DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 76     <-- 76 -->        PDF

hora– uz rod se ne piše sp.), promjene nastale djelovanjem
kukaca i ostala oštećenja. Sve je navedeno opisano
jasno i detaljno.


Neprava srž bukve. Neprava srž ili crveno srce
bukve neosporno je najveći problem u svim bukovim
šumama. Zato ga autor opisuje posebno, opširno i detaljno.
Sveobuhvatne spoznaje o crvenom srcu iznosi
oslanjajući se na podatke u literaturi. Posebno navodi
svoje rezultate istraživanja o zastupljenosti stabala s
nepravom srži u sječinama, udjelu srži u tehničkoj
oblovini i njenom utjecaju na kakvoću i vrijednost
drva, te njenom utjecaju na trajanje ophodnje bukovih
sastojina. Ovo je toliko značajno potpoglavlje,da preporučam
svima koji gospodare bukovim šumama da ga
ne samo pročitaju,već dobro prouče.


Utjecaj gospodarenjana sortimentnu strukturu
sijeka.Pod ovim naslovom autor iznosi podatke vlastitih
istraživanja i ukazuje kako su ranija gospodarenja
utjecala na sortimentnu strukturu svih vrsta sjekova.
Stabla je prema statusu oštećenosti i položaju u sastojini
razvrstao u devet grupa. Na kraju zaključuje da sortimentna
struktura bukove sastojine ovisi o tehničkoj
kvaliteti stabala u sastojini, te da primarni interes treba
biti koncentriran na sortimentnu strukturu sastojine.


Izvori gubitaka uslijed propisanog načina izmjere
i izračuna obujma bukove tehničke oblovine.Na početku
ovoga dijela autor upućuje na razlikovanje termina
“gubitak” i “otpad” obujma stabala. Gubitak pri
izmjeri oblovine nastaje zbog načina izračuna obujma,
izmjere promjera i duljine te odbijanja dvostruke debljine
kore. Debljini kore posvećena je posebna pozornost.
Prema vlastitim istraživanjima iznosi podatke o
značajnim gubicima zbog odbijanja dvostruke debljine
kore pri izmjeri oblovine.


Čistoća i visina debla bukovih stabala. Ovdje
autor ističe da na čistoću debla odlučujući utjecaj ima
pojavnost grešaka. Čistoća debla je distribuirana u velikom
rasponu i bez pravilnosti s obzirom na debljinski
stupanj i vrstu sijeka. Što se tiče visine debla postoji zakonitost
kod svih sjekova. Nadalje ukazuje da se samo
iz debla mogu dobiti kvalitetni sortimenti, a iz krošnje
manje vrijedni sortimenti tehničke oblovine.


Vrijednosne značajke bukovih stabala. Autor čita telje
upućuje da je jedina značajka koja se može pridružiti
svim stablima njihova vrijednost. Uz obrazloženje
sugerira da bi sortimentne tablice izrađenes obzirom na
vrstu sijeka bile preciznije i primjenjive u praksi. Ujedno
bi se značajno smanjili troškovi za terenske izmjere.


Prikrajanje bukove tehničke oblovine. Složenost
prikrajanja upućuje na redovitu obuku, razmjenu iskustava,
navode se smjernice prikrajanja, zakoni i norme.


Trgovački običaji i uzance. Ovdje se čitatelja upućuje
što su trgovački običaji, ugovori, uzance i trgovački
dogovori. Upozorava da se uz sve nabrojeno, pravila
struke ne smije isključiti iz postupaka ugovaranja.


Utrošci vremena pri terenskim izmjerama namijenjenim
utvrđivanju sortimentne strukturebukovih
sječina.Autor opisuje istraživanje utroška vremena, donosi
komentare i zaključke.


SORTIMENTNASTRUKTURABUKOVIH ŠUMSKUH PROIZVODA


Ovo poglavljenapisano je na 38 stranica, a podijeljeno
je u dva potpoglavlja. U prvom se govori o problemima
određivanja sortimentne strukture jednodobnih
bukovih sastojina, a u drugom (opširno) o sortimentnim
tablicama. U početku autor navodi potrebu da se predvidi
kakvoća i količina drvnih sortimenata prije sječe.
Dalje iznosi podatke iz literature, podatke vlastitih
istraživanja, upozorava na potrebitu pripremu prema
zahtjevima EU itd. Preporuča zasebne tablice za prorede
i pripremni sijek, a zasebne za naplodni i dovršni
sijek. Čitatelju će sigurno biti korisno proučiti ovu problematiku.


Na kraju knjigenalaze si se Pogovor (5 stranica),
sažetak na engleskom jeziku (12 stranica), popis litera-
tu re (166 autora), Kazalo pojmova, Popis skraćenica i
akronima i zadnje Bilješka o autoru.


Mišljenje i preporuka


U ovoj knjizi opisane su mnoge činjenice iz povijesti
i kulture ljudi i šumarstva bjelovarskoga kraja, Hrvatske
i šire. Autor se najvećim dijelom oslanja na
radna iskustva i višegodišnja vlastita istraživanja, ali
uključuje i spoznaje ranijihznanstvenika i praktičara i
to kroz komentare i citate. Glavne odlike knjige su
sveobuhvatnost, činjenice, tumačenja i prijedlozi. Napisana
je jasno, a sadržaj svakoga dijela teksta,čitatelja–
stručnjaka pobuđuje na vlastitu akciju. Rijetko je
naći knjigu s takvim poticajem.Tekst u knjizi nudi mogućnost
obnavljanja i proširenja znanja u cilju ispravne
primjene istoga za boljitak našega šumarstva. Zato sam
uvjerenja i mišljenja da će ova knjiga biti od koristi kolegama
u praksi, znanstvenicima (sigurno će u budućnosti
biti dosta citirana), studentima i drugima koji se
bave prirodnim znanostima.


Iako,gradivo napisano u ovom djelu nije u najužoj
vezi s mojom specijalnošću, bilo mi je od velike koristi,
jer sam čitajući ga naučio više o zaštiti šuma.Vama,
kolege šumari,ovu knjigu preporučam,uvjeren da će
vam itekako biti od koristi.


Kolegi Marinku Prki izražavam sve pohvale za trud,
rad, znanje, ispravno shvaćanje gospodarenja bukovim
šumama i nesebične upute koje daje kolegama.


Milan Glavaš