DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 9     <-- 9 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 7-18


UDK 630* 156 (001)


ODNOS MORFOLOŠKIH OSOBITOSTI VEPROVIH KLJOVA
I POUZDANOST METODAZAPROCJENU DOBI


SOME MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS OF WILD BOAR
TUSKSAND EVALUATION OFAGING METHODS


123


Krešimir KRAPINEC, Dean KONJEVIĆ, Ivan BREZOVAC,


45 6


Luka MANOJLOVIĆ, Krešimir SEVERIN, Vera NJEMIROVSKIJ,
Marijan GRUBEŠIĆ1, Kristijan TOMLJANOVIĆ1


SAŽETAK: U radu je načinjena analiza ovisnosti 14 elemenata kljova
vepra. Uzorak se sastojao od 26 parova sjekača i brusača (ukupno 52 sjekača i
52 brusača), iz državnog lovišta broj VII/4 “Garjevica” i VII/15 “Zapadna
Garjevica”. Elementi ocjene kljova pokazival su statistički visoke pozitivne i
značajne ovisnosti sa starošću grla dobivenoj po Brandtovoj i Biegerovoj metodi,
i negativne, puno niže i uglavnom nesignifikantne ovisnosti sa starošću
procijenjenoj po metodi tetive. Navedeni rezultati upućuju na potrebu preispitivanja
odnosa duljine tetive i visine luka sjekača ovisno o dobi vepra (validiranje
ove metode za pojedine populacije divljih svinja), ili bi visinu i duljinu luka
sjekača kao kriterij procjene dobi veprova u potpunosti trebalo odbaciti. Parametri
određivanja dobi putem Biegerove i Brandtove metode pokazival sui
puno višu ovisnost o dobi kod zakrivljenijih kljova nego kod izduženijih. Tijekom
povećanja dobi primijećuje se relativno kontinuiran rast ostalih elemenata
izmjere trofeja. Pri tomu je ovisnost srednje duljine sjekača o dobi vepra
puno viša od ovisnosti širine sjekača (R2=0,799; p<0,0001; respektivno
R2=0,62; p<0,0001). Najveći prirast, izraženo u trofejnoj vrijednosti (CIC
točke) ima srednja širina sjekača, dok najmanji prirast vrijednosti ima opseg
brusača. Najveću ovisnost s trofejnom vrijednošću pokazuju širina (r=0,98;
p<0,01) i duljina sjekača (r=0,98; p<0,01). Opseg brusača i ukupna zakrivljenost
kljova (sjekača i brusača zajedno) pokazuju razmjerno visoku, ali daleko
manju ovisnost (r=0,87; p<0,01; respektivno r=0,77; p<0,01). Općenito gledano,
između svih elemenata izmjere trofeja nađene su relativno visoke i statistički
značajne ovisnosti (p<0,01), koje su se kretale od r=0,62 (između opsega
i zakrivljenosti kljova), do r=0,98 (između duljine i širine sjekača).


Ključne riječi: Sus scrofa, trofej, kljove, sjekači, brusači, dob,
Brandt, Bieger, metoda tetive


1


Prof. dr. sc. Krešimir Krapinec, prof. dr. sc. Marijan Grubešić,
KristijanTomljanović, dipl. ing. šum., Sveučilište u Zagrebu,
Šumarski fakultet, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje,
Svetošimunska 25 10 002, Zagreb, (krapinec@sumfak.hr)


2


Dr. sc. Dean Konjević, dipl. ECZM, Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet,
Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divljači, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb


3


Ivan Brezovac, ing. šum., Hrvatskih branitelja 2, 31 550Valpovo.


4


Luka Manojlović, dr. vet. med., L. G. “Moslavina’’,Trg. D. Petrovića 3,
10 000 Zagreb


5


Dr. sc. Krešimir Severin, Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet,
Zavod za sudsko i upravno veterinarstvo, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb


6


Prof. dr. sc. Vera Njemirovskij, Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet,
Zavod za dentalnu antropologiju, Gundulićeva 5, 10 000 Zagreb, Croatia




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 10     <-- 10 -->        PDF

K. Krapinec, D. Konjević, I. Brezovac, L. Manojlović, K. Severin, V. Njemirovskij, M. Grubešić, K. Tomljanović: ODNOS ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 7-18


UVOD – Introduction


U usporedbi s dijelovima tijela divljih preživača
poput rogovlja i rogova, koji također predstavljaju vrlo
vrijedne i skupe lovačke trofeje, kljove vepra, odnosno
njihov međusoban odnos elemenata ocjene,razmjerno
su slabo istražene. Pregledom literature može se uočiti
kako su se proučavanjem kvalitete populacije divljih
svinja na području Europe baviliPerić (1996) – Hrvatska,
Garaj (1997) – Slovačka i Woloch (2002) –
Ukrajina. Uz kvantificiranje trofejnih značajki kljova,
detaljnijim izučavanjem njihove patologije bavili su se:
Lutz (1988),Palášthy iPalášthy (1991),Kierdorf
i Rühe (2002), Kierdorf i Kierdorf
(2003),Kierdorf i dr.(2004a, 2004b),Konjević i
dr. (2004a, 2004b, 2006, 2009a i 2009b).


Određivanje dobi odstrijeljenih veprova je dio obveznog
postupka pri ocjenjivanju trofeja (Anonimus 2008) i
do danas je dosta istraživana.Analizom dostupnih znanstvenih
radova u kojima je obrađena problematika određivanja
dobi veprova nakon njihove smrti,razvidno je da
seu tu svrhu mogu se rabiti sljedeći pokazatelji:


– rast i izmjena mliječnih zuba u trajne (Habermehl1985,
Briedermann2009);
– promjena u dlačnom pokrovu (Höflinger 1931);
– promjena u masi očne leće (Matschke 1963,
Möller1982);
– promjene na lubanji (Dub1952);
– očnjaci donje čeljusti kod mužjaka (Bieger 1941,
Brandt1961,Andrašić1979).
Križanje s domaćim svinjama uz posljedične promjene
vanjštine i narušavanja često spominjanih postot


nih udjela pojedinih dijelova tijela (70 % : 30 %) ima
svoj odraz i na morfologiji kljova. Prema Špremu
(2009) potpopulacija divljih svinja iz Posavine pokazuje
najveći postotak križanja s domaćim pasminama svinja
(3,4 %). Ovaj problem nije samo zamijećen u nas.Tako
Jaerisch (1933) napominje kako je divlja svinja genski
onečišćena genima domaće svinje i u Njemačkoj.
Snethlage (1934) napominje da veprovi iz Gornje
Šlezije imaju manje kljove od Pomeranskih, ali imaju
veću masu,što prema njemu ukazuje na križanje s domaćim
svinjama. U suglasju s navedenim, do sada su u
nas visoko kapitalna grla (grla koja su dala trofej ocijenjen
u kategoriji zlatne medalje prema CIC-ovom sustavu
ocjenjivanja) odstrjeljivana uglavnom u gorskim i
brdskim krajevima (Lika), odnosno po(od) relativno
izoliranim otočkim populacijama (Krk). Iz tih krajeva se
i danas hvataju živa grla kako bi se ispuštala u lovišta
(uglavnom u ograđeni prostor) diljem Hrvatske. Trofejno
perspektivno grloteško je procijeniti po njegovoj
vanjštini, iako se predmnijeva kako je duljina sjekača u
pozitivnoj korelaciji s kondilobaznom duljinom lubanje,
što ipak sa znanstvenog gledišta do danas još nitko nije
provjerio. Međutim, analiza pojedinih mjera sjekača i
brusača mogla bi dati vrijedne podatke o obliku kljova,
odnosno trofejnoj vrijednosti pojedine populacije.


Iz navedenoga proizlazi i postojanje drugih oblika
kljova (razlike u zakrivljenosti sjekača i brusača i duljini
brusne plohe), odnosno postaje upitna pouzdanost
metoda određivanja dobi odstrijeljenih veprova,ukoliko
se one temelje na građi i obliku sjekača i brusača.
Stoga je nužno izdvojiti pokazatelje na temelju kojih će
se moći što pouzdanije procijeniti dob odstrijeljenih
veprova, što je preduvjet za ocjenu trofejne i tjelesne
kvalitete pojedinih populacija ove divljači.


MATERIJAL I METODE – Material and methods


Kljove divljih svinja prikupljene su u otvorenim državnim
lovištima brojVII/4 “Garjevica”iVII/15 “Zapadna
Garjevica”, kojima gospodari tvrtka “Lovno
gospodarstvo Moslavina”. U lovištu se težište gospodarenja
stavlja na krupnu divljač, a od vrsta dolaze:
jelen obični (Cervus elaphusL.), jelen lopatar (Dama
dama L.), muflon (Ovis ammon musimon Pall.), srna
obična (Capreolus capreolus L.) i divlja svinja (Sus
scrofaL.). Do sada tamo nisu primijećeni križanci divlje
i pitome svinje, a isto tako se na području obiju lovišta
ne provodi žirenje i pašarenje domaćim svinjama.


Oba lovišta se teritorijalno gledano nalaze na istočnom
dijelu Moslavačke gore. Prema nadmorskoj visini
lovišta ubrajamo u brdska s razvijenom orografijom i hidrografijom.
Zbog nepropusne geološke podloge (paleozoitski
graniti i gnajs zrnate građe) hidrološki uvjeti u
ovim lovištimavrlo su povoljni. U oba lovišta dominiraju
šume (preko 80 %), od čega glavninu čine šume
bukve (Fagus sylvatica L.). Ostatak čine šume hrasta
kitnjaka (Quercus petrea /Matt./ Liebl.), nešto manje
hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), dočim su kulture bagrema
(Robinia pseudoaccacia L.), pitomog kestena
(Castanea sativa L.), obične smreke (Picea abies L.),
ariša (Larixsp.), američkog borovca (Pinus strobus L.) i
duglazije (Pseudotsuga menziesii/Mirb./, Franco) razvijene
samo na pojedinim područjima (Jumić 1999).


Tijekom posljednjih godina pri ocjenjivanju kljova
primijećen je sve veći udio kljova oštećenog vrha (potpuni
ili nepotpuni prijelom), bilo da se radi o sjekačima
ili brusačima. Stoga je za izradu ovoga rada izmjereno
26 kljova (parova sjekača i parova brusača) na kojima
nisu uočeni tragovi oštećenja (odlomljen vrh sjekača,
oštećen proksimalni dio sjekača ili napuknutost sjekača
u sagitalnom smjeru).


Parametri i način njihove izmjere uzeti su prema
CIC-ovim propozicijama (Ninov 2004), ali su osim
propisanih elemenata izmjere uzeti još neki pokazatelji
(Slika 1.).Trofejne vrijednostiiskazane su samo s kvan




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 12     <-- 12 -->        PDF

K. Krapinec, D. Konjević, I. Brezovac, L. Manojlović, K. Severin, V. Njemirovskij, M. Grubešić, K. Tomljanović: ODNOS ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 7-18


Tablica 1. Granične vrijednosti pojedinih metoda određivanja starosti odstrijeljenih grla


Table 1 Critical value for aging wild boar on the basis of lower tusks


Starost grla (godine)
Age (years)
Metoda tetive
Tendon method
Duljina brusne plohe (cm)
Length of grinding surface (cm)
Brandtov faktor
Brandt-factor
1 <1,75 < 2,7 1,80
2 1,75 2,7 - 3,5 1,50
3 1,80 3,5 - 4,0 1,35
4 1,85 4,0 - 5,0 1,25
5 1,90 5,0 - 5,8 1,17
6 2,00 5,8 - 6,5 1,10
7< 2,00< 6,5 < 1,06<


REZULTATI – Results
Usporede li se korelacije dobi odstrijeljenih veprova tada su koeficijenti korelacije uglavnom nešto viši kod
s obzirom na metodu njenog određivanja (Tablica 2) zakrivljenijih sjekača (Tablica 3).
može se uočiti kako postoji razmjerno visoka i značajna


Budući da se računanje dobi prema Biegerovoj mekorelacija
između dobi određene po metodi duljine bru


todi temelji na duljini brusne plohe sjekača, a prema
sne plohe (Biegerova metoda) i Brandtovoj metodi


Brandtovoj na širini sjekača mjereno 1 cm od početnog
(r=0,94; p<0,01). Negativna i slaba korelacija prona


dijela sjekača i širini sjekača na početku brusne plohe,
đena je između dobi veprova određenoj na temelju me-


to je ispitana povezanost ovih mjera s dobi grla dobivetode
tetive i metodi duljine brusne plohe (r=-0,38; n.s.),


noj prema različitim metodama (Tablica 3). Duljina
odnosno metodi tetive i Brandtovoj metodi (r=-0,39;


brusne plohe pokazuje vrlo visoku korelaciju s dobi vep<
0,01). Pri tomu, ako se sjekači razvrstaju prema za


prova procijenjenoj po Biegerovoj metodi (r=0,98;
krivljenosti (zakrivljenost 0,0 i zakrivljenost 0,5 točaka) p<0,01), što je i logično, međutim, i korelacija s dobi
i načini korelacija za svaku skupinu sjekača zasebno, procijenjenoj prema Brandtu je vrlo visoka i značajna


Tablica 2. Korelacijska matrica pojedinih trofejnih parametara i starosti trofeja vepra


Table 2 Correlation matrix of wild boar trophy parameters and age


Parametri
Parameters
starost brusna plohaage-Biegerstarost-Brandtage-Brandtstarost-tetivaage-tendonduljina sjekačalength of lower tuskširina sjekačawidth of lower tuskopseg brusačacircumference of grinderzakrivljenostcurvaturetrofejna vrijednosttrophy value
starost brusna ploha
age-Bieger 1,00 0,94 -0,38 0,92 0,83 0,81 0,67 0,90
starost-Brandt
age-Brandt 0,94 1,00 -0,39 0,92 0,83 0,78 0,65 0,90
starost-tetiva
age-tendon -0,38 -0,39 1,00 -0,54 -0,55 -0,34 -0,41 -0,52
duljina sjekača
length of lower tusk 0,92 0,92 -0,54 1,00 0,91 0,80 0,79 0,96
širina sjekača
width of lower tusk 0,83 0,83 -0,55 0,91 1,00 0,84 0,71 0,98
opseg brusača
circumference of grinder 0,81 0,78 -0,34 0,80 0,84 1,00 0,62 0,87
zakrivljenost
curvature 0,67 0,65 -0,41 0,79 0,71 0,62 1,00 0,77
trofejna vrijednost
trophy value 0,90 0,90 -0,52 0,96 0,98 0,87 0,77 1,00


Brojevi označeni crvenom bojom označavaju signifikantnu ovisnost uz prag signifikantnosti p<0,01.


Numbers in red colors indicate statisticly significant correlation at p<0,01.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 13     <-- 13 -->        PDF

K. Krapinec, D. Konjević, I. Brezovac, L. Manojlović, K. Severin, V. Njemirovskij, M. Grubešić, K. Tomljanović: ODNOS ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 7-18


Tablica 3. Korelacijski koeficijenti pojedinih parametara kljova vepra


Table 3 Correlation matrix of some wild boar tusks parameters


R.b. Parametri
Parameters
Biegerova metoda
Biegers method
Brandtova metoda
Brandts method
Metoda tetive
Tendon method
zakrivljenost 0curvature 0zakrivljenost 0,5curvature 0,5ukupno/totalzakrivljenost 0curvature 0zakrivljenost 0curvature 0ukupno/totalzakrivljenost 0curvature 0zakrivljenost 0curvature 0
ukupno/total
1.
duljina brusne plohe/
length of
grinding surface
0,97 0,98 0,98 0,91 0,96 -0,30 -0,40
2.
širina sjekača 1 cm od
baze sjekača/width of
lower tusk 1 cm
from the base
0,59 0,80 0,55 0,83 -0,46 -0,53
3.
Širina sjekačana
početku brusne
plohe/width of lower
tusk at the beginning
of grinding surface
0,83 0,94 0,94 0,93 0,97 0,97 -0,39 -0,46
4.
duljina tetive/
length of tendon 0,67 0,92 0,68 0,93 -0,04 -0,35
5.
visina luka sjekača/
length oflower tusk bow 0,64 0,86 0,88 0,67 0,89 0,59 -0,65
6.
duljina tetive do
maksimalne visine
luka sjekača/
length of the tendon
at the maximal
tusk bow length
0,24 0,65 0,65 0,17 0,58 0,60 0,27 -0,08
7.
odnos duljina tetive do
maksimalne visine luka
sjekača i duljine tetive/
length of the tendon
at the maximal
tusk bow hight:
length of tendon ratio
-0,41 -0,38 -0,42 -0,41 -0,48 -0,48 0,42 0,34 0,37
8.
duljina do maksimalne
visine luka sjekača/
length till maximal
tusk bow length
0,76 0,84 0,88 0,74 0,89 0,88 -0,31 -0,58
9.
odnos duljine tetive i
duljine sjekača/
tendon:lower tusk
length ratio
-0,54 -0,57 -0,58 -0,66 -0,64 -0,61 0,78 0,85
10.
odnos duljine tetive i
visine luka sjekača/tendon:
lower tusk bow ratio
-0,26 -0,39 -0,40 -0,44 -0,44 -0,40 -0,43 0,94
11.
širina sjekača na
mjestu maksimalnog
luka sjekača/width of
lower tusk at maximal
tusk bow length
0,71 0,90 0,89 0,70 0,93 0,90 -0,88 -0,52




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 14     <-- 14 -->        PDF

K. Krapinec, D. Konjević, I. Brezovac, L. Manojlović, K. Severin, V. Njemirovskij, M. Grubešić, K. Tomljanović: ODNOS ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 7-18


12.
duljina brusača/
length of grinder 0,70 0,85 0,64 0,83 -0,71 -0,56 -0,39
13.
opseg brusača na
početku brusne plohe/
circumference of grinder
at the beginning
of grinding surface
0,81 0,80 0,70 0,85 -0,54 -0,55 -0,39


Brojevi označeni crvenom bojom označavaju signifikantnu ovisnost uz prag signifikantnosti p<0,01


Numbers in red colors indicate statisticly significant correlation at p<0,01.


(r=0,95; p<0,01). Nasuprot tomu, ovisnost duljine brusne
plohe o dobi procijenjenoj metodom tetive je slaba,
negativna, ali statistički značajna (r=-0,39; p<0,01).


Širina sjekača na početku brusne plohe pokazuje veliku
i statistički značajnu ovisnost s dobi određivanoj
metodama po Biegeru (r=0,94; p<0,01) i Brandtu
(r=0,97; p<0,01), ali i negativnu, s dobi određivanoj po
metodi tetive (r=-0,45; p<0,01).


Širina sjekača mjerena 1 cm od njegove baze isto
tako pokazuje veliku ovisnost s dobi određivanoj po
Biegeru (r=0,79; p<0,01) i Brandtu (r=0,79; p<0,01) te
ponovno negativnu korelaciju s dobi procijenjenoj po
metodi tetive (r=-0,51; p<0,01). Ovdje je nužno i spomenuti
kako širina sjekača mjerena na mjestu najveće
visine luka sjekača također pokazuje vrlo visoke i značajne
ovisnosti s dobi procijenjenoj metodama po Biegeru
(r=0,89; p<0,01) i Brandtu (r=0,90; p<0,01), dok s
dobi procijenjenoj po metodi tetive pokazuje negativnu
ovisnost (r=-0,50; p<0,01).


Imajući u vidu ovakve velike otklone koji se dobivaju
po metodi tetive,nužno je ispitati da li su uopće
pokazatelji ove metode povezani s dobi veprova dobivenom
na temelju ostale dvije metode.


Pokazatelji koji se mjere kako bi se procijenila dob
vepra pomoću metode tetive su duljina tetive i visina
luka (vanjski luk) sjekača (Slika 1). Duljina tetive
pokazuje značajnu i visoku ovisnost sa dobi grla određenu
Biegerovom (r=0,91; p<0,01), odnosno Brandtovom
metodom (r=0,90; p<0,01) te nesignifikantnu nisku
i negativnu s onom određenom po metodi tetive (r=0,31;
p<0,01). Visina luka sjekača pokazuje nešto
manju, ali značajnu i razmjerno visoku ovisnost s Biegerovom
(r=0,88; p<0,01) i Brandtovom metodom
(r=0,87; p<0,01) te ponovo negativnu, ali ovaj puta signifikantnu
s dobi određenom metodom tetive (r=-0,62;
p<0,01).


Odnos duljine sjekača do mjesta u kojemu je visina
luka sjekača najveća i ukupne duljine sjekača ne pokazuje
statistički značajne ovisnosti o dobi grla,čak niti uz
prag značajnosti p<0,05. Ovaj se odnos kretao od 0,43
do 0,55 (točka maksimalnog luka kretala se od 43 do
55 % duljine sjekača, gledano od baze sjekača); odnosno
mjesto gdje je visina luka sjekača najvećanalazi se gotovo
na sredini sjekača. Korelacijskom analizom odnosa
duljine tetive u kojoj sjekač postiže maksimalni luk i
ukupne duljina tetive sjekača s dobi po pojedinoj metodi,
dobivaju se statistički značajne ovisnosti koje su
negativne s Biegerovom (r=-0,42; p<0,01) i Brandtovom
metodom (r=-0,48; p<0,01), odnosno pozitivne s
metodom tetive (r=0,38; p<0,01). Naime, što je dob grla
po Biegeru ili Brandtu veća,to će visina maksimalnog
luka sjekača biti bliže bazi sjekača. Kod dobi veprova
određenoj prema metodi tetive ova je ovisnost obrnuta.


Korelacija elemenata izmjere trofejnih vrijednosti
kljova prikazana je uTablici 2. Za tu su korelaciju elementi
izmjere kljova vepra uvrštavani u mjernim jedinicama
u kojima su i mjereni, a ne u CIC točkama. Osim
toga, duljina i širina sjekačauvršteni su kao aritmetičke
sredine, sukladno propozicijama izmjere trofeja.


Parametri metode procjene dobi pomoću tetive (duljina
tetive i visina luka sjekača) pokazuju puno veću povezanost
s dobi procijenjenoj metodom duljine brusne
plohe (r=0,91; p<0,01; respektivno r=0,88; p<0,01) i
Brandtu (r=0,90; p<0,01; respektivno r=0,87; p<0,01)
nego sa starošću koja je dobivena metodom tetive
(r=-0,31; nesignifikantno; respektivnor=-0,62; p<0,01).


Iako se na brusačima može izmjeriti daleko manji
broj parametara,ipak se izdvajaju dva koja pokazuju
vrlo visoku ovisnost s dobi. To su duljina brusača i
opseg brusača na početku brusne plohe. IzTablice 3.
vidljivo je da, ovisno o zakrivljenosti sjekača,ova ovisnost
i ne mora biti značajna iako je razmjerno visoka.
Tako duljina i opseg brusača na početku brusne plohe
pokazuju veću ovisnost o dobi određivanoj po Brandtu
i Biegeru kod zakrivljenijih kljova i ukupno, dok kod
kljova slabe zakrivljenosti ova ovisnost u većini slučajeva
nije značajna. I opet, dob dobivena po metodi tetive
pokazuje negativnu i puno manju ovisnost sa
spomenutim parametrima brusača, u odnosu na ostale
dvije metode određivanja dobi.


Osim toga, duljina brusača pokazuje vrlo visoku i
značajnu ovisnost s duljinom sjekača (r=0,89 – zakrivljenost
0,5; r=0,94 – zakrivljenost 0,0 i r=0,90 – ukupna
zakrivljenost), duljinom tetive (r=0,86 – zakrivljenost
0,5; r=0,94 – zakrivljenost 0,0 i r=0,88 – ukupna zakrivljenost)
i visinom tetive sjekača (r=0,82 – zakrivljenost
0,5; r=0,94 – zakrivljenost 0,0 i r=0,86 – ukupna zakrivljenost).
Dakle, kod slabije zakrivljenih sjekača ove ovi




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 11     <-- 11 -->        PDF

K. Krapinec, D. Konjević, I. Brezovac, L. Manojlović, K. Severin, V. Njemirovskij, M. Grubešić, K. Tomljanović: ODNOS ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 7-18


Slika 1./Fig. 1 Elementi izmjere kljova vepra/Measured parameters of male wild boar tusks. DS – duljina
sjekača/length of lower tusk1, DT– duljina tetive/length of tendon1, VL– visina luka sjekača/hightoflower tusk bow1,
DTMVL– duljina tetive do maksimalne visine luka sjekača/length of the tendon at the maximal tusk bow hight1, DMVL


–duljina do maksimalne visine luka sjekača/length till maximal tusk bow hight1, DBP– duljina brusne plohe/length of
grinding surface1, ŠS – maksimalna širina sjekača/maximalwidth of lower tusk2, ŠSVT– širina sjekača na mjestu maksimalnog
luka sjekača/width of lower tusk at maximal tusk bow length2, ŠSBP– širina na početku brusne plohe/width
of lower tusk at the beginning of grinding surface2, ŠS – širina sjekača 1 cm od baze sjekača/width of lower tusk 1 cm


1cm


from the base2, DB – duljina brusača/length of grinder1, OBP– opseg brusača na početku brusne plohe/circumference of
grinder at the beginning of grinding surface1, OB – maksimalni opseg brusača/maximal circumference of grinder1.
1 – mjereno u centimetrima s točnošću na 0,1 cm/measured in centimetres to the nearest 0.1 centimetre;
2 –mjereno u milimetrima s točnošću na 0,1 mm/measured in millimetres to the nearest 0.1 millimetre.


titativnim dodacima (zakrivljenost) i odbicima (duljina proksimalnog dijela (baze) sjekača i na mjestu gdje
brusne plohe). Duljine i opsezimjereni su plastičnom počinje brusna ploha.
mjernom vrpcom za izmjeru trofeja na milimetar točno,


Granične vrijednosti svih triju metoda, prema kodok
su širine mjerene pomičnom mjerkom s točnošću od


jima je odstrijeljenim grlima procjenjivanja dob, dane
desetinke milimetra.


su uTablici 1.
Dob grla je određivana na temelju tri metode:


Pri računanju ovisnosti pojedinih elemenata kljova


– Metoda tetive (Andrašić 1979) – ova metodate


korišten je Pearsonov koeficijent korelacije (Šošić
melji se na odnosu duljine tetive sjekača i visine


2006). Za prikaz ovisnosti trofejne vrijednosti i pojediluka
(polumjera) sjekača.


nih elemenata trofeja o dobi veprova, kao i ovisnosti


– Biegerova metoda duljine brusne plohe (Bieger


srednje duljine i promjera sjekača te srednjeg opsega
1941) – metoda se bazira na izmjeri duljine brusne


brusača i dobi veprova,rađena je nelinearnaregresijska
plohe sjekača.


univarijanta. Pri tomu su podaci izjednačeni), dok


– Brandtova metoda (Brandt 1961) – metoda se te-funkcijom potencije –f(x) = ax2 . Podaci su obrađeni u
melji na odnosu širine sjekača izmjerenom 1 cm od programskom paketu STATISTICA8.0.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 16     <-- 16 -->        PDF

K. Krapinec, D. Konjević, I. Brezovac, L. Manojlović, K. Severin, V. Njemirovskij, M. Grubešić, K. Tomljanović: ODNOS ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 7-18


snosti u brusača će biti veće, ali je nedvojbeno kako se
duljina brusača i opseg brusača na početku brusne plohe
povećavaju s povećanjem dobi grla.


IzTablice 2.je razvidno da najveću ovisnost s trofejnom
vrijednošću pokazuju širina (r=0,98; p<0,01) i
duljina sjekača (r=0,96; p<0,01). Opseg brusača i
ukupna zakrivljenost kljova (sjekača i brusača zajedno)
pokazuju razmjerno visoku, ali daleko manju ovisnost
(r=0,87; p<0,01; respektivno r=0,77; p<0,01). Intenzivan
prirast trofejnih vrijednosti odvija se do četvrte
godine dobi vepra, ali u sedmoj godini ne nastupa pre


2


stanak rasta vrijednosti trofeja (R=0,741; p<0,0001)
nego se on i dalje nastavlja. Porastom dobi grla primijećuje
se relativno kontinuiran rast ostalih elemenata


RASPRAVAPrema Brandtu (1961) određivanje dobi metodom
mjerenja duljine brusne plohe i prema metodi tetive
nije dovoljno točno i ovisno je o morfologiji
lubanje vepra, odnosno zakrivljenosti sjekača. Naime,
duljina brusne plohe ovisi o tri čimbenika: promjeru
sjekača na početku brusne plohe (i); položaju, odnosno
kutu što ga brusači zatvaraju sa sjekačima (ii) i zakrivljenosti
(obliku) sjekača (iii). Ovo znači da će zakrivljeniji
sjekači i brusači imati kraću brusnu plohu od
ispruženijih pri istoj dobi grla. Isto tako ako brusači,
okomito na sagitalnu ravninu lubanje zatvaraju širi kut,
brusne ploha sjekača će biti manja.
Glede metode tetive postoje oprečni zaključci pojedinih
autora. Tako primjerice Bieger (1935) navodi
kako kljove kod mlađih veprova imaju oblik kruga, dok
kod starih veprova poprimaju jedan ovalan oblik, odnosno
krug se izdužuje u sagitalnom smjeru. Woloch
(2002) je dokazao da se zakrivljenost sjekača sa starošću
ne mijenja,što će reći da je uvjetovana genski. Uz to, isti
je autor utvrdio slabu korelaciju između duljine sjekača i
njegove zakrivljenosti (r=0,18; p<0,05). U našem slučaju
je dobivena visoka korelacija duljine tetive i visine
luka sjekača s dobi veprova određivanom metodama po
Biegeru i Brandtu,što je u suprotnosti s prethodno spomenutim
rezultatimaWolocha (2002). Dakle, s povećanjem
dobi vepra sjekači postaju sve zakrivljeniji, što je i
razumljivo glede počela rasta sjekača i brusača u obliku
krivulje. Međutim, činjenica kako je i u našim uzorcima
bilo kljova iste dobi, ali različite zakrivljenosti,nameće
zaključak kako je zakrivljenost sjekača genetska predispozicija
koja se sa starošću djelomično može nadoknaditi
kod onih kljova koje su izduženije.
Brandt (1961) izražava sumnju ne samo u pouzdanost
metode tetive,nego i glede koeficijenta tetive
po kojemu je procjenjivana dob. Naime, po njemu bi
grla koja imaju odnos tetive 2,2 trebali biti mladi, a ne
zreli sedmogodišnji veprovi. Sukladno tomu, on je
predložio svoju metodu za procjenu dobi koja se bazira


izmjere trofeja. Pri tomu je ovisnost srednje duljine
sjekača o dobi puno viša od ovisnosti širine sjekača o


22


dobi (R =0,799; p<0,0001; respektivno R =0,62;
p<0,0001). Najveći prirast, izraženo u trofejnoj vrijednosti
(CIC točke) ima srednja širina sjekača, dok najmanji
prirast vrijednosti ima opseg brusača. Jači porast
dimenzija jednog elementa ocjene kljove ne mora značiti
da će se znatnije utjecati na trofejnu vrijednost.Ako
se usporede Grafikon 1 i Grafikon 2,može se vidjeti da
duljina sjekača pokazuje veći prirast od širine sjekača
(Grafikon 2), međutim, ako se dimenzije preračunaju u
CIC točke širina sjekača, pokazuje veći prirast u trofejnoj
vrijednosti.


– Discussion
na odnosu širine sjekača na početku brusne plohe i širine
sjekača mjereno 1 cm od početka baze sjekača.
U svojoj disertaciji Wittemann (2004) nije ni
spomenula metodu tetive, nego sebavila usporedbom
četiriju metoda određivanja dobi (istrošenost zubala,
duljina brusne plohe – Biegerova metoda, Brandtova
metoda, metoda rezanja zuba i brojenja inkrementnih
linija u cementu zuba) u veprova poznate dobi. Pri
tomu se metoda određivanja dobi metodom istrošenosti
zubala pokazala kao najtočnija (r=0,980; p<0,05). Kod
Biegerove metode dolazilo je do precjenjivanja dobi
grla od 1 do 3 godine, a samo kod 23 % odstrijeljenih
grla ovom metodom procjenedob bila je točno procijenjena.
S druge strane, Brandtova metoda se pokazala
još netočnija. Po njoj je samo na 14 % veprova utvrđena
točna dob, a kod ostalih je dolazilo do precjenjivanja
dobi u rasponu od čak 1 do 6 godina. Ono što je
još zanimljivije, utvrđeno je kako sama nazočnost zubnog
cementa, odnosno inkrementne linije u cementu
nisu bile nazočne kod svih grla u uzorku (kod 7 grla je
dob podcijenjena,jer nisu bili nazočni svi “godovi”, a
kod 10 grla “godovi”uopće nisu bili izraženi).
Značajne, ali slabe ovisnosti, odnosno nesignifikantne
ovisnosti pojedinih parametara kljova s dobi grla
dobivenoj po metodi tetive,ukazuju kako je ova metoda
dosta nepouzdana. Osim toga,izTablice 3razvidno
je kako su koeficijenti korelacije uvijek nešto viši
kod zakrivljenijih (CIC ocjena 0,5) nego kod izduženijih
sjekača. Iznimku čine (Tablica 3.) duljina tetive do
maksimalne visine luka sjekača (r=0,27 za zakrivljenost
0,0 i r=-0,08 za zakrivljenost 0,05; obje ovisnosti
nisu signifikantne) i širina na mjestu najvećeg luka sjekača
(r=-0,88 za zakrivljenost 0,0 i r=-0,52 za zakrivljenost
0,05; obje su statistički značajne, p<0,01).
Kod izduženijih kljova nije nađena značajna ovisnost
s dobi dobivenom na temelju odnosa duljine tetive


i visine luka (r=-0,43), dok je kod zakrivljenijih dobivena
značajna i visoka ovisnost (r=0,94; p<0,01). Ovaj




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 17     <-- 17 -->        PDF

K. Krapinec, D. Konjević, I. Brezovac, L. Manojlović, K. Severin, V. Njemirovskij, M. Grubešić, K. Tomljanović: ODNOS ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 7-18


parametar doduše pokazuje signifikantnu ovisnost sa
starošću grla određenom metodama po Biegeru
(r=-0,40; p<0,01 ) i Brandtu (r=-0,40; p<0,01), ali tek
ako se kljove ne odvajaju glede zakrivljenosti, nego se
ocjenjuju sve zajedno. U slučaju da u nekoj populaciji
pretežu izduženije ili zakrivljenije kljove,tada korelacija
između dobi grla po Biegeru i odnos duljine i vi-
sine tetive više nije signifikantna.


Budući da ulazni podaci – visina luka i duljina tetive
sjekača svaki zasebno pokazuju puno više korelacije
sa starošću dobivenom po Biegerovoj i Brandtovoj
metodi,trebalo bi preispitati ovaj odnos tetive (validiranja
ove metode procjene dobi za pojedine populacije
divljih svinja) ili tetivu i luk sjekača kao kriterije procjene
dobi grla u potpunosti odbaciti.


Ovome u prilog idu i korelacijski koeficijenti elemenata
izmjere trofeja i dobi grla dobivene po različitim
metodama procjene prikazani uTablici 2,u kojoj
parametri trofeja uglavnom pokazuju osrednju, katkada
i nesignifikantnu povezanost sa starošću dobivenom
metodom tetive.


Koja je od metoda procjene dobi najtočnija teško je
reći, jer je Wittemann (2004) u svojoj disertaciji
koristila uzorke poznate dobi (n=36), ali su bili prikup ljeni
iz jednog mađarskog i nekoliko njemačkih uzgajališta,
pa se može raditi o nehomogenom uzorku.


Perić(1996) je analizirao 64 trofeja vepra poznate
dobi (metoda rovašenja) iz uzgajališta “Mačkovac”u
okolici Đakova. Dakle, može sezaključiti kako mu je
uzorak, za razliku odWittemann-a bio ujednačeniji. On
je dobio sljedeće ovisnosti pojedinih elemenata izmjere
trofeja o dobi: srednja duljina sjekača r=0,83; srednja
širina sjekača r=0,836; srednji opseg brusača r=0,721 i
trofejna vrijednost r=0,869. Usporede li se ovi podaci s
onima izTablice 2,vidljivo je kako su koeficijenti korelacije
u spomenutoj tablici nešto viši od onih koje
daje Perić (1996), osim za širinu sjekača. Ovo bi
moglo ukazivati kako je širina sjekača pouzdaniji orijentir
u procjeni dobi od ostalih parametara na sjekačima
(tetiva, luk, duljina sjekača ili brusna ploha). Iako
je još iBieger(1935) uočio kako se sa starošću vepra
izjednačuju širine sjekača na bazalnom dijelu i na početku
brusne plohe,on ovaj parametar nikada nije pokušao
iskoristiti kao pomoć pri procjeni dobi grla.
Štoviše, kao jednu od temeljnih metoda procjenenavodi
duljinu sjekača. Ovu teoriju kasnije pobija
Brandt (1961). Stoga ne čudi da jePerić (1996) na
temelju stvarne dobi veprova dobio nešto veći koeficijent
korelacije između dobi i širine sjekača. Međutim,
iako kljove tijekom vremena više prirašćuju u duljinu
nego u širinu (Grafikon 2) na konačnu vrijednost trofeja
sa starošću grla sve veći učinak ima širina sjekača
(Grafikon 1). Analizirajući stariju literaturu koja se
bavi metodama određivanja dobi veprova Brandt
(1961) je došao do zaključka da se povećanje širine sjekača
u proksimalnom dijelu uočava do kraja rasta
kostura.Toje otprilike do 6. ili 7. godine života. Međutim,
kada maksimalna širina sjekača dosegne početak
brusne plohe,tada se duljina brusne plohe više ne mijenja
(Brandt 1961). Slično, Woloch (2002) navodi
kako vepar najveću duljinu sjekača postiže već u četvrtoj
godini, a nakon toga sjekači pretežito rastu u širinu.
Stoga glede selekcije trofejnih grla nije samo bitna duljina
sjekača,nego i njegova širina u dobi od preko 7
godina. Jasno, ovakvu selekciju je moguće provoditi
samo u kontroliranim uvjetima.


Za ovo mjerenjepribavljeno 39 trofeja vepra (trofej
čine jedan par brusača i jedan par sjekača), od čega je
samo njih 26 bilo neoštećenih. Od toga su 2 trofeja bila
bez sjekača, na 5 trofeja je bio oštećen desni sjekač, na
5 lijevi, a na jednom trofeju su bila oštećena oba sjekača.
Oštećenja na sjekačimauglavnom su se odnosila
na odlomljenost vrha sjekača. U slučaju da je vrh sjekača
odlomljen,dob se ne može procijeniti niti metodom
tetive niti metodom duljine brusne plohe,jer se u
prvom slučaju dob precijeni, a u drugome podcijeni.
Stoga je Brandtova metoda u praksi i najprimjenjivija,
jer se može primjenjivati i na onim sjekačima koji su
oštećenog vrha, a to i jest najčešće oštećenje u kljova.
Međutim, Brandt je svoju metodu bazirao na teoretskom
modelu koji se temelji na pretpostavci da sjekač,
ako se u svom distalnom dijelu ne troši o brusač, ima
oblik pravilnog polukruga.


Za razliku od sjekača zakrivljenost brusača je mjerena
samo pomoću šablone. Budući da je na većini brusača
utvrđeno da im je vrh oštećen,to na njima nije
mjerena tetiva iz koje semogao izračunati koeficijent
zakrivljenosti. Međutim, budući da su pojedini njihovi
parametri pokazivali dosta visoke povezanosti s pojedinim
parametrima sjekača, definitivno se i brusači
mogu uzeti kao okvirni pokazatelj procjene dobi.


ZAKLJUČCI – Conclusions


Na temelju načinjenog istraživanja može se zaključiti
sljedeće:


1. Iako pretraživani materijal nije potjecao od grla
poznate dobi, dobivene su relativno visoke i značajne
korelacije između dobi veprova,određene po
metodi duljine brusne plohe (Biegerova metoda) i
Brandtovoj metodi (r=0,94; p<0,01). Negativna i
slaba korelacija pronađena je između dobi veprova
određenoj na temelju metode tetive i metodi duljine
brusne plohe (r=-0,38; n.s.), odnosno metodi tetive i
Brandtovoj metodi (r=-0,39; p<0,01).


2. Mjereni parametri kljovapokazivali su visoke pozitivne
i signifikantne ovisnosti sa starošću grla dobivenoj
po Brandtovoj i Biegerovoj metodi, i




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 18     <-- 18 -->        PDF

K. Krapinec, D. Konjević, I. Brezovac, L. Manojlović, K. Severin, V. Njemirovskij, M. Grubešić, K. Tomljanović: ODNOS ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 7-18


ne gativne, puno niže i uglavnom nesignifikantne
ovisnosti sa starošću procijenjenoj po metodi tetive.
Stoga bi trebalo preispitati ovaj odnos tetive (validiranje
ove metode procjene dobi za pojedine populacije
divljih svinja) ili tetivu i luk sjekača kao kriterije
procjene dobi grla u potpunosti treba odbaciti.


3. Parametri određivanja dobi za Biegerovu i Brandtovu
metodu pokazivali su puno višu ovisnost o
dobi kod zakrivljenijih kljova nego kod izduženijih.
4. Od parametara brusača ustanovljeno je da duljina
brusača pokazuje vrlo visoku i signifikantnu ovisnost
s duljinom sjekača (r=0,89 – zakrivljenost 0,5;
r=0,94 – zakrivljenost 0,0 i r=0,90 – ukupna zakrivljenost),
duljinom tetive (r=0,86 – zakrivljenost 0,5;
r=0,94 – zakrivljenost 0,0 i r=0,88 – ukupna zakrivljenost)
i visinom tetive sjekača (r=0,82 – zakrivljenost
0,5; r=0,94 – zakrivljenost 0,0 i r=0,86 – ukupna
zakrivljenost). Dakle, kod slabije zakrivljeni sjekača
ove ovisnosti u brusača će biti veće, ali je nedvojbeno
kako se duljina brusača i opseg brusača na početku
brusne plohe sa starošću povećavaju.


5. Tijekom povećanja dobi grla primijećuje se relativno


kontinuiran rast ostalih elemenata izmjere trofeja. Pri
tomu je ovisnost srednje duljine sjekača o dobi puno


2


viša od ovisnosti širine sjekača o dobi (R=0,799;


2


p<0,0001; respektivno R=0,62; p<0,0001). Najveći
prirast, izraženo u trofejnoj vrijednosti (CIC točke)
ima srednja širina sjekača, dok najmanji prirast vrijednosti
ima opseg brusača.


6. Najveću ovisnost s trofejnom vrijednošću pokazuju
širina (r=0,98; p<0,01) i duljina sjekača (r=0,98;
p<0,01). Opseg brusača i ukupna zakrivljenost
kljova (sjekača i brusača zajedno) pokazuju relativno
visoku, ali daleko manju ovisnost (r=0,87;
p<0,01; respektivno r=0,77; p<0,01).
7. Generalno, kod između svih elemenata izmjere trofeja
nađene su relativno visoke i statistički značajne
ovisnosti (p<0,01), koje su se kretale od r=0,62 (između
opsega i zakrivljenosti kljova), do r=0,98 (između
duljine i širine sjekača).


ZAHVALA–Acknowledgement


Autori se zahvaljuju tvrtki L. G. Moslavina i gosp.
IviciTodoriću na ustupanju dijela vlastite kolekcije za
potrebe ovoga istraživanja. Rad je potpomognut sred-


LITERATURAAndrašić,D., 1979: Zoologija divljači i lovna tehnologija.
Sveučilišna naklada Liber, pp. 392., Zagreb.
Anonimus, 2008: Pravilnik o načinu ocjenjivanja trofeja
divljači, obrascu trofejnog lista, vođenju
evidencije o trofejima divljači i izvješću o ocijenjenim
trofejima. Narodne novine broj 92/08.
Bieger,W.,1935: AnleitungzurAltersschätzungdes
Wildes. NeueRichtlinien. Paul-Parey-Verlag, p.
109.,Berlin.
Bieger,W.,1941: Handbuch der deutschen Jagd, 1.
Band. Paul-Parey-Verlag, p. 540., Berlin.
Brandt,E., 1961: DerWelt der Keilerwafen als Altersweiser.
Beiträge zur Jagd-und Wildforschnung


1:53–77.
Briedermann, L., 1986: Schwarzwild. Franckh-
KosmosVerlags-GmbH & Co. KG, p. 598, Stuttgart.
Dub, D. R., 1952/53: Bestimmung des Schwarzwildes.
Wild und Hund 55: 292–293.
Garaj, P.,1997: Špičkové diviačie trofeje slovenská


pódia okresov. Folia venatoria (Poľovnícky
zborník, Myslivecký sbornik) 26–27: 197–204.


stvima projekta ‘’Dentalna patologija divljih sisavaca’’,
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike
Hrvatske.


– References
Habermehl,K.-H., 1985: DieAltersbestimmungbei
Wild- und Pelztieren. 2. Aufl. Paul-Parey-Ver lag,
p. 223.,HamburgundBerlin.
Höflinger,H., 1931: Haarkleid und Haut desWildschweines.
Inaug. Diss. Zürich, Z. fur d. ges.
Anatomie 96:552–623.
Jaerisch,M., 1933: DasAnsprechen desAlters von
Keilern.Wild und Hund. 21: 39. Jahrgang.
Jumić,V.,1999: Uzgoj krupne divljači u uzgajalištu
“Garjevica” Lovnog gospodarstva “Moslavina”.
Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski
fakultet, Zagreb.


Kierdorf,H., F.Rühe,2002: Tetrazyklinmarken an
den permanenten Eckzähnen vonWildschwein-
Keilern (Sus scrofaL.). Zeitschrift für Jagdwis


senschaft48: 114–118.
Kierdorf,H., U.Kierdorf,2003: Abnormallower
tusk in a male wild boar (Sus scrofaL.). European
Journal ofWildlife Research49: 150–155.
Kierdorf, U., D. Konjević, P. Lazar, M.
Šehić, M. Grubešić, 2004a: Malposition
and loss of the left mandibular permanent canine
in a male wild boar (Sus scrofa L.). European
Journal ofWildlife Research50: 213–215.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 19     <-- 19 -->        PDF

K. Krapinec, D. Konjević, I. Brezovac, L. Manojlović, K. Severin, V. Njemirovskij, M. Grubešić, K. Tomljanović: ODNOS ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 7-18


Kierdorf,U., D.Konjević, Z.Janicki,A.Sla


vica,T. Keros, J. Čurlík,2004b: Tusk abnormalities
in wild boar (Sus scrofaL.). European


Journal ofWildlife Research50: 48–52.


Konjević,D., U.Kierdorf,F. J. M. Verstraete,


Z. Janicki,A. Slavica,T. Keros, K. Severin,
2004a: Malformation of the permanent
maxillary canine following dental infraction in a
wild boar (Sus scrofa L.). Journal of Zoo and
Wildlife Medicine35: 403–405.


Konjević,D., U.Kierdorf, L.Manojlović, K.
Severin, Z. Janicki, A. Slavica, B.
Reindl, I.Pivac,2006:The spectrum of tusk
pathology in wild boar (Sus scrofaL.) from Croatia.
Veterinarski arhiv 76 (Suppl. 1): S91–S100.


Konjević,D., U.Kierdorf,V.Njemirovskij,


Z. Janicki, A. Slavica, K. Severin,
2009a: Patologija kljova vepra: pregled dosadašnjih
spoznaja i modela reparacije. Šumarski list


133:319–336.
Konjević,D., U.Kierdorf, Z.Janicki,A.Slavica,
T.Keros, J.Čurlík,2004b: Some pathological
changes in the tusks of wild boars (Sus
scrofaL.) from Croatia and Slovakia.Veterinar


ski arhiv 74: 383–393.
Konjević,D., V.Njemirovskij, J.Radovčić,


K.Severin, L.Manojlović, M.Marotti,
A. Slavica, 2009b: The potential of virtual
imaging in the understanding of normal and abnormal
tusk structure in wild boar (Sus scrofa
L.). Natura Croatica 17: 265–273.


Matschke, G. H., 1963: An Eye Lens-Nutrition
Study of penned Europaean Wild Hogs- Pro


th


ceed. 17 An. Conf. SEAss. OfGameandFish
Commissioners.


Möller,D., 1982: UntersuchungenzurAltersbestimmung
erlegten älteren Schwarzwildes. Forschung
bereichInst. Forstwiss. Ebw.


Ninov, N.,2004: Lovnite trofei i tržnata ocenka. Bal


kani, p. 158.


Palášthy,J., S.Palášthy,1991: Klassifikation der
Eckzahnanomalien bei Wildschweinen. Zeit


schrift für Jagdwissenschaft 37: 195-203.


Perić, G., 1997: Analiza elemenata izmjere trofeja
divlje svinje u lovištu “Breznica”. Diplomski
rad, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet,
Zagreb.


Snethlage,K., 1934: Das Schwarzwild.Verlag Paul
Parey.
Šošić,I., 2006: Primijenjena statistika, 2. izmijenjeno
izdanje. Školska knjiga, str. 781., Zagreb.


Šprem,N., 2009: Morfološke i genetske osobine divljih
svinja (Sus scrofaL.) u Republici Hrvatskoj.
Disertacija, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera
u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, Osijek.


Lutz, W., 1988: Verbiegungen des Gesichtsschädels
beim Wildschwein (Sus scrofaL.) als mögliche
Folge einer Rhinitis atrophicans. Zeitschrift für
Jagdwissenschaft34: 125-131.


Wittemann, S., 2004: Zur Altersbeurteilung beim
Wildschwein (Sus scrofa, Linné, 1758) mit Hilfe
von Merkmalen an den Zähnen unter besonderer
Berücksichtigung der Canini. Inaugural-Dissertation
zur Erlangung des Grades eines Doktors
der Zahnmedizin des Fachbereichs Medizin der
Justus-Liebig-Universität Gießen, Gießen.


Woloch, A., 2002: Wachstumsdynamik der Eck zähne
des Schwarzwildes der südlichen Ukraine.
Zeitschrift für Jagdwissenschaft 48:186–193.


SUMMARY: In this paper 14 parameters of wild boar tusks were analyzed.
The analyzed sample contained 26 pairs of lower and upper canines (52 lower
and 52 upper canines in total), originating from state hunting grounds No.
VII/4 “Garjevica” and VII/15 “Zapadna Garjevica”. Measured parameters
showed statistically high positive and significant relations with age according
to Brandt and Bieger methods of estimation, but lower and even negative,
non-significant relations with age assessed by tendon method. Obtained results
indicate necessity of re-evaluation of tendon method of age estimation
(validation for specific wild boar population), or even to drop this method
from further use. The parameters used to estimate age by Bieger and Brandt
methods showed higher correlation to age in more curved tusks. By increasing
age a relatively continuous growth of other parameters was observed. Within




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 20     <-- 20 -->        PDF

K. Krapinec, D. Konjević, I. Brezovac, L. Manojlović, K. Severin, V. Njemirovskij, M. Grubešić, K. Tomljanović: ODNOS ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 7-18


that, correlation of average length of lower canine with age is much higher
than the correlation of canine width and age (R2=0.799; p<0.0001; respectively
R2=0.62; p<0.0001). Highest increase, expressed in trophy value (CIC
points) is in average width of lower canine, while lowest increase shows upper
canine girth. The lower canine width (r=0.98; p<0.01) and length (r=0.98;
p<0.01) showed highest correlation with trophy value. Upper canine girth
and total tusk curves (of both upper and lower canines) expressed relatively
high, but still much lower correlation (r=0.87; p<0.01; respectively r=0.77;
p<0.01). In general, relatively high and statistically significant correlation
between all trophy evaluation parameters were found (p<0.01), ranging from
r=0.62 (between girth and tusk curves) to r=0.98 (between lower canine
length and width).


Key words: Sus scrofa, trophy, tusks, lower tusks, grinders, age,
Brandt, Bieger, tendon method




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 15     <-- 15 -->        PDF

K. Krapinec, D. Konjević, I. Brezovac, L. Manojlović, K. Severin, V. Njemirovskij, M. Grubešić, K. Tomljanović: ODNOS ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 7-18


CIC točke – CICpoints
starost grla-Brandt (godine) – age-Brandt (years)
Grafikon 1. Ovisnost trofejne vrijednosti i pojedinih elemenata trofeja o dobi vepra


Graph 1
Correlation of wild boar trophy value, and some trophy parameters according to wild boar age


age-Brandt (years)
lenght of lower tusks, cirkumference of grinders (cm)
width of lowertusks(mm)
Grafikon 2. Ovisnost srednje duljine i promjera sjekača te srednjeg opsega brusača o dobi vepra


Graph 2
Correlations of lower tusks length, lower tusks width and average circumference of grinders according
to wild boar age