DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 31 <-- 31 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 29-36 UDK 630* 232.3 + 114.2 (001) PROIZVODNI POTENCIJALCRNE TOPOLE (Sekcija Aigeiros Duby) NAEUGLEJU PRODUCTION POTENCIAL OF BLACK POPLAR (Section Aigeiros Duby) ON EUGLEY 121 1 Saša PEKEČ, Boris VRBEK, Saša ORLOVIĆ, Branislav KOVAČEVIĆ SAŽETAK: Rad prikazuje mogućnost proizvodnje sadnog materijala pet različitih klonova crne topole na euglejnom tlu. Ovo zemljište je u zoni korijenovog sustava težeg mehaničkog sastava, sa sadržajem ukupnog praha i gline od 65,16–75,72 %, a teksturna klasa je praškasta ilovača do ilovača. Izrazito je povećan sadržaj kapilarnih pora u odnosu na nekapilarne pore, te je vlaga u površinskom horizontu bila teže pristupačna biljkama. Kemijske osobine ukazuju da je ovo zemljište slabo humusno, slabo opskrbljeno hranjivima i ima lošije vodno-zračne osobine u odnosu na zemljišta koja se koriste za rasadničku proizvodnju crnih topola. Visinski i debljinski prirast ožiljenica razlikovao se kod ispitivanih klonova. Prema visinskoj strukturi, klonovi ´S1-3´i ´B-17´, postigl sui veće učešće ožiljenica II klase (2,0–2,5 m) koje se kretalo od 46,2–53,9 % i neznatan udio I klase (›2,5 m) od oko 1 %, kao i veću srednju visinu na kraju razdoblja, dok su klonovi´S6-7´, 260/81 i 155/81 imali manje učešće sadnica II klase (7,4–13,4 %), te nisu imali ožiljenica u I klasi, dok je III klasa zastupljena sa 52,7–82,41 % ožiljenica. Ključne riječi:crna topola, sadni materijal, rasadnička proizvodnja, euglej UVOD – Introduction Tijekom početaka topolarstva na područjima Srbije ko- visina biljaka. Prema prirastu američka crna topola (Popurišteni su kultivari eurameričke topole kao što su lus deltoides Bartr ex Marsh), u odnosu na eurameričku ´Robusta´,´Serotina´i´Marilandica´,dobivene uglavnom topolu (Populus ×canadensis Moench), ima brz prirast, iz prirodnih malata ili izbojaka okolnih stabala. Svreme kao osnovnu biološku osobinu. nom je primijećena slaba otpornost ovih klonova u rasad Međutim kako bi se dobio kvalitetan sadni materijal ničkoj proizvodnji na rak kore topole (Dothichiza crnih topola, potrebno je izabrati povoljno zemljište za rapopulea), te se uvode novi euramerički klonovi iz Italije sadničku proizvodnju (Živanov iIvanišević1986). po putPopulus×euramericana(Dode) Guinier cl. ´I-214´, S obzirom da topole čine kompleks aluvijalno-higrofilnih cl.´I-154´, cl ´45/51´, i ostali, a unesen je i određen broj šuma prema prirodnim uvjetima, rasprostiru se u inunda klonova iz Europe iAmerike (Rončević isur.2002). cionoj ravni velikih rijeka (Jović i sur. 1991). Prema Isti autori navode da je s obzirom naTalijansku školu raŠkoriću isur.(1985) na inundcijama se nalaze tipovi sadničke proizvodnje koja je primjenjivana na ovim pro- tala kao što su fluvisol, humofluvisol i euglej. Imajući u storima, osnovno mjerilo kvalitete sadnog materijala vidu prirodno rasprostranjenje topola na tlu tipa fluvisol i humofluvisol, i rasadnička proizvodnja topola se zasniva Dr. sc. Saša Pekeč, istraživač suradnik, e-mail: pekecs@uns.ac.rs na ovim tipovima tala. Euglejna tla u odnosu na fluvisol i Dr. Sc. Boris Vrbek, znanstveni savjetnik, e-mail: bori sv@sumins.hr humofluvisolkoriste se ponajprije za rasadničku proizvo- Dr. sc. Saša Orlović, znanstveni savjetnik, e-mail: sasao@uns.ac.rs dnju sadnog materijala vrba (Salixsp.). Uzimajući u obzir Dr. sc. Branislav Kovačević, viši znanstvni savjetnik, hidrološke uvjete eugleja i teži granulometrijski sastav, e-mail: branek@uns.ac.rs 1 Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, neophodno je obavljati ispitivanje sadnog materijala crnih Antona Čehova 13, 21000 Novi Sad, Srbija topola, kako bi se utvrdili klonovi tolerantniji na ovakve 2 Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, uvjete staništa. 10450 Jastrebarsko, Hrvatska |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 32 <-- 32 --> PDF |
S. Pekeč, B. Vrbek, S. Orlović, B. Kovačević PROIZVODNI POTENCIJALCRNE TOPOLE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 29-36 MATERIJAL I METODE – Materials and methods Reznicama pet klonova crne topole, tijekom 2007. i 2008. godine osnovan je poljski pokus na euglejnom tlu. Površina na kojoj je pokus osnovan nalazi se u zaštićenom dijelu aluvijalne ravni u Srednjem Podunavlju na pokusnoj plohi Instituta za nizinsko šumarstvo i životu sredinu. U pokusu su korišteni sljedeći klonovi: ´S ´ 1-3 (P.deltoidesBartr ex Marsh), ´B-17´ (P.deltoidesBartr ex Marsh), ´S ´ (P.deltoidesBartr ex Marsh),´260/81´ (P.deltoidesBartr ex Marsh) i ´155/81´ (P.×canadensis Moench). Pokus je imao 4 ponavljanja, u slučajnom rasporedu, a u svakom ponavljanjubilo je 35 biljaka. Raz 6-7 2 mak sadnjeiznosio je 0.80 × 0.12 m, odnosno 0.096 m po jednoj sadnici ili 104.000 sadnica po hektaru. S obzirom da se radi o tlu koje nije tipično za proizvodnju topola, očekivao se slabiji prijem biljaka, pa je korišten razmak sadnje koji daje veći broj biljaka po hektaru, kako bi se i nakon slabijeg prijema dobio ekonomski opravdan broj biljaka za sadni materijal. Na pokusnoj plohi otvoren je pedološki profil i opisane su njegove morfološke karakteristike. Uzeti su uzorci tla,te su u laboratoriji Instituta za nizinsko šumarstvo i životnu sredinu, određene fizičke i kemijske osobine tla po sljedećim metodama: – mehanički sastav tla po B-pipet metodi s pripremom u Natrijevom-pirofosfatu,Bošnjakisur. (1997), – ukupna poroznost (P%), računskim putem iz specifične i zapreminske mase zemljišta, Bošnjak i sur. (1997), – retencija vlage pri tlaku0,33 bara, priborom Porous plate, Bošnjakisur.(1997), – retencija vlage pri tlaku 6,25 bara, priborom Presure mambrane,Bošnjakisur.(1997), – diferencijalna poroznost, računski na temelju ukupne poroznosti i retencije vlage pri tlaku od 0,33b i 6,25b,Bošnjakisur.(1997), – sadržaj vlage u tlu do dubine od 60 cm, termogravimetrijskom metodom,Bošnjakisur.(1997), – sadržaj humusa u tlu metodomTjurina po modifikaciji Simakova, – sadržaj CaCO u tlu, volumetrijski sa Scheibler 3 ovim kalcimetrom, – kemijska reakcija tla, pH u vodielektrometrijski sa staklenom elektrodom, – dušik po metodi Kjedahla, – lako pristupačni fosfor i kalij poAl-metodi, Egner- Riehm –Dominigo, – razina podzemne vodemjeren je pomoću postavljenog pijezometra Tijekom vegetacijskog razdoblja, svakih 15 dana mje rene su dimenzije promjera pri korijenovom vratu i vi sine ožiljenica, razina podzemne vode i uzimani su uzorci tla za određivanje momentalne vlage. Na temelju postignutih visina, ožiljenice su svrstane u visinske kla se ›3,0 m (extra klasa), 2,51–3,0 m (I klasa), 2,01–2,50 m (II klasa), 1,51–2,0m (III klasa), (Ivanišević 1991). Obrada podataka obavljena je standardnim metodama statističke analize za usporedbu srednjih vrijednosti (ANOVA, test NZR na razini rizika 0.05). REZULTATI – Results Osobine tla Soil properties Prema napravljenim analizama teksturnog sastava kod proučavanog euglejnog tla (Tablica 1), osim humusnog horizonta izdvojen je prelazni horizontAaGso i podhorizont sekundarne oksidacije (Gso) na osnovi razlike u teksturnom sastavu. Do dubine od 60 cm,gdje je i najveća masa korjenovog sustava sadnica, veći je Tablica 1. Mehanički sastav tla Table 1 Mehanical composition of soil postotak sadržaja ukupne gline i praha.Teksturna klasa po dubini pedološkog profila je praškasta ilovača, ilovača i ilovasti pijesak. Horizont Horizon Dubina Depth(cm) 2.0 0.2 mm Krupan pijesak Coarse sand 0.2 - 0.02 mm Sitan pijesak Fine sand 0.002 mm Prah Dust 0.02Glina Clay <0.002 mm >0.02 mm Ukupan pijesak Total sand clay <0.02 mm Ukupna glina + prah Total class Teksturna Klasa Texstural Aa,p 0-30 4,45 19,82 55,60 20,12 24,28 75,72 praš. ilovača AaGso 30-60 1,90 32,93 46,76 18,40 34,84 65,16 ilovača Gso 60-90 2,27 85,80 7,12 4,80 88,08 11,92 ilov. pijesak |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 33 <-- 33 --> PDF |
S. Pekeč, B. Vrbek, S. Orlović, B. Kovačević PROIZVODNI POTENCIJALCRNE TOPOLE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 29-36 Prema podacima ukupne poroznosti (Tablica 2), pilarnu vlažnost (6.25b) vrijednosti gornje granice su ovo tlo svrstavamo u porozno. Gornja granica poljskog od 23.39 % vol. uAa,p horizontu pa do 6.82 % vol. u vodnog kapaciteta je u rasponu od 48.14% vol. uAa,p Gso pothorizontu.Vrijednost kapilarnog uspona je pohorizontu pa, do 22.92 % vol. u Gso sloju. Za lentokavoljnija ispod dubine od 30cm. Tablica 2. Vodno-zračne osobine tla Table 2 Water-air properties of soil Fiziološki Retencija vode Dubina Ukupna poroznost aktivna voda Kapilarni uspon Horizont Horizon Depth (cm) Total porosity (% vol.) (% vol.) Water retention Physiollogically active water (% vol.) Capillary rise (cm) 0.33b 6.25b Aa,p 0-30 57.59 48.14 23.39 22.59 14,9 AaGso 30-60 57.75 41.85 19.62 31.17 27,2 Gso 60-90 50.17 22.92 6.82 16.87 24,9 Analizirajući sadržaj pora u zemljištu (Tablica 3), vaju srednje pore (28,92%), a u najdubljem sloju grube uviđa se da humusni horizont sadrži najviše sitnih finih pore. Prema dubini pedološkog profila, učešće grubih pora (33,15 vol.%), u prijelaznom horizontu prevladapora raste s dubinom, a učešće sitnih pora opada. Tablica 3. Diferencijalna poroznost Table 3 Differential porosity Horizont Horizon Dubina Depth (cm) Kapacitet za zrak Air capacity (% vol.) Sadržaj pora Soil pores(% vol.) Grube Coarse (>10 µm) Srednje Medium (10-0.2 µm) Sitne fine Fine (<0.2 µm) Aa,p AaGso Gso 0-30 30-60 60-90 2.86 5.17 27.25 2.86 5.17 27.25 21.58 28.92 16.10 33.15 23.66 6.82 U ovom tlu (Tablica 4), uočljiv je nešto veći udio Sadržaj humusa je najveći u površinskom horizontu, karbonata u prijelaznomAaGso horizontu u odnosu na dok s dubinom njegov udio opada, a prema prosječnoj humusni horizont, te Gso podhorizont, a prema klasifi-vrijednosti humusa ovo tlo je slabo humozno. Sadržaj kacijisvrstava se u jako karbonatno.Alkalnost tlapo-hranjiva također opada s dubinom. većava se sa dubinom, a u prosjeku je slabo alkalno. Tablica 4. Kemijski sastav tla Table 4 Chemical composition of soil Horizont Horizon Dubina Depth(cm) CaCO3 % pHin H 2 O Humus Humus%- Ukupan Total N % P 2 O 5 mg/ 100g K 2 O mg/ 100g Aa,p 0-30 17.9 7.40 2.59 0.08 5.4 17.3 AaGso 30-60 23.3 7.80 1.21 0.04 2.8 8.2 Gso 60-90 15.4 7.82 0.96 0.02 2.9 4.0 prosjek 0-90 18.9 7.67 1.59 0.05 3.7 9.83 Momentalna vlaga u tlu je na dubini od 0–60 cm bila u skladu s kretanjem podzemne vode, te je uAa,p horizontu (slika 1), postotak vlage bio u rasponu od 54,77 do 63.54% od ukupne poroznosti, ai momentalna vlaga kretala se u prosjeku između vrijednosti 0.33b i 6.25b. KodAaGso sloja (slika 2), momentalna vlaga je u rasponu od 56.35 do 77.90% od ukupne poroznosti. Iz navedenogavidi se da je vo da u čitavom razdoblju bila pri stupač nabiljkama. U zavisnosti od načina vlaženja, ovo tlo se prema klasifikaciji Škorić i sur. (1985) svrstava u hipo glejno, gdje je vlaženje isključivo pod zemnom vodom. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 34 <-- 34 --> PDF |
S. Pekeč, B. Vrbek, S. Orlović, B. Kovačević PROIZVODNI POTENCIJALCRNE TOPOLE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 29-36 Slika1. Dinamika momentalne vlage tla u Aa horizontu Figure 1The dynamics of soil moisture in the immediate Aa horizon Slika2. Dinamika momentalne vlage tla u AaGso horizontu Figure 2The dynamics of soil moisture in the immediate AaGso horizon Slika 3. Dinamika kretanja podzemne vode Figure 3 The dynamics of groundwater Primanje reznica Acceptance cuts Osnovni problem kod rasadničke proizvodnje je za-vićisur. 1981).Kod istraživanih klonova crne topole, takorjenjivanje dovoljnog broja reznica, koji osigurava i do-kođer je primijećeno slabo primanje reznica, na euglejvoljan broj kvalitetnog sadnog materijala. Prilikom nom tlu, koje je na kraju vegetacijskog razdoblja iznosilo uvođenja američkih crnih topola(Populus deltoides),pri-od 63.7–69.4 %. mijećen je problem težeg ožiljavanja reznica (Marko- Prirast sadnica Growth of seedlings Osnovno mjerilo kvaliteta za sadni materijal su dimenzije biljaka.Ana lizirajući dinamiku visinskog pri rasta sadnica (slika 4), može se uvi djeti da je klon ´260/81´ najbrže rastao u početku, sve do polovice mjerenog razdoblja, kada njegova krivulja rasta opada, te daje najniže završne vrijednosti visine, klon S za razliku 1-3 od prethodnog, ima slabiji rast u početnoj fazi, a nakon toga se krivulja rasta podiže, te ovaj klon postiže i najveću konačnu visinu. Najravnomjerniju krivulju rasta, Slika 4. Prirast visine sadnica Figure 4 Height growth of seedlings bez znatnih oscilacija ima klon ´B-17´, dok klonovi ´155/81´ i ´S ´ ima najslabiji rast tijekom praćenog 6-7 razdoblja te najmanju konačnu visinu. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 35 <-- 35 --> PDF |
S. Pekeč, B. Vrbek, S. Orlović, B. Kovačević PROIZVODNI POTENCIJALCRNE TOPOLE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 29-36 33 Slika 5. Prirast promjera sadnica Figure 5 Diameter growth of seedlings Prema analizi prirasta promjera, (slika 5), može se zaključiti kako je najveći prirast ostvario klon ´S 1-3 ´, dok su ostali klonovi imali podjed- nak prirast promjera. Primjetno je da je u početnom razdoblju najbolji pri- rast promjera postigao klon ´260/81´. Slika6. Učešće očekivanih varijanti u ukupnoj varijanti za visine ožiljenica ispitivanih klonova crnih topola Figure 6 Participation of the expected variance in total variance for the height of rooted cuttings of black poplar clones tested Slika7. Učešće očekivanih varijanti u ukupnoj varijanti za promjer izbojka ožiljenica u visini korjenovog vrata ispitivanih klonova crnih topola Figure 7 Participation of the expected variance in total variance for diameter shoots roo ted cuttings in the amount of root collar of black poplar clones tested Učešće očekivanih varijanti klo- nova u ukupnom variranju visine ožiljenice (Slika 6) mijenjale su se tijekom vegetacijskog razdoblja. Razlike među klonovimabile su vrlo visoke polovicom lipnja (preko 80 % ukupnog variranja), da bi nakon toga pale na razinu od oko 50 %. Sredinom rujna razlike među klonovimautjecale su na ukupno va- riranje blizu 70 %, što je vjerojatno u vezi s razlikama u fenologiji zatva- ranja vršnog pupa. Značajne razlike među klonovima crne topole u raz- doblju od kraja svibnja i tijekom lip- nja mjeseca su dobili su Kovače- vićisur. (2008a), pri čemu su uočili i značajnu povezanost visine izbojka u ovom razdoblju s formiranjem kor- jenovog sustava neposredno nakon sadnje reznica, kao i sa preživljava- njem ožiljenica. Učešće očekivanih varijanti klo- nova u ukupnom variranju promjera ožiljenice (Slika 7) na 10 cm visine, ukazuju da su razlike među klono- vima bile vrlo visoke polovicom lip- nja (preko 80 % ukupnog variranja), da bi nakon toga do sredine kolovoza opale na razinu od blizu 10 %.Tome nisu doprinijele promjene u variranju unutar klonova, jer je koeficijent varijacije tijekom čitavog vegetacijskog razdoblja bio stabilan (oko 7 %).Tijekom rujna doprinos klonova ukupnom variranjubio je nešto veći (oko 20 %), čemu su vjerojatno doprinijele razlike u fenologiji zatva- ranja terminalnog pupa. Ovo ukazuje na značajne razlike u dinamici promjera ožiljenica ispitivanih klonova u po- četnim fazama rasta, da bi se te razlike tijekom ljetnog perioda izgubile. Dimenzije sadnica Dimensions of seedlings Za proizvodnju sadnog materijala moraju se osigurati takvi uvjeti, (gustoća, zalijevanje, stavljanje gnojiva, ok - opa vanje i zaštita), koji osiguravaju visinu biljaka preko 2,5 m(Rončević isur. 2002). Prilikom ovog istraživa- nja, na kraju vegetacijskog razdoblja postignute su zna- čajne razlike u srednjim visinama, dok su istraživani klo- |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 36 <-- 36 --> PDF |
S. Pekeč, B. Vrbek, S. Orlović, B. Kovačević PROIZVODNI POTENCIJALCRNE TOPOLE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 29-36 novi postigli podjednake promjere u visini korjenovog vrata (Tablica 5). Test najmanje značajne razlike na razini rizika od 5 %,razdvojio je dvije grupe klonova po srednjim visinama: klonovi ´S ´ i ´B-17´ sa 194–197 cm i klonovi 1-3 ´S ´, ´260/81´ i ´155/81´ sa 157–168 cm visine. Srednji 6-7 promjeri bili su ujednačeni i kretali su se u rasponu od 12,1 do 13,5 mm. Istražujući dimenzije sadnog materijala na humofluvisolu (Galić i sur. 2007) navode srednje visine ožiljenicaP.×canadensis cl. ´Panonnia´, od 1,69 m, iP.× deltoides cl.´PE19/66´, ´182/81´, ´B-81´, i ´B-229´ Tablica 5.Srednje vrijednosti preživljavanja ožiljenica, ukupna visina (h) i promjer u visini korjenovog vrata (d) istraživanih klonova topola, rezultati testa analize varijance i najmanje značajne razlike na razini rizika od 5 % Table 5 Maen values of survival of rooted cuttings, overall height (h) and diameter at root collar level (d) studied poplar clones, test results of analysis of variance and least significant differences at the level of risk of 5 % Mjereni elementi-Measured elements Klon Clone Prijem Survival (%) Visina Height(cm) Promjer Diameter(mm) S 1-3 B-17 260/81 S 6-7 155/81 F - ratio p – value 66.5a 63.7a 65.8a 69.4a 68.8a 0.18 ns 0.9451 196.6a 193.9a 168.0b 165.4b 156.9b 7.658 ** 0.0014 13.5a 12.8ab 12.5ab 12.1b 12.3ab 1.503 ns 0.2511 RASPRAVA Proizvodne osobine ovoga tlaovisne su upravo od dubine glejnog horizonta te od načina vlaženja. Glede dubine glejnog horizonta, proučavano euglejno tlo prema Wilde (1962), citiraAntić isur.(1984), pripada .-gleju. Između genotipova i svojstava talautvrđen je jasan utjecaj na preživljavanje i rast ožiljenica topola prema Kovačević isur.(2008a, 2008b). Ostvareni postotak prijema ne zadovoljava norme kvalitetne proizvodnje sadnog materijala crnih topola.Živanov isur. (1985) navode proučavajući ožiljavanje pet klonovaP. deltoides, (´450´, ´457´, ´618´, ´55/65´, ´725´), da je najbolje ožiljavanje kada je osigurana vlage u tlu blizu poljskom vodnom kapacitetu. Stanje vlage preko poljskog vodnog kapaciteta,kao i ispod, negativno je utjeca lo na ožiljavanje. Imajući u vidu da je vlaga u istraživanom euglejnom tlu, na dubini do 30 cm, (graf. 3), bila između vrijednosti poljskog vodnog kapaciteta i lentokapilarne vlažnosti, dovodi do zaključka da je tojedan od uzroka lošijeg prijema.Mahoney iRood,(1991), navode značajan utjecaj razine podzemne vode na preživljava- Slika 8. Visinske klase sadnica Figure 8 Height cllas of seedlings od 2,01–2,30 m. Na tlu teksturnog sastava ilovast pijesak do pjeskovita ilovača, klon ´S ´ tijekom selekcioniranja za 6-7 proizvodnju biomasepostigao je srednju visinu od 2,08 m i srednji promjer od 18,24 mm (Orlovići sur. 2003) Tijekom istraživanja sadnog materijala crnih topola, ustanovljeno je nekoliko graničnih visina za klase sadnica (Ivanišević 1991).Na osnovi grafikona 8, može se utvrditi da, prema visinskoj strukturi, istraživane ožiljenice su u vrlo malom opsegu preko 2,5 m visine (I klasa) i uglavnom se nalaze u II i III visinskoj klasi. Klonovi ´S ´i ´B-17´, imaju manji dio ožiljenica 1-3 koji pripada I klasi (1,1 %), te povećan udio II klase (46,2–53,9 %). Kod klonova ´S ´, ´260/81´ i ´155/81´, 6-7 I klasa je potpuno izostala na ovom tluu, manje je učešće II klase ožiljenica (7,4–13,4 %), dok je III klasa najviše zastupljena sa (52,7–82,41 %).Promjeri ispitivanih klonovabili su od 12,1 do 13,5 mm u visini korjenovog vrata. – Discussion nje, dimenzije, broj listova i lisnu površinu prirodnog hibrida topole (Populus deltoides balsamifera),te smanjenje navedenih parametara progresivno s povećanjem razine podzemne vode.Monclus isur.(2005), proučavajući genotipovePopulus deltoides×Populus nigra, navode nisku otpornost visoko produktivnih vrsta na nedostatak vode,i kao posljedicu toga smanjenje biomase. Prema dobivenim podacima (tab 5) na ovom tlu nema značajnih razlika između klonova u pogledu prijema, a slične podatke za klonove Populus × canadensis cl. ´I-214´iP.deltoides´I-65/59´(Lux), dobio je (Ivanišević1991). Srednje visine ožiljenica ovise od mnogih čimbenika kao što su: klon, vrsta tla, sadnje, tip sadnog materijala, tehnološki postupci pri osnivanju, stavljanju gnojiva, zalijevanje, i sl. (Marković i Rončević 1986,Živanovisur.1985,Ivanišević1991,Rončevićisur. 2002). Smanjena količina vode izaziva stres od suše, što je posebno štetno za sadnice topola (Ste- wartiMahoney,1990). Manje dimenzije ožiljenica i slabiji prijem klonova Populus deltoides dovode se |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 37 <-- 37 --> PDF |
S. Pekeč, B. Vrbek, S. Orlović, B. Kovačević PROIZVODNI POTENCIJALCRNE TOPOLE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 29-36 uglavnom u vezu s malim postotkom vlage u tlu, prema Segelquistisur.(1993). Nezadovoljavajući prijem, visinski prirast i prirast promjera tj. slabije dimenzije ožiljenica na kraju vegetacijskog razdoblja mogle bi se ponajprije dovesti u vezu s osobinama ispitivanog tla. Ovo tlo je u zoni korjenovog sustava do 60 cm dubine težeg mehaničkog sastava, gdje sadržaj ukupnog praha i gline iznosi od 65,16–75,72 %, a kao povoljno tlo za uzgoj topolanavodi se zemljište sa 30–50 % praha i gline (Živanov i sur. 1985). Također sadržaj kapilarnih i nekapilarnih pora ovoga tla je u odnosu95: 5 % do 30 cm dubine i 91:9%od 30–60 cm dubine, odnosno izuzetno je povećan sadržaj nekapilarnih pora ovoga tla, dok se kao optimalan odnos kapilarnih i nekapilarnih pora spominje 60:40 % (Vučić 1987).Isti autor iznosi podatak optimalnog odnosa ukupnog pijeska, praha i koloidne gline od 40:40: 20 %, dok ovo zemljište sadrži odnos spomenutih frakcija 25:50: 25 % u površinskom horizontu, što upućuje na lošija vodno-zračna svojstva, posebno manji sadržaj kisika za razvoj korjenovog sustava. ZAKLJUČAK – Conclusion U radu je proučeno euglej zemljište, u zaštićenom dijelu aluvijalne ravni, s mogućnošću vlaženja samo podzemnom vodom, podtipa: hipoglej. Ovo zemljište je u zoni korjenovog sustava težeg mehaničkog sastava, s povećanim sadržajem ukupnog praha i gline, teksturne klase: praškasta ilovača do ilovača. Povećan je sadržaj kapilarnih pora u odnosu na nekapilarne pore, te je vlaga u zemljištu u površinskom horizontu (Aa,p) bila manje zastupljena i teže pristupačna, dok je u prelaznomAaGso horizontu bila pristupačnija. Kemijske osobine ukazuju da je ovo zemljište slabo humozno, te slabo osigurano hranjivima. Ispitano zemljište ima slabije elemente plodnosti, posebice vodno-zračne osobine, u odnosu na zemljišta koja se koriste za rasadničku proizvodnju crnih topola. S obzirom na spomenute osobine tla, postotak preživljavanja biljaka je bio slab i kretao se u rasponu od 63.7–69.4 %.Visinski prirast i prirast promjerarazlikovao se kod ispitivanih klonova. Prema visinskoj strukturi, klonovi ´S ´ i ´B-17´, postigli su veće učešće 1-3 ožiljenica II klase (2,0–2,5 m) koje se kretalo od 46,2–53,9 % i neznatan udio I klase (>2,5 m visine), od oko 1 %, kao i veću srednju visinu na kraju razdoblja, dok su klonovi ´S ´, ´260/81´i ´155/81´imali manje 6-7 učešće sadnica II klase (2,0–2,5 m) od 7,4–13,4 %, nisu imali ožiljenica u I klasi (>2,5 m), dok je III klasa najviše zastupljena sa 52,7–82,41 %. ZAHVALA–Acknowledgement Ovo istraživanje ostvareno je u okviru projekta koji je financiralo Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije,pod brojem projektaTR20001. Zbog LITERATURAAntić,M., N.Jović,V.Avdalović,1984: Pedologija, Naučna knjiga, 403 str., Beograd, Bošnjak, Đ.,Dragović,S.,Hadžić,V.,Babović,V., Kostić,N.,Burlica,Č.,Đorović,M.,Pejković, M.,Mihajlović, T.D., Stojanović, S., Vasić,G.,Stričević,R.,Gajić,B., Popović, V.,Šekularac,G.,Nešić,Lj.,Belić, M.,Đorđević,A.,Pejić,B.,Maksimović, l.,Karagić,Đ.,Lalić,B.,Arsenić, I.1997: Metode istraživanja i određivanja fizičkih svojstava zemljišta, JDPZ, 278 str., Beograd. Galić,Z., S.Orlović, B.Klašnja,A.Pilipović, M.Katanić,2007: Improvement of production of high-yield poplar varietes seedlings by mycorrhiza application, Proc. Nat. Sci, Matica Srpska, (112): 67–74 str., Novi Sad. Ivanišević, P., 1991: Efekti đubrenja u proizvodnji sadnica topola na aluvijalnim zemljištima Srednjeg Podunavlja, Magisterij, Šumarski fakultet, Beograd. toga se zahvaljujemo g. Ministru i ostalom osoblju koji su imali razumijevanja za realizaciju ovog projekta – References Jović,N., Z. Tomić, D.Đ.Jović,1991: Tipologija šuma, Šumarski fakultet, 256 str., Beograd. Kovacevic,B., V.Guzina, M.Kraljevic-Balalic, M. Ivanovic, E. Nikolic-Đoric, 2008a: Evaluation of early rooting traits of eastern cottonwood that are important for selection tests. Silvae genetica 57 (1) 13–21. Kovacevic,B., S.Orlovic, S.Roncevic,P.Ivanisevic, B. Klasnja, 2008b: Significance of genotype, date of cutting preparation and planting, soil and year for survival and growth of black th poplar rooted cuttings. Proceedings of 16 Euro pean Conference and Exibition, Spain, 614–617, Valensia. Mahoney J.M.and S. B.Rood,1991:Adevice for studying the influence of declining water table on poplar growth and survival,Tree Physiology 1991 8(3):305–314. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2011 str. 38 <-- 38 --> PDF |
S. Pekeč, B. Vrbek, S. Orlović, B. Kovačević PROIZVODNI POTENCIJALCRNE TOPOLE ... Šumarski list br. 1–2, CXXXV (2011), 29-36 Monclus, R., E. Dreyer, M. Villar, F. M. Del-SimulatedAlluvial Groundwater Declines,Amerimotte, D. Delay, J. M. Petit, B. Barba-can Midland Naturalist,Vol. 130, No. 2: 274–285. roux, D.Thiec, C.Bréchet and F.Brigno- Stewart, B.R.and J. M.Mahoney,1990: Collapse las 2005: Impact ofdrought on productivity and of riparian poplar forests downstream from dams water useefficiency in 29 genotypes of Populus in western prairies: Probable causes and prospects deltoides×Populus nigra, New phytologist, Vol. for mitigation, Environmaental management,Vol. 169, Issue 4, 765–777. 14, No 4: 451–464. Marković,J., D.Gojković,P.Đoković, S.Ron Škorić,A., G.Filipovski, M.Ćirić,1985: Klasifičević, P.Ivanišević,1981: Tehnologija gaje kacija zemljišta Jugoslavije, Akademija nauka i nja topola i vrba; Rasadnička proizvodnja, Izveštaj umjetnosti Bosne I Hercegovine, Posebna izdra- Instituta za topolarstvo o radu u 1981.godini: 79– nja, 73 str., Sarajevo. 94 str., Novi Sad. Vučić,N., 1987:Vodni, vazdušni i toplotni režim zemMarković, J., S. Rončević, 1986: Rasadnička ljišta, RadoviVANU, Odeljenje prirodnih nauka, proizvodnja, Monografija “Topole i vrbe u Jugo Vojvođanska akademija nauka i umetnosti, 320 slaviji”, Institut za topolarstvo, 133–152 str, Novi str., Novi Sad. Sad. Živanov, N., P. Ivanišević, 1986: Zemljišta za Orlović,S., B.Klašnja,A.Pilipović, N.Rado uzgoj topola i vrba, Monografija “Topole i vrbe u savljević, M. Marković,2003: Mogućnost Jugoslaviji”, Institut za topolarstvo, 103–121 str., rane selekcije crnih topola (Sekcija Aigeiros Novi Sad. Duby) za proizvodnju biomase na osnovu njihovih Živanov,N., P.Ivanišević, I. Herpka, J. Mar anatomskih i fizioloških svojstava, Topola ković,1985: Uticaj đubrenja i navodnjavanja na 171/172: 35–44 str., Novi Sad. razvoj topola u rasadnicima i zasadima, Zbornik Rončević,S., S.Andrašev,P.Ivanišević,2002: radova, Knjiga 16, str, 119–162, Institut za Topo- Proizvodnja reproduktivnog sadnog materijala to larstvo, Novi Sad. pola i vrba,Topola 169/170: 3–22 str., Novi Sad. Segelquist, C.A., M. L. Scott and G.T.Auble, 1993: Establishment of Populus deltoides Under SUMMARY: The paper presents the results of poplar plants´ growing on the soil that is not typical for poplar nursery production - on eugley soil. The diameter and height increments were examined for five clones of black poplar: ´S1-3´ (P. deltoides Bartr ex Marsh), ´B-17´ (P. deltoides Bartr ex Marsh), ´S6-7 ´(P. deltoides Bartr ex Marsh), ´260/81´(P. deltoides Bartr ex Marsh) and ´155/81´(P. × euramericana (Dode) Guinier). This soil type is characterized by the fact that the layer from the surface down to 60 cm depth, where the largest mass of roots of seedlings is formed, contains the highest percentage of the total content of clay and silt, and the worst water-air conditions. The texture classes by the soil profile downwards were: silty loam, clay loam and loamy sand. In this type of soil, we observed low survival of cuttings of the examined black poplar clones that, at the end of the growing season, ranged from 63.7–69.4%. There was no significant difference in cutting survival among them. The least significant differences test at the level of risk of 5% divided examined clones in two groups by shoot height: clones ´S1-3´and´B-17´with a 194–197 cm and the clones´S6-7´,´260/81´and ´155/81´with a 157–168 cm shoot height. The mean diameters were uniform and varied in the range from 12.1 to 13.5 mm. Diameter and height growth of clones varied depending on clones, and the most of seedlings at the end of the growing season were classified in 2nd(2,01 to 2,50 m) and 3rd(1,51 to 2,00 m) height class. Unsatisfactory cutting survival, height and diameter plants increments and lower dimensions of rooted cuttings at the end of the growing season could be primarily attributed to the relatively bad water and air conditions of eugley soil. |