DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 77     <-- 77 -->        PDF

L’ITALIA FORESTALE E MONTANA


(Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje
Akademije šumarskih znanosti-Firenze)


Iz broja 5, rujan-listopad 2010. godine izdvajamo:


Izvodi iz referata s Kongresa:Stare šume Italije –


identifikacija, obilježje, gospodarenje


Prvi dio:
Kongres je održan od25. do26.lipnja 2010.godine
u Prati diTivo, Pietra Camella (Teramo).
Gherardo Chirici, Susanna Nocentini: Stare
šume u Italiji – nova istraživanja i perspektive


U uvodnom članku Kongresa, autori navode da u
Italiji ne postoje šume prašumskog tipa. Razlog tomu je
intenzivno korištenje šumskih resursa od vremena antičkog
Rima, te stoljetne primjene jednostavnih i intenzivnih
modela gospodarenja. Ipak, u nekim uvjetima
okoliša, zbog dugog razdoblja napuštenosti i slobodnog
razvoja,šume pokazuju obilježja ostarjelosti.


Od 1954.godine na inicijativu profesora Pavarija,
započeti su projekti i monitoring starih šuma, a to je
tema ovoga kongresa.


FabioLombardi i dr.:Obilježje mrtvog drveta
u šumskim ostarjelim populacijama u mediteranskom
okružju


Indikatori starosti šume variraju u odnosu na biografske
regije Europe. U ovom člankuobrađeni su korisni
rezultati za identifikaciju obilježja starih mediteranskih
šuma. Izdvojene su neke šumske populacije, koje su se
razvijale zadnjih desetljeća bez antropološkog utjecaja,
te procijenjena količina i stanje “mrtvog drveta”koje je
indikator prirodnosti. Na 11 lokacijaistražena je količina
nekromase i stupanj dekompozicije.


Rezultati su pokazali da količina mrtvog drveta va


33


rira po lokacijama od 2 do 143 m/ha ili 60m/ha kao
srednja vrijednost. Mrtvo drvo je glavna komponenta
nekromase, uzrokovana velikim mortalitetom posljednjih
desetljeća. Manje prisutnu komponentu predstavljaju
panjevi. Prisutni su svi stupnjevi dekompozicije.


Količine mrtvog drveta u južnoj Europi, u usporedbi
s količinama u srednjoj i sjevernoj Europiznatno
su manje zbog bržeg procesa dekompozicije.


SoniaRavera i dr.:Raznovrsnost lišajeva u starim
šumama Molisea


Uloga lišajeva kao indikatora okolišnog kontinuiteta
u središnjoj i srednjoj Europiod velikog jeznačenja
te upućuje na prisutnost vrednijih šumskih vrsta
koje obilježavaju stanište. Dinamike koje utječu na prisut
nost i različitost lišajeva u mediteranskom području
malo su poznate i istražuju se tek u novije vrijeme. U
svrhu što boljeg poznavanja šumskih promjena koje


utječu na kolonizaciju lišajeva u tom okružju, pokre


nuta je studija u dvije ostarjele šume uAlto Molise koje


su uključene u mrežu programa PRIN 2007, “Nove me


tode za identifikaciju, obilježje i gospodarenje starim
šumama Mediterana”.


Zone proučavanja su šumeAbeti Soprani i Riserva
Mab di Collemeluccio, dvije različite formacije, prva
Abies alba i Fagus sylvatica, drugaAbies alba i Quercus
cerris u dominantnoj etaži. U svakoj zoniodređena
je ploha od jednog hektara i snimljen diverzibilitet lišajeva
na stablima odabranim metodom uzoraka.


U ovom člankuprikazani su rezultati prvih istraživanja,
kao polazna točka za planiranje monitoringa za
dugo razdoblje. Indeksi varijabilnosti su posebno visoki
i potvrđuju u mediteranskom okružju važnu ulogu
starih šuma u očuvanju biološke raznolikosti lišajeva.


Silvia di Paolo i dr.:Multispektralni prikaz za
obilježavanje starih bukovih šuma


U mediteranskom području krajolik je oblikovan pod
utjecajem tisućljetne ljudske aktivnosti. Ipak, pos toje
pojedine šumske zone, relativno izolirane, bez izravnog
antropološkog utjecaja za dovoljno dugorazdoblje pa da
razvoj poprimi karakteristike stare šume.


Cilj ove aktivnosti je procjena mogućnosti multispektralnog
satelitskog prikaza (Quick Bird) u identifikaciji
starih šuma. Studijski radovi obavljeni su u
jed noj bukovoj šumi u središnjoj Italiji. Analiza prikaza
QBpokazala je vrijednu mogućnost za definiranje
heterogenosti šumskih struktura statističkom analizom
multispektralnih prikaza. Varijabilnost “zelene trake”
izražena parametrom Ratio band 2pokazala se posebno
korisnom za identifikaciju stanja stare šume.


Orazio Ciancio i dr.: Struktura jedne stare
šume kalabrijskog bora - gospodarenje i očuvanje
šum skogkrajolika


Šume kalabrijskog bora čine posebanelement krajolika
velikih prostora Italije: Etna,Aspromonte i posebice
Sila. Očuvanje karakteristika krajolika ovih
područjapostala je važna ne samo zbog kulturalnog i
povijesnog značenja, već i s okolišnog i socioekonomskog
stajališta. Danas te borove sastojine imaju još veću
vrijednost, jer su veliki dijelovi uključeni u područje
Nacionalnog parka Sila.


Autori su analizirali sastav jedne stare šume kalabrijskog
bora i usporedili ga sa strukturom raznodobne
šume kalabrijskog bora, koja je nastala grupimičnom
prebornom sječom. Dobiveni rezultati daju korisne podatke
za primjenu u gospodarenju kalabrijskim borom.


Iz studije proizlazi da je struktura starih šuma najbliža
raznodobnoj šumi, koja je gospodarena prebornom
sječom na male grupe, što je ujedno najpovoljnije
za očuvanje raznolikosti i izgled krajolika.