DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 73 <-- 73 --> PDF |
ŠUMSKA CRVENREPKA– PTICA 2011. GODINE U godini koju su Ujedinjeni narodi proglasili Međunarodnom godinom šuma nema sretnijeg izbora za pticu 2011. do šumske crvenrepke (Phoenicurus phoenicurus) ili crvenrepke kovačić. Očito,rukovodeći se činjenicom da ovoj lijepoj ptičici, umnogome nalik poznatijem crvendaću, listopadne i mješovite šume predstavljaju pravi dom u kojemu nalazi sve uvjete za život, od obilja hrane do mogućnosti skrivanja i gniježđenja, Njemačko društvo za zaštitu prirode (Naturschutzbund Deutschland, NABU) koje obavlja izbor ptice godine, smatralo je proglašenje šumske crvenrepke najboljim rješenjem.Ako uzmemo u obzir sve životinje i biljke koje žive u šumom bogatim krajevima, reći će prirodoslovac GerardDurrell,najvažniji i dominirajući organizam šuma je naravno šumsko drveće, koje uspoređuje s “prekrasnim vodoskokom što je izraslo iz zemlje, a njegovi oblici i veličine utječu na živa bića koja će se nastaniti ispod njih na njihovim granama”. Najvećem broju životinja, a posebice pticama, drveće nije samo dom,nego i smočnica.Tovrijedi i za našu crvenrepku, pripadnicu velike obitelji drozdova (Turdidae), koja se hrani kukcima, ali i jagodičastim voćem poput crvene ribizle, drenjule, bazge, bršljana, malina, divljih trešanja. Kukce, bogate bjelančevinama, hvata redovito čeprkajući po tlu, zbog čega su joj noge dosta visoke i razvijene, ali i u krošnjama drveća, pretražujući površinu grančica i listova u potrazi za hranjivim i mekim jajašcima i gusjenicama, mahom štetnih kukaca. Poput srodnika joj muharice i crvenrepka će se, ugledavši kukca u letu, poput golmana baciti na njega, te širom otvorena kljuna slasno ga progutati ili odnijeti ptićima u gnijezdo. TREPERAV CRVENORIĐI REP – GLAVNAODLIKA Kako joj i ime kazuje, šumsku crvenrepku, kao i sve njene srodnike, karakterizira crvenoriđi rep kojim uvijek treperi. Bojom perja mužjak se razlikuje od ženke. Mužjak je odozgo siv, crnog lica i grla te bijelog čela. Donji dijelovi trbuha i dio pod repom su bijeli, a trtica, poput repa, crvenoriđa. Ženka, kao i mužjak,u zimskom ruhu su jednolično smeđi i neugledniji, što je inače u ptičjem svijetu opća značajka. Noge su joj crne, kljun tamnosiv, a oči razmjerno velike i tamne. Podvrsta Phoenicurus phoenicurus samamisicusiz jugozapadneAzije i poluotoka Krima ima uočljive bijele mrlje na krilima. Boja perja mladih istovjetna je onoj u ženke. U gustim krošnjama bukovo-jelove šume teško je otkriti sitnu ptičicu poput naše crvenrepke. No, ako njenu prisutnost ne uspijemo registrirati vidom, zasigurno ćemo je otkriti sluhom. Naime, svi drozdovi, pa tako i šumska crvenrepka, od svih ptica pjevica najbolji su pjevači. Nakon što kos i veći drozdovi otpjevaju svoje jutarnje pjesme, u drugoj rundi javit će se čučka crvendać, grmuša,a s njima i crvenrepka. Pjev joj je zvonak, na mahove cvrkutav, a javlja se poput “huii-tek-tek” ili uzbuđeno “tek-tek-tek-tek”. Pjev počne s višim zategnutim tonom, nakon čega slijede dva do tri kratka tona s cvrkutom na kraju. Sklona je oponašati pjev drugih ptica. Nakonrazdoblja udvaranja i parenja sve naše gnjezdarice, pa tako i šumsku crvenrepku,čeka ne mali posao – skrb oko podizanja obitelji. Ptica 2011. godine spada u skupinu poludupljašica, što će reći da se gnijezdi u dupljima stabala, pukotinama zidova i stijena, pa i višim su Šumska crvenrepka – u prirodi je odaje crvenoriđi treperavi rep i milozvučni pjev u jutarnjim satima hozidima. Ulazni otvor u duplju ili pukotinu im je duži nego širi, o čemu treba voditi računa priizradi i vješanju umjetnih duplji (kućica za ptice). Sklona je zaposjednuti napuštene duplje djetlića, a zadovolji se i dupljom koja nastane lomom grane na deblu. Gnijezdo ima na 2–5 m iznad tla, a pravi ga sama ženka, oblažući dno duplje vlatima trave i perja. U pologu je obično 5–7 plavozelenih jaja. Inkubacija traje 12–16 dana. Na jajima sjedi samo ženka. Prije napuštanja gnijezda, kroz 12–16 dana, mlade hrane oba roditelja. Obično ima dva legla godišnje. U CRVENOJ KNJIZI UVRŠTENAU NISKORIZIČNE VRSTE Izmjenom godišnjih doba mijenja se količina i vrsta odla skom u toplije i hranom bogate krajeve. Zimu prohranezastanovnikešuma, aleja,parkova.Šumskacr-vodi u tropskojAfrici i južnojArabiji, kamo seli već u ven re p ka sve teže dolazi do kukaca i mekih plodova. rujnu, najkasnije u listopadu, da bi se vratila već kra- Taj će pro blem, poput ostalih gnjezdarica-selica, riješiti jem ožujka i u travnju. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Šumska crvenrepka uvrštena je u Crvenu knjigu pri seli d bi odnosno u kraje vima gdje zimuje (dugo ugro že nih ptica Hrvatske pod oznakom NT, što će reći da je riječ o niskorizičnoj vrsti po kriterijima IUCN-a. Iz toga pro iz la zi da trenutno ne spada u ugrožene vrste, ali je to me vrlo bli zu i, nastavi li se trend uništavanja njezi na životnog prosto ra, izvora prehrane i gubitaka LITERATURABožič, I.(1983). Ptiči Slovenije. Lovska zveza Slovenije, Ljubljana. Durrell, G. – L. Durrell (1990). Svijet prirode. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. trajne suše uAfri ci), mogla bi us koro postati ugroženom vrstom. U nekim zemljama Euro pe, posebno u Njemačkoj, brojno joj se sta nje jako smanjilo. Alojzije Frković – References Heinzel, H. etall. (1999). Ptice Hrvatske i Europe. Hrvatsko ornitološko društvo, Zagreb Rucner, D.– R.Kroneisl(1953). Moja knjiga o pticama. Školska knjiga, Zagreb. KNJIGE I ČASOPISI – BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) BUKOVE ŠUME I BUKOVINA Pod gornjim naslovom krajem 2010. godine iz tiska je izišla knjiga, čiji je autor dr. sc. Marinko Prka, znanstveni suradnik.Tisak: Viatoni d.o.o. Bjelovar, nakladnik: Hrvatsko šumarsko društvo, Ogranak Bjelovar, recenzenti: prof. dr. sc. Ante P.B.Krpan,prof. dr. sc. BoštjanKošir, izv.prof. dr. sc. Igor Anić, izv. prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky i dr.sc. Tomislav Dubravac, naklada 500 primjeraka, CIP broj 750255, godina tiskanja nije označena. Knjiga je namije njena kolegama šumarima koji dolaze s vjerom da će BJELOVARSKOG PODRUČJA pronaći bolja rješenja.Tiskana je u Međunarodnoj go- di ni biološke raznolikosti. Obujma je 252 stranice, sadrži 186 slika (fotografije, crteži i različiti tipovi grafikona) i 26 tablica. Gradivo se sastoji od Proslova, Uvoda, tri glavna poglavlja, Pogovora, sažetka na engleskom jeziku, popisa literature, Kazala pojmova, Popisa skraćenica i akronima te Bilješke o piscu. U daljnjem tekstu daje se vrlo kratak osvrt po navedenim poglavljima,osim za tri glavna poglavlja o kojima se govori detaljnije. |