DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 91 <-- 91 --> PDF |
ških ztnanosti na Biološkom odsjeku Biotehničkog fakulteta u Ljubljani, a mentor mu je bio poznati slovenski botaničar, akademik Ernest Mayer. Disertacija je nedugo zatim objavljena u obliku opsežne monografije s opisom većega broja novih taksona različitog statusa (Šilić1979). Treba naglasiti da je Šilić u razdoblju od 1960. do 2007. tiskom objavio velik broj znanstvenih, stru čnih i popularnih radova, više od 200 bibliografskih jedinica ponajprije s botaničkom i dendrološkom problematikom, većega broja elaborata, re cenzija, stručnoga mišljenja i sl., te pri ručnika i posebice monografija o bilj nom pokrovu Bo s ne i Hercego vine, pa bi pojedinačno nabrajanje zauzelo mnogo pro stora. Ipak tre ba spomenuti (kronološkim re dom), u sklopu edici je “Priroda Jugo slavije” knjige “Atlas drveća i grmlja” (1973), “Šum ske zeljaste bilj ke” (1977), “En demične biljke” (1984, 1990), “Uk rasno drveće i grmlje” (1990). Po osamostaljenju Bosne i Hercego vine Šilić 2002. godine pokreće se riju knjiga pod zajedničkim na slovom “Priroda Bosne i Hercego vine” i ob javljuje “Endemične i rijetke bilj ke Parka prirode Blidinje” (2002), “Astlas dendroflore (dr veće i grmlje) Bosne i Hercegovi ne” (2005), i “Botanička bašte pla ninske flore Crne Gore” (2006). Tijekom dugoga života i uspješnoga znanstvenog i stručnog rada Šilić je u više navrata pohvaljien i nagrađivan nizom priznanja i nagrada. Pisac ovih redaka upoznao je Č. Šilića u proljeće 1958. godine za vijeme služenja vojnoga roka u “Školi rezervnih oficira” u Sarajevu. Susreli smo se slučajno polovicom lipnja naTrebeviću južno od Sarajeva, gdje smo obojica proučavali tamošnju proljetnu floru. Od tada smo zajedno svakoga vikenda između lip nja i kolovoza 1958. obilazili planine u bližoj i daljoj okolici Sarajeva. Godine 1959. bili smo na otoku Pagu i zaleđu Karlobaga, te na Durmitoru u Crnoj Gori. U jesen 1962. godine zajedno smo posjetili Velebit, Istru, otok Cres, te okolicu Banja Luke, gdje smo proučavali sastojine LITERATURA– References bjelograba (Carpinus orientalis) na lokalitetu Šehetluci. Kako sam 1971. godine bio pozvan u “rezervu” upravo u Sarajevo, ponovno smo se Šilić i ja susreli i jedan vikend obišli širu okolicu Mostara, podnožjeVeleža i okolicu Konjica, također radi botaničkih istraživanja, određenih floristički za nimljivih lokaliteta. Od tada svatko je od nas bio zaokupljen vlastitim istraživanjima, ali smo i dalje pismeno i usmeno surađivali. Ipak smo se još jednom susreli, i to opet u Sarajevu 1988. godine na kongresu o mineralima, stijenama, izumrlom i živom svijetu Bosne i Hercegovine. Napokon, u povodu 70. obljetnice života Č. Šilića, 2007. godine pružila mi se prigoda, da svojim prilozima pridonesem obi lježavanju toga događaja. Ivo Trinajstić Šoljan,Z., S. Abadžić,2007: Životni i radni put Trinajstić,I., 2007: Kako sam upoznao Čedomila Čedomila Šilića u povodu 70. obljetnice života. Šilića? – autobiografsko-biografska i putopisna Hrvatska misao. Matica hrvatska, Sarajevo NS sjećanja. Hrvatska misao. Matica hrvatska, Sara 30:108–144. Sarajevo. jevo NS 30: 100–107. |