DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Uvod Napisan je na 12 stranica.Autor upućuje na materiju u knjizi, povezanost čovjeka i šume, načela i postupak gospodarenja, utjecaj abiotskih i biotskih čim benika na šumu, nove spoznaje, otvaranje novih operativnih postupaka itd. Čitatelj u Uvodu nailazi na sagledavanje cjelovitog pristupa šumarstvu,u što su uključene mnoge discipline i čovjek. RAZVOJ ŠUMARSTVANAPODRUČJU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE OD NJEZINAOSNUTKADO DANAS Ovo je poglavlje podijeljeno u pet potpoglavlja, a napisano je na 25 stranica. U uvodnom dijelu autor iznosi povijesne podatke vezane za šumarstvo u Hrvatskoj i šire, a posebice na bjelovarskom području,što razrađuje u potpoglavljima. Ističe da je organizirano šumarstvo na tom području započelo 1874. godine, a u stvarnosti i mnogo ranije. Šume, šumska zemljišta i gospodarenje šumama. Ovdje se obrađuju ustrojbeni oblicinadležnosti nad šu- mama i šumskim zemljištima kao što su imovne općine, državne šume, privatne šume i veliki posjedi i zemljišne zajednice (povijest, ljudi, društveno- politička zbivanja, utjecaj na šume). U posebnoj točki osvrće se na problem uzgajanja i obnove bukovih šuma. Razvoj šumarske znanosti, obrazovanja i operative. Navodi se ustroj Hrvatskog šumarskog društva od osnivanja do danas, djelovanje bjelovarskog Ogranka, Šumarski list i drugi časopisi, te obrazovna struktura i operativa. Iskorištavanje šuma i trgovina šumskim proizvodima. U ovom podpoglavlju autor daje pregled korištenja šuma i trgovine drvom od početaka do II. Svjetskog rata, pa do 60-ih godina prošloga stoljeća i do danas. Ujedno govori i o razvoju mehanizacije, socijalnim odnosima, obrazovnoj strukturi, današnjoj trgovini drvom i njegovoj iskoristivosti, s prijedlozima racionalizacije. Šume, šumarstvo i ratovi. Potpoglavlje započinje rečenicom “Od pradavnih vremena šume su plaćale najveću glupost ljudskoga roda – ratove”. O tome je riječ u ovome potpoglavlju od turskih razaranja do Domovinskog rata, čije se posljedice u velikim razmjerima trpe i danas. Današnji ustroj šumarstva i perspektiva razvoja. Iznose se podaci o ustroju Uprave šuma Podružnice Bjelovar, Sindikatu, Komori i ukazuje da šumarska djelatnost može postati još veći pokretač ukupnog razvoja regije i šire. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA STRUKTURU DRVNIH SORTIMENATAGOSPODARSKIH BUKOVIH ŠUMA Ovo je središnje, najglavnije i najopširnije poglavlje. Napisano je na 134 stranice. Materija je raspodijeljena u 11 potpoglavlja.Autor čitatelja uvodi u prethodno opisanu materiju s velikim naglaskom na sortimentnu strukturu sastojine. Izloženo gradivo u ovom poglavlju je velikim dijelom bazirano na rezultatima vlastitogvišegodišnjeg istraživanja. Daje se pregled po potpoglavljima. Odabirbukovih stabala za sječu – doznaka.Na početku ovoga potpoglavlja čitatelj se susreće s važnim uzgajivačkim terminima koje autor u detalje objaš njava (npr. njega, pozitivna, negativna i spontana selekcija, čišćenje, prethodni prihod – prorede, glavni prihod – sječe i dr.). Ti su termini vezani i za druge šumarske discipline. Jedan dio teksta odnosi se na po mla đivanje bukovih sastojina – oplodne sječe gdje se iz među ostalog jasno razlučuje pomladno i naplodno raz doblje. Slijede posebni opisi pripravnog, naplodnog, naknadnog i dovrš nog sijeka. Tehnološka razina pridobivanja drva. Autor se osvrće na početak sustavnog iskorištavanja šuma, navodi proizvodnju potaše u pretprošlom stoljeću i drvenog ugljena. Nadalje iznosi podatke o periodu uvođenja pilana i proizvodnje piljene građa.Također opisuje razvoj i primjenu mehanizacije, odnosno tehnike pri izradi sortimenata i transportu,čemu je u velikoj mjeri pridonijela suradnja šumara i bjelovarske metalne industrije. Spominje se značenje skupnoga rada i dodatnog obrazovanja, u čemu značajnu ulogu imaju Komora i HŠD Ogranak Bjelovar. Greške bukova drva.Greškama bukova drva autor je dao najveći prostor u knjizi, preko 40 stranica. U početku ukazuje da greške drva mogu biti posljedica nepovoljnih uvjeta rasta stabla, pogrešnih uzgojnih zahvata, pogrešaka pri iskorištavanju šuma i obradi drva, zbog napada stranih organizama (gljive, kukci), a neke su vezane za prirodni rast i razvoj stabla. Dalje daje pregled klasifikacije grešaka i naglašava važnost poznavanja grešaka bukovog drva u cjelini. Nakon toga grupira greške bukova drva uz prethodno objašnjenje strukturalnih svojstava bukovine. Uz potrebne opise autor upućuje na načine mjerenja grešaka prema novim i starim normama i uspoređuje europske norme s našima. On razlikuje strukturalne greške (kvrge, usukanost žice, ekscentrično srce, uraslu koru i dvostruko srce), greške debla (zakrivljenost, eliptičnost, pad pro mjera, žljebovitost debla, te razne vrste pukotina), pro mjene nastale djelovanjem gljiva (tu je pogreška pojma gljiva i pseudogljiva i oznaka sp. kod rodaPhytopht |