DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 90 <-- 90 --> PDF |
IN MEMORIAM Dr sc. ČEDOMILŠILIĆ – SVESTRANI ISTRAŽIVAČ BILJNOGA SVIJETABALKANSKOGA POLUOTOKA (1937 – 2010) Žalosna vijest da je nakon duge i teške bolesti, 21. listopada 2010. go- dine preminuo u Sarajevu poznati bosansko-hercegovački botaničar i dendrolog dr. sc. Čedomil Šilić, is punila je nas – njegove prijatelje i suradnike – velikom trugom. Tijekom dugoga razdoblja od preko 50 godina (preko pola stoljeća!) poznanstva i suradnje, što na terenskim istraživanjima i znanstvenim skupovima, tako i povremenom dopisivanju, razmjenjivali smo mišljenja i spoznaje o problematici koja je bila predmet našega znanstvenog interesa. U povodu 70. obljetnice života, 2007. godine Matica hrvatska u Saraje vu objavila je u posebnom izdanju svo ga časopisa “Hrvatska mi sao”, op sežnu monografiju posvećenu dr. Če domilu Šiliću,u kojoj su njegovi pri jatelji i suradnici, u nizu priloga, iz nijeli mnogo zanimljivih podataka. U sklopu te monografije, Šilićeve surad nice prof. dr. sc. Dubravka Šoljan i dr. sc. Sabaheta Abadžić napisale su opsežan članak, u kojem su vrlo iscrpno prikazale Šilićev ži vot i rad. Koristeći navedeni prikaz bit će nam ugodna dužnost suradnike i čitatelje “Šumarskoga lista” u kratkim crtama upoznati sa životom i dje lom botaničara i dendrologa Čedomila Šilića. Dr. sc. Čedomil Šilić rođen je u Sa rajevu 4. veljače 1937. godine. Os nov nu školu, nižu gimnaziju i malu maturu završio je i položio u Saraje vu, a školske godine 1951/52. upisuje se u Srednju šumarsku školu u Ba nja Luci. Škola se nakon tri godine se li na Ilidžu kod Sarajeva, pa je Šilić čet vrti razred i diplomski ispit završio 1956. godine, s odličnim uspjehom. Već tijekom školovanja u Banja Luci uočen je kod Šilića izuzetan smi sao za crtanje s jedne astrae, te izuzetno zanimanje za botaniku. To je između ostaloga bio povod da se u šk. God. 1956/57. upiše na Šumarski od sjek Poljoprivredno-šumarskoga fa kulteta u Sarajevu. Tu ga je vrlo br zo zapazio nastavnik Opće botanike prof. drVojin Gligić,koji ga je izabrao za demonstratora. Nedugo za tim postaje demonstrator na pre d metu Dendrologija, koju je tada predavao naš poznati dendrolog i dendrogeograf profesor, kasnije akademik Pavle Fukarek. I na Fakultetu je uočen Šilićev izuzetan talenat za crtanje, pa je odmah uključen u izradu botaničkih, dendroloških, fitocenoloških i pedoloških učila, kao i na ilustriranju pojedinih stručnih knjiga, skripata i udžbenika. Još kao student zaposlio se je Šilić, u svojstvu stručnoga nadzornika u “Planinskoj botaničkoj bašti” naTrebeviću iznad Sarajeva, koja je 1963. godine pripojena Šumarskom fakultetu u Sarajevu. Isto tako još kao student zapošljava se kao honorarni upravitelj Botaničkoga vrta Zemaljskog muzeja u Sarajevu, a na toj dužnosti ostaje i nakon diplomiranja na Šumarskom fakultetu 1963. godine. Najprije radi kao kustos, zatim vši kustos, pa znanstveni suradnik i viši znanstveni suradnik, a 1985. izabran je u zvanje znanstvenoga savjetnika. Ovom prigodom, zanimljivo je naglasiti da se Šilić s upisom na Šumarstvo učlanjuje u Likovnu sekciju Akademsko-umjetničkog društva “Slo bodan Princip – Seljo” u Sarajevu.Tustječe osnovna znanja o slikarstvu i umjetničkoj fotografiji, pa nakon nekoga vremena izlaže na skupnim i samostalnim likovnim izložbama. Stečeno znanje uspješno je iskoristio kod izrade mnogobrojnih crteža pojedinih biljnih organa, te fotografije u boji u svim svojim radovima s botaničkom problematikom. Kao vrstan crtač, ilustrator i umjetnički fotograf izradio je više tisuća crteža bilj nih organa i čitavih biljaka, mnoštvo fotografija u boji svih onih biljnih vrsta koje je pojedinačno proučavao i na različite načine obrađivao.Autor je niza poštanskih maraka bivše Jugoslavije iz serije “Flora i fauna”. Šilić se već tijekom studija vrlo mar ljivo počeo baviti znanstveno-is tra živačkim radom, a dolaskom na duž nost u “Prirodnjačko odjeljenje Ze maljskoga muzeja Bosne i Hercego vine” uključen je u floristička, tak sonomska, fitogeografska i vegetacijska istraživanja, ponajprije Bosne i Hercegovine. Kao rezultat tih istraživanja postigao je, između ostaloga, 1974. godine stupanj doktora biolo |