja mikroklimatskih značajki ponikve, te njihovih utjecaja na geomorfološke procese i biljni pokrov. U sklopu istraživanja flore u vegetacijskom razdoblju 2007. i 2008. godine popisivane su vrste na različitim dubinama i ekspozicijama, a dio njih je ucrtan na profilima S-J i I-Z (S.Buzjak 2009).Vrste koje nisu mogle biti određeneubrane su i naknadno determinirane, a herbarizirani materijalpohranjen je u Herbarsku zbirku CNHM. Prilikom determinacije vrsta korišteni su standardni ključevi i ikonografije (Domac 1994, Horvatić i Trinajstić 1976–1981, Jávorka i Csapody 1991, Pignatti 1982, Trinajstić 1975-1986 i Tutin i sur. 1968-1980, 1993). Nazivi svojti usklađeni su prema bazi podataka Flora Croatica Database (Nikolić 2010). Zabilježene biljke podvrgnute suanalizi životnih oblika i ekoloških indikatorskih vrijednosti. Prema Zakonu o zaštiti prirode (Anonymus 2005 i 2008) i Pravilniku o proglašenju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Anonymus 2009) izdvojene su zaštićene svojte. Životni oblici određeni su premaFlora Croatica Database (Nikolić 2010) i Landolt-u (1977). Za prikaz životnih oblika korištene su sljedeće kratice: h – hemikriptofiti, g – geofiti, n – nanofiti, p – fanerofiti, c – hamefiti, t – terofiti, ep – epifiti, li – lijane, z – drveni hamefiti. Ekološke indikatorske vrijednosti određene su premaLandolt-u(1977). Jedino za vrsteScopolia carniolicaiPolystichum illyricumnisu nađene vrijednosti,te su određene prema fitocenološkoj vezanosti za druge vrste, na temelju srodnosti i osobnog iskustva. Korišteni su sljedeći ekološki indikatori: vlažnost (F; pokazuje prosječnu vlagu tla tijekom vegetacijske sezone), pH tla (R; označava sadržaj slobodnih H-iona u tlu), osvijetljenost staništa (L; označava prosječni intenzitet osvijetljenosti potreban za rast biljke tijekom vegetacijske sezone), temperatura (T; određuje, na temelju nadmorske visine na kojoj biljka raste, prosječnu temperaturu kojoj je biljka izložena tijekom vegetacijske sezone). REZULTATI I RASPRAVA– Results and discussion Geomorfološke značajke ponikve – Geomorphological features of doline Duljina osi oboda ponikve Japage u smjeru sjeverjug je 64 m, a u smjeru istok-zapad 63 m. Dubina između najniže točke oboda i dna je 15 m. Najveća visinska razlika, između najviše točke oboda i dna, je 3 37,7 m.Volumen ponikve je oko 54 000 m. Svojim dimenzijama ističe se kao najveća takva pojava na području Žumberka. Klasificirana je kao urušna ponikva s karakterističnim strmim stjenovitim padinama i zaravnjenim dnom pokrivenim kamenim blokovima,što je posljedica urušavanja podzemne šupljine. U ponikvi su dominantni recentni geomorfološki procesi padinski procesi i okršavanje. Padinski procesi su zbog velikih nagiba i velike količine tla i materijala nastalog mehaničkim raspadanjem matične stijene prisutni na svim padinama. Prevladavajući padinski procesi su urušavanje, odroni i osipanje, a uočeni su još puženje i spiranje. Urušavanje krovine odgovorno za oblikovanje zatvorene depresije je kronološki gledano stariji proces, a odroni na strmcima mlađi. Potonji se povremeno odvijaju i danas, a rezultat su nestabilnosti stijenske mase uzrokovane tektonskom razlomljenošću naslaga, kriofrakcije i fitogenog utjecaja. Raščlanjenost, slijeganje i nestabilnost površine dna posljedica je taloženja urušenog materijala - blokova i kršja. Osipanjem kršja na strmim padinama oblikovani su manja točila i sipari na sjevernoj i južnoj padini. Od prostranijih akumulacijskih oblika u podnožju JI padine oblikovan je prostrani koluvijalni konus s bazom širine 26 m, a u podnožju sjeverne padine konus s bazom širine 13 m (BuzjakiDobronić2009). Mikroklima Japaga – Japage’s microclomate Mjerne točke za mikroklimatska mjerenja bile su na dnu (z = 505 m n. v., 15 cm iznad tla) i JI rubu (z = 533 m n. v.15 cm iznad tla; sl. 2). Iz podataka o hodu srednjih dnevnih temperatura vidljivo je da je dno najhladniji dio ponikve (sl. 3). Dno također ima najveći amplitudu i odstupanja vidljive iz vrijednosti standardne devijacije (s) i koeficijenta varijacije (V) (tab. 1). Najniža temperatura zraka zabilježena je na dnu ponikve zbog temperaturne inverzije i manje količine Sunčeve radijacije,koja do njega dopire u manjoj količini zbog morfologije ponikve i zasjenjenosti vegetacijom. Temperaturna inverzija najizrazitija je tijekom ljetnih |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 41 <-- 41 --> PDF |
N. Buzjak, S. Buzjak, D. Orešić: FLORISTIČKE, MIKROKLIMATSKE I GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 127-137 Tablica 1. Prosječne vrijednosti temperature (T) i relativne vlažnosti zraka (u) mjeseci kada se površina oko poniu razdoblju 3. 1. – 20. 9. 2009. kve zagrijava znatno jače od njenog Table 1 Average air temperature (T) and relative humidity (u) for period 3. 1. – 20. 9. 2009. dna.Tese karakteristike očitavaju i T(°C) u (%) Dno Rub Dno Rub prosjek/ 9,23 17,71 95,49 84,54 max 19,27 23,36 100,00 100,00 min -8,80 13,46 43,74 22,50 amplituda 28,07 9,90 56,26 77,50 s 7,12 1,99 7,19 13,80 V 77,20 11,25 7,53 16,32 u relativnoj vlažnosti zraka. Ovi odnosi još su zorniji ako se promotre rezultati trenutnih mjerenja,koji ukazuju na izraženu temperaturnu inverziju (sl. 4). Japage 29. 6. 2008. (14 sati) Japage 29. 6. 2008. (14 sati) Slika 4. Trenutačne vrijednosti temperature (A) i relativne vlažnosti zraka (B) Figure 4Current values of air temperature (A) and relative humidity (B) Flora – Flora Na području Japaga ukupno je zabilježeno 59 svojti biljaka. Sedamnaest svojti,odnosno 29%,od ukupnog broja zabilježenih svojti zaštićeno je Zakonom o zaštiti prirode (Anonymus 2005 i 2008) i Pravilnikom o proglašenju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Anonymus 2009), a tri svojte se nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005; tab. 2). Od ukupnog broja zabilježenih svojti 12 su paprati: Asplenium ruta-muraria,Asplenium scolopendrium, Asplenium trichomanes,Athyrium filix-femina,Dryopteris affinisssp.borreri,Dryopteris dilatata,Dryopteris filix-mas, Polypodium vulgare, Polystichum aculeatum,Polystichum illyricum,Polystichum setiferum i Pteridium aquilinum. To je skoro polovica od ukupnog broja (25 svojte) do sada zabilježenih svojti paprati za područje Žumberka i Samoborskog gorja (Hršak 2002,Kletečki 2009). PodvrstaDryopteris affinisssp.borreri do sada nije zabilježena za područje Žumberka,što je vjerojatno rezultat determinacije do razine vrsta, a ne njezine nezastupljenosti. Osim što su paprati zastupljene sa znatnim brojem svojti,također su zastupljene i sa znatnim brojem primjeraka. Vrsta Polystichum setiferum raste u gornjem dijelu istočne padine u znatnom broju primjeraka, dok na suprotnoj padini dominira Polypodium vulgare. Jedino su vrste Polystichum aculeatumiAsplenium ruta-murariazabilježena samo na nekoliko mjesta. U donjem djelu ponikve od paprati dominiraju Asplenium scolopendrium, Dryopteris dilatat,Athyrium filix-femina,Dryopteris affinisssp.borreri, a od ostalih vrstaGeranium robertianum, Cardamine trifolia, Cardamine impatiens, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 42 <-- 42 --> PDF |
N. Buzjak, S. Buzjak, D. Orešić: FLORISTIČKE, MIKROKLIMATSKE I GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 1-3 Tablica 2. Popis zabilježenih svojti Japaga: U – ugroženost,W– životni oblici, NT– gotovo ugrožena svojta Table 2 The list oft he taxa recorded in Japage: U –threatend, W – lfe forms, NT – nearly threatened POPIS SVOJTI U W 1. Acer campestreL. – klen p 2. Actaea spicata L. - klasasta habulica g/h 3. Adoxa moschatellinaL. - obična moškovica g 4. Anemone nemorosa L. - bijela šumarica g 5. Arum maculatum L. - pjegasti kozlac g 6. Asarum europaeum L. - šumski kopitnjak g/h 7. Asplenium ruta-murariaL. - zidna slezenica h 8. Asplenium scolopendriumL. - obični jelenak h/ep 9. Asplenium trichomanesL. - smeđa slezenica h 10. Athyrium filix-femina(L.) Roth - šumska bujadika h 11. Cardamine bulbifera(L.) Crantz - lukovičasta režuha g 12. Cardamine enneaphyllos(L.) Crantz - devetolisna režuha g 13. Cardamine impatiensL. - uškasta režuha h/t 14. Cardamine trifoliaL. - trolisna režuha g 15. Carpinus betulusL. - obični grab p 16. Castanea sativaMiller - pitomi kesten p 17. Chrysosplenium alternifoliumL. - izmjeničnolisna žutina h 18. Clematis vitalbaL. - obična pavitina p/li 19. Cornussp. - drijen p 20. Corylus avellanaL. - sivosmeđa lijeska n 21. Crategussp. - glog n 22. Cruciata glabra(L.) Ehrend. - proljetna broćika h 23. Cyclamen purpurascens Mill. - šumska ciklama NT g 24. Daphne mezereum L. - obični likovac NT n 25. Dryopteris affinis(Lowe) Fraser-Jenkins ssp. borreri (Newm.) Fraser-Jenkins h 26. Dryopteris dilatata(Hoffm.) A.Gray – velika paprat h 27. Dryopteris filix-mas (L.) Schott – šumska paprat h 28. Epimedium alpinumL. - biskupska kapica g 29. Euonymus latifolius(L.) Mill. - širokolisna kurika n 30. Euphorbia carniolicaJacq. - kranjska mlječika h 31. Fagus sylvaticaL. - bukva p 32. Galium sylvaticumL. - šumska broćika g 33. Gentiana asclepiadea L. - šumski srčanik NT h 34. Geranium robertianum L. - smrdljiva iglica t/h 35. Glechoma hirsutaWaldst. et Kit. - čupava dobričica h 36. Hedera helixL. - bršljan p/z/li 37. Lamium galeobdolon(L.) L. - žuta mrtva kopriva h 38. Lamium orvalaL. - velika mrtva kopriva h 39. Lonicera xylosteumL. - crvena kozja krv n 40. Lunaria redivivaL. - srebrenka h 41. Mercurialis perennisL. - višegodišnji prosinac g/h 42. Mycelis muralis(L.) Dumort. - zidna salatika h 43. Oxalis acetosella L. - šumski cecelj g/h |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 43 <-- 43 --> PDF |
N. Buzjak, S. Buzjak, D. Orešić: FLORISTIČKE, MIKROKLIMATSKE I GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 127-137 POPIS SVOJTI U W 44. Paris quadrifolia L. - četverolisni petrov križ g 45. Picea abies(L.) Karsten - smreka p 46. Polypodium vulgare L. - obična oslad c 47. Polystichum aculeatum(L.) Roth - bodljikava papratnjača g/h 48. Polystichum illyricum Borbás h 49. Polystichum setiferum(Forssk.)Woynar - čekinjava papratnjača h 50. Pteridium aquilinum(L.) Kuhn - orlovska bujad g 51. Pulmonaria officinalisL. - ljekoviti plućnjak h 52. Sambucus nigraL. - crna bazga n 53. Sanicula europaea L. - europska zdravčica h 54. Saxifraga cuneifoliaL. - klinastolisna kamenika c 55. Scopolia carniolica Jacq. - bijeli bun h 56. Senecio ovatus(P.Gaertn., B.Mey. et Scherb.) Willd. - kostriš h 57. Solanum dulcamara L. - paskvica n/li 58. Symphytum tuberosum L. - čvorasti gavez g 59. Urtica dioicaL. - dvodomna kopriva h *Svojteoznačene bold su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode *The taxa in bold are protected by the Natura Protection Act Chrysosplenium alternifolium,Lunaria rediviva iScopolia carniolica (sl. 5), vrste koje uglavnom dobro podnose zasjenu i povećanu vlažnost zraka i tla (sl. 6).Na NWizloženoj padini na stijeni iznad spilje prevladavaju Asplenium trichomanes, Saxifraga cuneifoli iScopolia carniolica. U neposrednoj blizini ponikve u sloju drveća rasteFagus sylvatica, Picea abies, Castanea sativa,Acer campestre,Carpinus betulus, a od grmljaDaphne mezereum, Crategussp.,Euonymus latifolius, Corylus avellana,Clematis vitalbaiLonicera xylosteum. Analiza životnih oblika ukupnog broja zabilježenih svojti pokazala je kako najviše ima hemikriptofita (37,29 %), zatim dolaze po zastupljenosti geofiti s 20,34 %, fanerofiti i nanofiti s podjednakim udjelom od 10,17 %, te geofiti/hemikriptofiti Slika5. Raspored najzastupljenijih biljaka u Japagama na presjecima S-J i I-Z Figure 5Distribution of the most common plants in Japage in the profiles N-S and E-W |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 44 <-- 44 --> PDF |
N. Buzjak, S. Buzjak, D. Orešić: FLORISTIČKE, MIKROKLIMATSKE I GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 1-3 134 s 8,47 %.Ostali životni oblici zastupljeni su s po jed- nom ili s dvije svojte.Analiza ukupnog broja zabilježe- nih svojti za područje Žumberka također je pokazala prevlast hemikriptofita (43,67 %) i geofita (19,64 %) (Vrbek 2005). Ovakav odnos životnih oblika odgo- vara umjerenom klimatskom pojasu gdje se Japage i nalaze. Slika 6. Dno ponikve Japage obraslo papratima (1. 7. 2007.) Figure 6 The bottom of Japage overgrown by ferns (1. 7. 2007.) Analiza ekoloških indikatorskih vrijednosti – Analysis of ecological indicator values F – vlažnost Među zabilježenim svojtama znatno prevladavaju biljke umjereno suhih do vlažnih tala (F3, 46 svojti, 80,70 %),zatim slijede biljke uglavnom vlažnih do vrlo vlažnih tala (F4, 8 svojti, 14,04 %), te dvije svojte (3,51 %) koje rastu na uglavnom suhim tlima (Asple- nium ruta-murariaiGalium sylvaticum) koje su zabilje- žene na samom rubu ponikve (sl. 7).Također je zabilje- žena samo jedna vrsta (Chrysosplenium alternifolium) koja predstavlja biljke uglavnom stalno vlažnih tala (F5) i to na dnu i u donjem dijelu ponikve naWekspoziciji. R –pH tla Slika 7. Grafički prikaz analiziranih ekoloških indikatorskih vrijednosti za svojte zabilježene u Japagama Figure 7.Graphical representation of the analyzed ecological indicator values for taxa recorded in Japage |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 45 <-- 45 --> PDF |
N. Buzjak, S. Buzjak, D. Orešić: FLORISTIČKE, MIKROKLIMATSKE I GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 127-137 L– osvijetljenost staništa Među zabilježenim svojtama prevladavaju biljke koje većinom rastu na sjenovitim mjestima koje su ujedno i indikatori zasjenjenih staništa (L2, 35 svojte, 61,4 %) i biljke koje većinom rastu u polusjeni, rijetko na punom svijetlu (L3, 16 svojti, 28,07 %), dok su biljke vrlo sjenovitih mjesta zastupljene sa znatno manjim brojem (L1, 5 svojti 8,77 %).Također je zabilježena samo jedna biljka koja većinom raste na punom svijetlu, a katkad može opstati i u slaboj sjeni (Asplenium ruta-murariaL.). Tavrsta zabilježena je na stijeni na rubu ponikve. T – temperatura Analiza vrijednosti temperature pokazala je da među zabilježenim svojtama prevladavaju biljke uglavnom planinskih područja,koje su također česte u brdskom i subalpinskom području – to su uglavnom široko rasprostranjene vrste (T3 – 32 svojte, 56,14 %) i biljke uglavnom brdskih područja, rasprostranjene u nižim područjima središnje Europe (T4 – 17 svojti, 29,82 %). Biljke uglavnom ZAKLJUČCI Mikroklimatskim mjerenjima utvrđeno je da je temperaturna inverzija najizrazitija tijekomljetnih mjeseci kada se površina oko ponikve zagrijava znatno jače od njenog dna. Dno je u sjeni veći dio dana,pa prima manju dozu sunčeveradijacije. Sjenovitost dna ponikve rezultat je: njene morfologije (oblika), morfometrije (dimenzija – promjera oboda, promjera dna, nagiba i dujine padina, dubine), ekspozicije lokaliteta i pojedinih padina ponikve, obraštenosti lokaliteta vegetacijom koja dodatno utječe na izmjenu energije između tla i prizemnog sloja atmosfere. Zbog toga su tlo i stijene vlažnije u ponikvi, što dodatno utječe na razlike između dna te toplijeg i sušnijeg ruba. Zanimljivo je da su najveće amplitude zabilježene u proljetnom razdoblju.Toje razumljivo s obzirom na vrlo velike temperaturne razlike između sve toplijih dana i još uvijek svježih noći kada je pred zoru za vedra vremena česta pojava vrlo niskih temperatura i mraza. toplijih područja koje većinom rastu u južnoj Europi (T5) i biljke uglavnom subalpinskih područja (T2) zastupljene su sa po 4 svojte (7,02 %).Analiza indikatorskih vrijednosti temperature za svojte zabilježene na području Žumberačke gore pokazala je prevlast biljaka uglavnom brdskih područja (T4 – 42 %) te znatan udio biljaka široke rasprostranjenosti (T3 – 38%) (Vrbek 2005). – Conclusions U ponikvi Japage zabilježeno je 59 svojti biljaka,od kojih je sedamnaest zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode, a tri se nalaze i u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske kao gotovo ugrožene (NT). Od životnih oblika prevladavaju hemikriptofiti i geofiti,što odgovara umjerenom klimatskom pojasu gdje se Japage i nalaze. Od vrsta, u skladu s prethodno navedenim ekološkim uvjetima staništa, svojom nazočnošću prevladavale su paprati,i to posebice u donjem dijelu ponikve i na dnu,gdje je smanjena osvijetljenost i povećana vlažnost zraka i tla u odnosu na rub ponikve. S obzirom na floristički sastav ponikve, odnosno prema analizi ekoloških indikatorskih vrijednosti florističkog sastava, zaključili smo da je tlo u Japagama umjereno vlažno, uglavnom slabo kiselo do alkalno,te da se radi o sjenovitom staništu na kojemu prevladavaju biljke široke ra sprostranjenosti koje mogu rasti u brdskim, planinskim i subalpskim područjima. ZAHVALA – Acknowledgement Osim iz projekta ostvarenog u suradnji s PP “Žumberak- Samoborsko gorje”, istraživanja su dijelom potpomognuta sredstvima i opremom znanstvenog projekta Geomorfološka i geoekološka istraživanja LITERATURA Anonymus, 2005: Zakon o zaštiti prirode. Narodne no- vine 70/05, Zagreb. Anonymus, 2008: Zakon o zaštiti prirode. Narodne no- vine 139/08, Zagreb. Anonymus, 2009: Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim. Narodne novine 99/09, Zagreb. Buzjak,N., 2002: Speleološke pojave u Parku priro de “Žumberak-Samoborsko gorje”. Geoadria 7/1:31–49. krša RH br. 119-1191306-1305 Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. – References Buzjak,N., 2006: Geomorfološke i speleomorfološ ke značajke Žumberačke gore i geoekološko vrednovanje endokrškog reljefa. Doktorska disertacija. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno– matematički fakultet, Zagreb. Buzjak, N. (ur.), 2009: Geomorfološko i geoekološko istraživanje urušne ponikve Japage. SK “Samobor”, Elaborat, 94 str., Samobor. Buzjak,S., 2009: Floristička i ekološka istraživanja Japaga. U:Buzjak, N. (ur.),: Geomorfološko i |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 46 <-- 46 --> PDF |
N. Buzjak, S. Buzjak, D. Orešić: FLORISTIČKE, MIKROKLIMATSKE I GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 1-3 geoekološko istraživanje urušne ponikve Japage. SK “Samobor”, Elaborat, 69–92., Samobor. Buzjak, N., D.Dobronić,2009: Geomorfološke i speleološke značajke ponikve Japage. U: Buzjak, N. (ur.),: Geomorfološko i geoekološko istraživanje urušne ponikve Japage. SK “Samobor”, Elaborat, 32–55., Samobor. CvetkoTešović,B., D.Dobronić,2009: Geološka obilježja Japaga. U:Buzjak, N. (ur.): Geomorfološko i geoekološko istraživanje urušne ponikve Japage. SK “Samobor”, Elaborat, 5–28, Samobor. Domac, R.,1994: Flora Hrvatske: priručnik za određivanje bilja. Školska knjiga, 503 str., Zagreb. Dujmović,I., 1994: Geomorfološke osobine sjeveroistočnog dijela Žumberačke gore. Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno–matematički fakultet, Zagreb. Horvatić, S., I. Trinajstić, (ur.), 1967–1981: Analitička flora Jugoslavije 1. Zagreb. Hršak,V.,2002:Taxonomic and chorologic revision of the Polypodium vulgare complex in Herbarium Croaticum and the Ivo and Marija Horvat Herbarium.Acta Bot. Croat. 61, 45–49. Jávorka,S., V.Csadpoy,1991: Iconographia Europae austroorientalis.Acad. Kiado, 576 p., Budapest (Reprint). Kletečki, N., 2009: Papratnjače (Pteridophyta) Parka prirode “Žumberak-Samoborsko gorje” Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno- matematički fakultet, Zagreb. Landolt, E., 1977: Ökologische Zeigerwerte zur Schweizer Flora. Veröffentlichungen des Geobotanischen Institutes der ETH, Stifung Rübel, 208 p., Zürich. Navratil, D., T. Novosel, T. Vujnović, 2009: Inženjersko-geološka i strukturno-geološka analiza lokaliteta Japage. U: Buzjak, N. (ur.), 2009: Geomorfološko i geoekološko istraživanje urušne ponikve Japage. SK “Samobor”, 29–31. Nikolić,T., J. Topić (ur.), 2005:Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, 693 str., Zagreb. NikolićT. (ur.), 2010: Flora Croatica baza podataka. On-Line (http://hirc.botanic.hr/fcd), Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Botanički zavod. Pignatti, S., 1982: Flora d’Italia 1–3. Edagricole, Bologna. Pleničar,M., U. Premru, M. Herak, 1976: List Novo Mesto L 33–79, Osnovna geološka karta Jugoslavije, 1:100 000, Savezni geološki zavod, Beograd. Pleničar, M., U. Premru, 1977: Tolmač za list Novo Mesto L 33-79, Osnovna geološka karta Jugoslavije, 1:100 000, Savezni geološki zavod, 61 str., Beograd. Šikić,K., O.Basch, A.Šimunić,1979: Tumač za list Zagreb L 33–80, Osnovna geološka karta Jugoslavije, 1:100 000, Savezni geološki zavod, 81 str., Beograd. Trinajstić, I. (ur.), 1975-1986: Analitička flora Jugoslavije 2. Liber, Zagreb. Trinajstić, I.,1995:Samoborsko gorje, a Refuge of various floral elements between theAlps and the Dinaric mountains.Acta Bot. Croat. 54, 47–62. Tutin,T.G., V.H.Heywood, N.A.Burges, D. M. Moore, D. H. Valentine, S. M. Walters, D.A. Webb (eds.), 1968-1980: Flora Europaea 2–5. Cambridge University Press, Cambridge Tutin,T.G., N.A. Burge,A. O.Chater, J. R.Edmondso, V. H. Heywood, D. M. Moore, D. H. Valentine, S. M. Walters, D. A. Webb (eds.), 1993: Flora Europaea 1. Cambridge University Press, Cambridge. Vrbek,M., 2005: Flora i nešumska vegetacija Žumberka. Doktorska disertacija. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb. SUMMARY: Collapsed doline Japage is located in the western part of Žumberak Mt. (Fig. 1), formed in tectonically crushed Upper Cretaceous carbonate layers (limestone and breccia). Apart from karstification, which is evident in two speleological features, its development is today mostly affected by the slope processes (collapsing, landsliding and soil creeping). The length of the peripheral axis of the collapsed doline Japage is 64 m in the N-S direction, and 63 m in the E-W direction. In terms of dimensions, it is the largest such phenomenon on the territory of Žumberak. The depth between the lowest point of the periphery and the bottom is 15 m. The highest altitude difference is 37.7 m. The |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2011 str. 47 <-- 47 --> PDF |
N. Buzjak, S. Buzjak, D. Orešić: FLORISTIČKE, MIKROKLIMATSKE I GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 127-137 doline’s volume is 54.000 m3. The measurement of microclimatic parameters in Japage (carried out from 2007 to 2009) proved temperature inversion during the warm part of the year (Fig. 2). The relative air humidity is higher at the bottom, and lower towards the margins of the doline’s rim (Tab. 1). During the vegetation period in 2007 and 2008, the flora of Japage doline was also researched. Plants growing at various depths and expositions were registered, and a part of them was recorded in the profiles N-S and E-W (Fig. 5). The listed plants underwent the analysis of ecological indicator values and life forms. Altogether 59 plant taxa were registered (Tab. 2). Seventeen of them, i.e. 29% of the total number of the recorded taxa is protected by the Nature Protection Act, and three are listed in the Red Book of Vascular Flora of Croatia as near threatened (NT). The life form analysis showed the predominance of hemicryptophytes and geophytes, corresponding to the moderate climate zone Japage belongs to. Ferns were the predominant species, particularly in the lower part of the doline and at its bottom, which has less sunlight and higher air humidity and soil moisture compared to the doline’s upper marginal parts (Fig. 6). Based on the analysis of ecological indicator values of the doline’s floristic composition (Fig. 7), we came to the conclusion that the soil in Japage is moderately moist, mostly low acidic to alkaline. It is a shadowy habitat predominated by widespread plants that can grow in colline, mountainous and sub-alpine areas. Key words:Žumberak, Japage, flora, ecological indicatory values, microclimate, geomorphology |