DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 65 <-- 65 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 63-68 UDK 630* 450 ANALIZA ŠTETAOD SMEĐIH MEDVJEDA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2004. DO 2009. GODINE ANALYSIS OF BROWN BEAR DAMAGES IN CROATIA IN THE PERIOD FROM 2004 UNTIL 2009 12 3 Magda SINDIČIĆ, Davor ZEC, Đuro HUBER SAŽETAK: Jedan od najvažnijih elemenata modernog gospodarenja smeđim medvjedima je sukob između medvjeda i ljudi, a ekonomski gubitci su čimbenik koji najviše doprinosi negativnim stavovima javnosti prema smeđem medvjedu. U Hrvatskoj je populacija od oko 1 000 medvjeda gotovo dosegla biološki i socijalni kapacitet. Medvjed je u Hrvatskoj divljač, zaštićena lovostajem i odstrijelnim kvotama koje se propisuju godišnjim Akcijskim planovima. Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj i Zakon o lovstvu reguliraju naknadu štete koju počini medvjed. Na područjima gdje je medvjed stalno prisutan i njime se gospodari, štetu nadoknađuje ovlaštenik prava lova, dok na područjima gdje nisu ustanovljena lovišta štetu nadoknađuje osoba koja upravlja zemljištem. Cilj rada je prikazati i analizirati podatke o štetama koje je smeđi medvjed počinio u Hrvatskoj u prvih 6 godina (2004–2009) provođenja Plana gospodarenja smeđim medvjedom tj. prvih šest godina organiziranog prikupljanja takvih podataka. U tom razdoblju prijavljeno je ukupno 227 slučajeva šteta (prosječno 37,8 slučaja godišnje), od čega većina (54,2 %) na poljoprivrednim kulturama. Prijavljeno je 23,8 % napada na domaće životinje, te 8,8 % slučajeva štete na pčelinjacima. Nije zabilježen niti jedan napad na čovjeka. Materijalna šteta koju smeđi medvjed počini u Hrvatskoj niska je glede veličine populacije od 1 000 grla. Ključne riječi:smeđi medvjed, Ursus arctos, štete, gospodarenje UVOD – Introduction Gospodarenje smeđim medvjedom predstavlja iza-iKendall,1998.;HerreroiHiggins,2003). Kako zov zbog bioloških karakteristika vrste (spora reproduk-razvojem tehnologije i urbanizacijom čovjek sve više cija, primarno vegetarijanska ishrana vrste koja ima ulazi u prirodna staništa, sukob između medvjeda i probavni sustav mesoždera, zimsko brloženje), percep-čovjeka zahtijevat će sve veću pozornost nadležnih incije ljudi i značajnog međunarodnog interesa za zaštitu i sti tucija(Baruch-Mordo i dr.,2008). Upravljanje i lov medvjeda (Huber i dr.,2008.a). Jedan od najvažni-zaštita velikim zvijerima uvelike ovisi o percepciji jajih elementa modernog gospodarenja je sukob između vnosti, a ekonomski gubitci su jedan od čimbenika koji medvjeda i ljudi, odnosno štete koje nastaju na posje-najviše doprinose negativnim stavovima(Linnell i dima, ranjavanje ljudi i uklanjanje problematičnih me-dr., 1996; Williamsi dr.,2002). dvjeda (Herrero,1985.;Gunther,1994.;Gniadek U Hrvatskoj populacija od oko 1 000 smeđih me 2 dvjeda nastanjuje područje veličine 12 372 km (go 1 Magda Sindičić dr. med. vet., Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divljači,Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, tovo 22 % kopnene površine) (Huber i dr.,2008.b). Heinzelova 55, 10 000 Zagreb, magda.sindicic@vef.hr Stanište smeđeg medvjeda u Hrvatskoj većim se dije 2 Davor Zec dipl. ing. šum., Uprava za lovstvo, Ministarstvo lomnalazi na području visokog krša i pripada Dina regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ulica gradaVukovara 269a, 10 000 Zagreb, davor.zec@mrrsvg.hr rskom masivu, te obuhvaća područja od razine mora do 3 Prof. dr. sc. Đuro Huber, Zavod za biologiju, Veterinarski fakultet 1 750 m nadmorske visine. Šumski pokrov ponajprije Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb, čine bukva (Fagus sylvatica), obična jela (Abies alba), huber@vef.hr |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 66 <-- 66 --> PDF |
M. Sindičić, D. Zec, Đ. Huber: ANALIZA ŠTETAOD SMEĐIH MEDVJEDA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 63-68 obična smreka (Picea abies), te ostale vrste ovisno o nadmorskoj visini i izloženosti suncu. Brojnost populacije je u porastu od 1950-ih, te je danas gotovo dosegla biološki i socijalni kapacitet (Huber i dr., 2008.b). Smeđi medvjed je u Hrvatskoj divljač zaštićena lovostajem, a odstrjel se propisuje godišnjim Akcijskim planovima. Od 2005. godine medvjedom se gospodari na temelju Plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj, s ciljemosiguranja uvjeta trajnog opstanka smeđeg medvjeda, na načinda u Hrvatskoj i dalje bude lovna vrsta (Huber i dr.,2008.b). Plan gospodarenja (Huber i dr.,2008.b). i Zakon o lovstvu (Anon., 2005, Anon., 2009) reguliraju naknadu štete koju u Hrvatskoj počini smeđi medvjed. Na područjima gdje je medvjed stalno prisutan i njime se lovno gospodari, štetu nadoknađuje ovlaštenik prava lova, dok na područjima gdje nisu ustanovljena lovišta štetu nadoknađuje osoba koja upravlja zemljištem. Unutar stalnog staništa medvjeda u Hrvatskoj lovišta pokrivaju 94,2 % površine, a nacionalni parkovi 5,8 % (Huber i dr.,2008.b). Jedini objavljeni podatci o štetama koje je smeđi medvjed počinio u Hrvatskoj su prikaz šteta na području tadašnje Jugoslavije za 1987. godinu (Huber iMorić, 1989) te pregled šteta nastalih 1989. godine (Huber i Frković,1993). Prije provođenja Plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj nije postojao organizirani sustav prikupljanja podataka o štetama koje počini smeđi medvjed, kao niti jedno državno tijelo koje jebilo zaduženo za analizu takvih podataka. Plan gospodarenja propisuje da je svako lovište u staništu medvjeda obvezno Upravi za lovstvo, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva prijaviti sve štete koje u lovištu počini medvjed. Putem obrasca Zapisnik o šteti od divljači, najkasnije do 31. siječnja moraju se dostaviti podatci o štetama koje je medvjed počinio tijekom prethodne kalendarske godine. Prikupljanje podataka o štetama koje je u Hrvatskoj počinio medvjed je započelo 2004. godine u sklopu projekta “Unaprjeđivanje suživota velikih zvijeri poljoprivrede u Južnoj Europi”, koje je financirala Europska komisija putem programa LIFE. Plan gospodarenja smeđim medvjedom izrađen je i prihvaćen te godine (sam dokument tiskan je 2005. godine, pa se godina izdanja navodi kao početak provedbe Plana),a cilj ovog rada je prikazati i analizirati podatke o štetama koje je smeđi medvjed počinio u Hrvatskoj u prvih šest godina (2004–2009) provođenja Plana gospodarenja smeđim medvjedom tj. prvih šest godina organiziranog prikupljanja takvih podataka u Hrvatskoj. MATERIJALI I METODE – Materials and methods Podatci o štetama koje je smeđi medvjed počinio u Hrvatskoj prikupljani su u razdoblju siječanj 2004. go- dine – prosinac 2009. godine. Podatci su prikupljani putem obrazaca “Zapisnik o šteti od divljači”,koje su ovlaštenici prava lova unutar staništa medvjeda bili dužni dostaviti Upravi za lovstvo MRRŠVG (Anon., 2006). Prilikom uviđaja na mjestu štete ispunjava se “Zapisnik o šteti od divljači”i procjenjuje visina nastale štete, a vlasnik svojim potpisom na obrascu potvrđuje slaganje s iznosom nadoknade za počinjenu štetu. Predviđeno je da iznos naknade ovisi o korištenju zaštitnih sredstava (električnih ograda, pasa čuvara) i pridržavanju ostalih mjera za sprječavanje pojavljivanja problematičnih medvjeda i mjera za sprječavanje nastanka šteta, no ne postoji pravilnik kojim je propisan iznos naknade, već ona ovisi o procjeni lovovolaštenika i oštećene osobe. Obrazac sadrži podatke o podnositelju zahtjeva za naknadu štete, opis štete, procjenu iznosa štete i poduzetim mjerama za smanjenje štete od strane oštećenika,a potpisuju ga tri člana povjerenstva, provoditelj lovnogospodarske osnove i ovlaštenik prava lova. REZULTATI – Results U razdoblju siječanj 2004. godi ne – prosinac 2009. godine u Upra vu za lovstvo MRRŠVG pristiglo je ukupno 227 prijava šteta koje je u Hrvatskoj uzrokovao smeđi medvjed. Prosječno je godišnje bilo 37,8 slučajeva štete, s time da su 2004. godine prijavljena 23 slučaja, 2005. godine 88, 2006.godine 16,2007. godine 46, 2008. godine ukup no 47 slučaja i 2009. godine je prijavljeno tek 7 slučaja šteta od medvjeda (Slika 1). U većini slučajeva (N=123, 54,2%) šteta je počinjena na poljoprivrednim kulturama, i to 44 (19,4 %) slučaja štete na žitaricama, 39 (17,2 %) prijavljena slučaja na voćnjacima (uglavnom voćnjaci šljive i jabuke), 38 slučaja (16,7 %) na povrtnjacima (u većini slučajeva šteta je bila na nasadima mrkve) te 2 slučaja (0,9 %) oštećenja vinograda. Prijavljeno je ukupno 20 (8,8 %) slučajeva štete na pčelinjacima. Od ukupno 227 slučajeva prijavljeno je 54 (23,8 %) slučaja napada na domaće životinje. U pet godina prijavljena su tek 5 slučaja napada na koze, 2 na krave te po jedan napad na magarca, svinju i konja. Od domaćih životinja šteta je najčešće počinjena na peradi (N=20) i ovcama (N=16), te je zabilježeno ukupno 8 napada na kuniće. Prijavljeno je ukupno 10 (4,4 %) slučaja šteta na lovnogospodarskim objektima (najčešće oštećenja na automatskim hranilicama za divlje svinje), te 7 (3,1 %) slučajeva štete na automobilima koje su nastale uslijed sudara s medvjedom. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 67 <-- 67 --> PDF |
M. Sindičić, D. Zec, Đ. Huber: ANALIZA ŠTETAOD SMEĐIH MEDVJEDA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 63-68 Ukupno 5,7 % (N=13) čine oštećenja nastala na štalama, ogradama, kućnim vratima te jedan slučaj štete na sušenom mesu u pušnici. Većina šteta nastala je na području Primorsko-goranske (49,8 %) i Ličko-senjske županije (43,6 %), dok je 9 (4,0 %) slučajeva šteta zabilježeno na području Karlovačke i 6 (2,6%) na području Zadarske županije. Najveća gustoća šteta po 2 km zabilježena je na području općine Brod Moravice, a zatim u općinama Delni ce, Čabar i Duga Resa. Većina prijavljenih šteta nastala je Slika 1. Broj prijavljenih slučaja šteta smeđeg medvjeda u Hrvatskoj u razdoblju na području lovnog gospodarenja 2004–2009. godina. medvjedom (98,7 %) te su tek 3 slu- Figure 1Number of reported brown bear damage cases in Croatia in the period čaja štete na pčelinjacima zabilje-2004–2009 žena na području NPPaklenica. Slika 2. Učestalost pojedinih šteta uzrokovanih smeđim medvjedom. Figure 2Frequency of damage caused by brown bears. UTablici 1. prikazani su iznosi isplaćenih odšteta (u hrvatskim kunama), koje su lovišta koja gospodare smeđim medvjedom prijavila za razdoblje 2005. – 2009. godine. Za 2004. godinu nisu prikupljeni podatci o isplaćenim iznosima. poljoprivredna kultura –agriculture U razdoblju 2004. – 2009. godina nije službeno zadomaće životinje –domestic animals bilježen niti jedan napad medvjeda na čovjeka. pčelinjaci –bee hives ostalo –other lovnogospodarski objekti –hunting facillities prometne nesreće –traffic accidents Tablica 1. Iznos isplaćenih odšteta Table 1 Amount of damage compensation Godina Year Broj lovišta koja su prijavila štetu Number of hunting units that have reported the damage Broj štetnih događaja Number of damage cases Broj oštećenih domaćinstava Number of damaged households Ukupni iznos isplaćene odštete Total amount of compensation 2004. 6 23 23 - 2005. 15 88 78 + 3 prometne nesreće 57.623,00 HRK 2006. 7 16 15 + 1 prometna nesreća 44.074,00 HRK 2007. 9 46 43 62.215,00 HRK 2008. 9 47 30 49.995,00 HRK 2009. 3 7 6 3.000,00 HRK Ukupno –Total 216.907,00 HRK RASPRAVA– Discussion Prikupljanje i analiza podataka o počinjenim šte-(Kaczensky,1999). Potrebno je naglasiti da se ovim tama daje nam uvid u kompleksnost problema i pomaže sustavom prikupljanja podataka najvjerojatnije ne reginam prilikom razvijanja strategija za prevenciju šteta strira svaki slučaj štete koje su u Hrvatskoj uzrokovali |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 70 <-- 70 --> PDF |
M. Sindičić, D. Zec, Đ. Huber: ANALIZA ŠTETAOD SMEĐIH MEDVJEDA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 63-68 Linnell, J. D.C., M. E.Smith,J.Odden,P.Kac-Sertić,J., 2008: Štete od smeđeg medvjeda (Ursus zensky, J. E.Swenson,1996: Strategies for arctos L.) u šumskim sastojinama na području the reduction of carnivore-livestock conflicts: a državnog lovišta broj VIII/2 “Bjelolasica”, Direview, Norvegian Institute for Nature Reserach plomski rad, Šumarski fakultet Sveučilište u Za- Oppdragsmelding 443: 1–118. grebu, 40 str, Zagreb. Linnell, J. D. C., M. E. Smith, J. Odden, J. Ulamec, P., 2007:Analiza odškodninskih zahtevkov Swenson,1996: Strategies for the reduction za škodo, ki so jo povzrocile živali zavarovanih of carnivore-livestock conflicts – a review, Nor-prosto živecih živalskih vrst v letu 2007,Agencija wegian Institute of Nature Research Oppdrag-Republike Slovenije za okolje, 22 str, Ljubljana. smelding 443:1–118. Ulamec,P.,2008:Analiza odškodninskih zahtevkov Naves,J., A.Fernández-Gil,A.Ordiz, M.De-za škodo, ki so jo povzrocile živali zavarovanih libes,2010:Trends in the damages attributed to prosto živecih živalskih vrst v letu 2007,Agenbrown bears in the Cantabria Mountains (NW cija Republike Slovenije za okolje, 21 str, Ljub- Spain) in 1991–2008, Program,Abstract and In-ljana. th formation 19 International Conference on Bear Williams, C.K., G.Ericsson,T.A.Heberlein, Research and Management, 113, Tbilisi, Georgia. 2002: Aquantitative summary of attitudes towards Sagor, J. T., J. E. Swenson, E. Roskaft,1997: wolves and their reintroduction (1972–2000), Life Compatibility of brown bear (Ursus arctos) and Society Bulletin 30:575–584. free ranging sheep in Norway, Biological Conservation 81: 91–95. SUMMARY: One of the most important elements of a modern brown bear management is human – bear conflict. Economic losses are one of the key factors influencing negative public attitudes towards brown bears. In Croatia a population of 1000 bears has almost reached its biological and social capacity. Brown bear in Croatia is a game species, protected by a closed hunting season and hunting quotas defined by yearly Action plans. National Brown bear Management Plan and Hunting Act regulate compensation of damage caused by brown bears. In areas where bears are permanently present and hunted damage compensation is paid by hunting unit leaseholders, whereas in national parks, areas where bears are not hunted and in areas with only accidental presence of bears compensation is paid from the state budget. The goal of this paper was to present and analyze data about brown bear damages in Croatia during the first 6 years (2004–2009) of the Management Plan implementation, in other words the first 6 years of organized data collection. Totally 227 damage cases have been reported in this period (on average 37.8 cases per year). Most of the damage has been done on agricultural goods (54.2%), attacks on domestic animals (23.8%) and apiaries (8.8%). During this period attacks on humans have not been registered. Considering the population size of 1000 animals, brown bears cause low material damage in Croatia. Key words:brown bear, Ursus arctos, damage, management |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 68 <-- 68 --> PDF |
M. Sindičić, D. Zec, Đ. Huber: ANALIZA ŠTETAOD SMEĐIH MEDVJEDA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 63-68 smeđi medvjedi, no predstavljeni podatci pouzdano upućuju na obim šteta koje počini medvjed. Iznimka su prijavljeni slučajevi štete nastale uslijed prometnih nesreća u koje su bili uključeni smeđi med vjedi. U 6-godišnjem raz doblju prijavljeno je tek 7 slučajeva, dok je u tom razdob lju zapravo bilo ukupno 96 prometnih nesreća (željezničkih i cestovnih) u koje su bili uključeni medvjedi (Huber i dr.,2008.b). Ovlaštenici prava lova prijavili su samo slučajeve štete u kojima su oni snosili financijsku odgovornost.Tako su npr. 2006. godine ovlaštenici isplatili gotovo 37.000,00 HRK za štetu koja je nastala prilikom dvije prometne nesreće, što je 84 %od sveukupnog iznosa (44.000,00 HRK) koji je te godine isplaćen za štete koje je prouzročio medvjed. Ukupan broj štetnih događaja koje medvjed prouzroči u Hrvatskoj vjerojatno je veći od prijavljenog, na što posebno upućuju podatci za 2009. godinu kada je prijavljeno samo 7 slučajeva šteta. Situacije kada se šteta ne prijavinajčešće su povezane sa štetama na lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima, tj ovlaštenici prava lova ne prijavljuju štetu koja je nastala njima samima.Šteta se također ne prijavljuje u slučajevima kada napadnuta stoka nestane,jer se tada ne isplaćuje odšteta. Budući da ne postoji odštetni cjenik propisan od strane nadležne državne ustanove, o iznosu odštetepregovara se između ovlaštenika prava lova (ili države) i oštećenika.Vjerojatno pojedini oštećenici ni ne prijave nastalu štetu zbog nezadovoljstva isplaćenim naknadama te zbog dugotrajnosti postupka u slučaju sudskog spora. Smatramo da dio šteta ostane neprijavljen i zbog pozitivnog stava javnosti prema medvjedu, pa oštećenici ne traže naknadu za manju materijalnu štetu, a niti ovlaštenici prava lova ne registriraju sve prijavljene slučajeve. Ovaj rad ne obuhvaća podatke o štetama nastalim na šumskim sastojinama.Takve štete nastale zbog guljenja kore uglavnomobične jele (Abies alba), arjeđe obične smreke (Picea abies)zabilježene su na području državnog lovišta broj VIII/2 “Bjelolasica” (Sertić, 2008,Jovanović,2010). Ovlaštenici prava lova koji gospodare medvjedom prijavili su da su u 5-godišnjem razdoblju isplatili ukupno 216.907,00 HRK odštete, tj. prosječno 43.318,40 HRK godišnje (prosječno oko 6.000,00 EUR godišnje). Ukupni iznos materijalne štete koju je počinio medvjed nešto je veći,jer ovlaštenici ne isplate odštetu u svakom slučaju, već se ona često kompenzira na drugi način (npr. popravkom oštećenog objekta, nadoknadom uništene poljoprivredne kulture). Ovaj iznos također vjerojatno ne uključuje sveukupnu materijalnu štetu počinjenu na lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima, jer nju lovovlaštenici ne prijavljuju u potpunosti,budući da je to šteta nastala njima samima i ne isplaćuju odštetu. Unatoč tomu, ovi podatci pouz dano upućuju da je materijalna šteta koju smeđi me dvjed počini u Hrvatskoj niska s obzirom na veličinu populacije od 1 000 grla. U Sloveniji je 2006. godine za 588 riješenih slučaja štete od medvjeda (a ukupno je bilo prijavljeno 642 slučaja) isplaćena odšteta od 145.094,44 EUR (Ulamec, 2007), dok je 2007. godi ne za 294 riješena slučaja štete koju je počinio medvjed isplaćena odšteta od 81.866,39 EUR, od čega je gotovo 40 % štete bilo na stoci sitnog zuba(Ulamec, 2008). Osim usporedbe sa Slovenijom, tvrdnju da u Hrvatskoj medvjed ne čini značajnu materijalnu štetu dobro ilustrira i podatak da na području staništa medvjeda ima preko 70 000 pčelinjih košnica (Dečak i dr., 2005), dok je u 5-godišnjem razdoblju prijavljeno tek 20 napada na košnice. U pokrajiniAsturiji na sjevero-zapadu Španjolske, zabilježeno je da 50-70 medvjeda prosječno godišnje oštete 603 košnice, te 147 stabala voćaka, 14 goveda, 7 koza, 5 konja i 22 ovce (Naves i dr.,2010). Veličina medvjeđe populacije i obim šteta ne moraju biti u korelaciji, već treba uzeti u obzir vrste i broj domaćih životinja koje se uzgajaju na području staništa medvjeda, način držanja domaćih životinja i metode prevencije napada od predatora koje se koriste, tip staništa (šumsko ili otvoreno područje) te treba uzeti u obzir i prirodnu hranu raspoloživu medvjedima (Kaczensky, 1999).Važno je uzeti u obzir i gustoću stanovništva na području rasprostranjena medvjeda. Razlika u brojnosti napada između pojedinih godina može se objasniti količinom raspoložive hrane u prirodi, tj slabiji urod plodova koje su najvažnije u prehrani medvjeda može rezultirati većom potrebom za hranom iz ljudskih izvora (Garshelis,1989). Također, problematična jedinka može uzrokovati niz napada te tako i udvostručiti prosječan broj štetnih događaja godišnje (Kaczensky, 1999).Analizom podataka o štetama koje je medvjed počinio u Hrvatskoj utvrdili smo da često jedna problematična jedinka uzrokuje više slučajeva štete.Topotvrđuju slučajevi šteta nastali na ograničenom području tijekom određenog razdoblja, a prijave takvih događaja često prati i izvještaj o pojavljivanju problematične jedinke. I u Sloveniji je zabilježeno da velik postotak šteta uzrokuje maleni broj jedinki (Jerina i dr.,2010). Važno je naglasiti da u Hrvatskoj u razdoblju 2004. –2009. godina nije zabilježen niti jedan napad medvjeda na čovjeka, dok je npr. u Turskoj u razdoblju 2000–2009. g. zabilježeno ukupno 46 slučajeva napada medvjeda na ljude, koji su rezultirali ranjavanjem ili smrću napadnute osobe (Cani dr.,2010). Iako, kako je predstavljeno u ovome radu, šteta koju medvjed počini u Hrvatskoj nije značajna, prevencija šteta i rješavanje situacija s problematičnim medvjedima (tj. životinjama koje se približavaju naseljima i čine štetu) ključan je dio gospodarenja smeđim medvjedom u Hrvatskoj. Reduciranje konflikta između velikih zvijeri i čovjeka smatra se preduvjetom za uspješnu za |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 69 <-- 69 --> PDF |
M. Sindičić, D. Zec, Đ. Huber: ANALIZA ŠTETAOD SMEĐIH MEDVJEDA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 63-68 štitu tih vrsta (Linnell i dr.,1996;Sagori dr.,1997). Podizanje razine javne svijesti o suživotu s medvjedom, ponašanju u staništu medvjeda te metodama prevencije štete doprinosi se uspješnom gospodarenju populacijom. Pri tomu je potrebno redovno održavati komunikaciju s javnosti, a posebice s lovcima i medijima. Tijekom prethodnih godina mediji su često izvještavali o prevelikoj, problematičnoj populaciji medvjeda u Hrvatskoj, što stvara negativnu sliku u javnosti i utječe na porast negativnih stavova, dok analiza predstavljenih podataka upućuje da iako brojna populacija medvjeda u Hrvatskoj, ne uzrokuje velik broj šteta. ZAHVALA–Acknowledgments Podatci za ovo istraživanje prikupljeni su u sklopu provođenja projekata Unaprjeđivanje suživota velikih zvijeri i poljoprivrede u Južnoj Europi”(LIFE COEX) kojega financira Europska komisija putem programa LIFE, te projekta “HUNTing for Sustainability”kojega LITERATURAAnonimus, 2005: Zakon o lovstvu. Narodne novine 140/05. Anonimus, 2006: Pravilnik o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarske osnove. Narodne no- vine 63/06. Anonimus, 2009:Zakon o izmjenama i dopunama zakona o lovstvu. Narodne novine 75/09. Baruch-Mordo,S., S.W.Breck, K. R.Wilson, D. M. Theobald,2008: Spatiotemporal Distribution of Black Bear–Human Conflicts in Colorado, USA, Journal of wildlife management 72(8):1853–1862. Can, O. E.,E.Caglayan, J.Beecham,T.Hatipoglu, H. Emir,F.Arikan,2010: Human- bear conflict in Turkey: a model project for resolving the conflict, Program,Abstract and In th formation 19 International Conference on Bear Research and Management, 12,Tbilisi, Georgia. Dečak,Đ., A.Frković, M.Grubešić, Đ.Huber, B.Iviček, B.Kulić, D.Sertić, Ž.Štahan, 2005: Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za lovstvo, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, 92 str, Zagreb. Garshelis, D. L.,1989: Nuisance bear activity and management in Minnesota, Proceedings of a symposium on management strategies, 169–180, Yellowknife, Canada. Gniadek, S.J., K. C. Kendall, 1998:Asummary of bear management in Glacier National Park, 1960–1994, Ursus 10: 155–159. Gunther, K.A., 1994: Bear management inYellowstone National Park, 1960–1993, International Conference on Bear Research and Management 9:549–560. financiraEuropska komisija putem programa Seventh FrameworkProgramme. Zahvaljujemo svim ovlaštenicima prava lova koji gospodare medvjedom i koji su dostavili podatke o štetama. – References avoidance, Lyons and Burford, New York, New York, USA. Herrero, S., A. Higgins, 2003: Human injuries inflicted by bears inAlberta:1960–1998, Ursus 14:44–54. Huber,Đ., S.Morić,1989: Brown bear damage in Yugoslavia. Zbornik radova 3. Simpozijuma “Suvremeni pravci uzgoja divljači”, 197–202, Zagreb, Hrvatska. Huber,Đ., A.Frković,1993: Brown bear management in Croatia, Proceedings of the XXI International Union of game Biologists, 287–291, Ha lifax,Canada. Huber,Đ., J.Kusak,A. Majić Skrbinšek, D. Majnarić, M. Sindičić,2008a: Amultidimensional approach to managing the European Brown bear in Croatia, Ursus 19(1): 22–32. Huber,Đ., Z.Jakšić,A.Frković, Ž.Štahan, J. Kusak, D. Majnarić, M. Grubešić, B. Kulić, M.Sindičić,A.MajićSkrbinšek, V.Lay, M.Ljuština, D.Zec. R.Laginja, I. Francetić,2008b: Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za lovstvo, 89 str, Zagreb. Jerina, K., U. Videmšek, M. Jonozovič, M. Krofel, 2010: Using GPS telemetry to study human-bear conflicts in Slovenia, Program,Abstract and Information 19th International Conference on Bear Research and Management, 26, Tbilisi, Georgia. Jovanović,D., 2010: Rezultati istraživanja šteta od smeđeg medvjeda u državnom lovištu VIII/2 – “Bjelolasica”, Diplomski rad, Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu, 43 str, Zagreb. Kaczensky, P., 1999: Large carnivore depredation on livestock in Europe, Ursus 11:59–72. Herrero, S., 1985: Bear attacks: their causes and |