DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Uz ovo stručno obrazovanje, njegov život obilježila je sklonost umjetnosti: nastupao je na koncertima sa svo jom violinom, a imao je velik talent za likovnu umjetnost. U okviru svog stručnog djelovanja puno je putovao po europskim i drugim zemljama te tako stekao široke poglede na svjetsko šumarstvo. Riccardo Marandini, u članku Aldo Pavari-moderni šumar, piše o znanstvenoj figuri prof. Pavarija i njegovim odnosima s eminentnim stranim znanstvenicima i njegovom sudjelovanju u svjetskim znanstvenim manifestacijama. Tako je na primjer 1933. g. zajedno sa H i ckelom i Ugrenovićem utemeljio “Sylva mediterranea”, ligu mediteranskih šumara zaduženu za šumarsku problematiku te regije. Antonio Gabrielli, piše o prof. Pavariju kao velikom istraživaču. Osnovao je Pokusnu šumarsku stanicu, koju je vodio od 1922. g. do smrti. U okviru te djelatnosti postignuti su veliki rezultati u pošumljavanju, ali i u povećanju produktivnosti postojećih šuma. Marco B o r ghetti, govori o znanstvenoj ostavštini prof. Pavarija, kultiviranju egzotičnih vrsta u Italiji, šumarskoj ekologiji, fenotipskoj prilagodljivosti i aklimatizaciji šumskih vrsta. Paolo Grossoni, piše o prof. Pavariju kao pokretaču botaničkog istraživanja i ekologije vrsta interesantnih za šumarstvo, o čemu svjedoče mnoge publikacije i podignuti nasadi. Raffaello Giannini, u svom članku “Misao Alda Pavarija u području šumske genetike”, posebno naglaša va važnost pokusne aktivnosti o obilježjima i proveni jenciji glavnih šumskih vrsta, odabiru sjemenskih baza te o tehnici umjetne hibridizacije. Ervedo Giordano, u članku “Šumske plantaže u ruralnom okružju”, iznosi angažiranje prof. Pavarija u promicanju uloge šumskog drveća u ruralnoj okolini, povećanju produktivnosti, podizanju plantaža topola, vjetrobranih pojaseva i učvršćenju tla na primorskim pješčanim terenima. Susanna Nocentini dala je prikaz radova prof. Pavarija na introdukciji i kultiviranju egzotičnih šumarskih vrsta u Italiji. U tu svrhu je u razdoblju od 1920–1939. postavljeno više od 450 pokusnih ploha sa 124 različite vrste listača i četinjača (borovi, duglazije, cedrovi, eukaliptusi, topole i dr.). Na kraju Studijskog dana prof. Ciancio, predsjednik talijanske Akademije šumarskih znanosti naglasio je kao najvažnije nasljeđe prof. Pavarija utemeljenje načela “selviculture naturalistice”, te posebno definiranje gospodarenja šumom uz primjenu prebornog načina gos podarenja u mješovitim i raznodobnim šumama. Zasluge prof. Pavarija za napredak šumarske doktrine su nesumnjivo značajane, a posebice za gospodarenje šumama u Italiji, glede različitih povijesnih, kulturalnih, socijalnih i ekonomskih uvjeta. Frane Grospić MEĐUNARODNA SURADNJA INTERNATIONAL COOPERATION 29. SVJETSKO PRVENSTVO ŠUMARSKIH RADNIKA, Zagreb, 23–26. rujna 2010. U Zagrebu slavili Estonac Andres Olesk i ekipa Austrije! Zagreb i Hrvatska bili su domaćini najvažnijeg šumarskog događaja godine, 29. svjetskog prvenstva šumarskih radnika koje je pod pokroviteljstvom predsjednice Vlade Republike Hrvatske Jadranke Kosor od 23–26. rujna održano na zagrebačkom jezeru Jarun. Na prvenstvu koje su organizirali ialc (Međunarodno udruženje za natjecanje šumarskih radnika) i Hrvatske šume d.o.o., nakon trodnevnih velikih borbi, u konkurenciji 120 natjecatelja, drvosječa iz 30 zemalja, svjetskim prvacima postali su Estonac Andres Olesk u pojedinačnoj i Austrijanci u ekipnoj konkurenciji. U prisutnosti velikog broja gostiju, predstavnika organizatora te natjecatelja, 29.svjetsko prvenstvo šumarskih radnika je nakon postrojavanja ekipa otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. On je izrazio Slika 1. Prvenstvo je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 91 <-- 91 --> PDF |
zadovoljstvo što su Zagreb i Hrvatska domaćini natjecanja, te nadu da će domaćini iz Hrvatskih šuma goste stići upoznati i s dijelom povijesne i kulturne baštine Hrvatske, njezinim ljepotama “od morske obale s tisuću otoka, očuvanih šuma i čiste vode, do nekog od nacionalnih parkova”. Prisutnima se obratio i predsjednik Priređivačkog odbora Svjetskog prvenstva Božidar Longin, podsjetivši na dugu tradiciju organiziranog i održivog gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Čast nam je biti domaćinima prvenstva za koje smo se dugo i temeljito pripremali želeći vam pružiti najbolje moguće uvjete, a meni kao predsjedniku Priređivačkog odbora izuzetno je stalo da iz Hrvatske ponesete lijepe uspomene, rekao je. Slika 2. S postrojavanja Predstavnik ialc-a Johan van Rehnen, pozdravljajući natjecatelje i goste podsjetio je na osnovne zadatke ove organizacije, u čijoj je nadležnosti priređivanje svjetskih prvenstava, a “koja to ne bi mogla napraviti bez velike pomoći i truda domaćina, Hrvatskih šuma”. Isto tako, kazao je, “zadatak ialc-a je stalno unapređivanje šumarskih vještina te jačanje prijateljstva među šumarima”. Tri jarunska dana Trodnevno natjecanje zahtijevalo je od sudionika, upra vo zbog “kišnih” uvjeta na Jarunu, znanje, koncen traciju i – strpljenje. Sve to imao je predstavnik Estonije Andres Olesk, koji je u posljednjoj disciplini, kresanju grana, pobjedom osigurao zlatnu medalju. Iza Oleska koji je skupio 1640 bodova u pet službenih disciplina, drugo mjesto i srebrnu medalju osvojio je Jean Michel Petitqueux (Francuska) s 1614, a treće Austrijanac Benjamin Greber (1611). U ekipnoj konkurenciji iza zlatnih Austrijanaca (4749 bodova), drugi su bili Talijani (4748) a treći Estonci (4659). Slika 3. Ekipa Hrvatske Na prvenstvu su nastupile i dvije ekipe Hrvatske koje su završile na 16.(I), odnosno 18. mjestu (II), što je, moglo bi se reći, prema očekivanju. Svi profesionalci bili su ispred, a od većine ostalih bili su bolji. Najbolje plasirani predstavnik domaćina bio je Siniša Varga iz II ekipe, na 37. mjestu (1523 boda), a dalje su se poredali: 49. Niko Lukač (HR I) 1494, 50. Dragan Dobenko (HR II) 1492, 52. Ilija Šarić (HR I) 1488, 57. Ilija Lukić (HR I) 1471, 72. Ante Kaurin (HR II) 1388. Ipak, najbolji plasman ostvario je ju nior Ante Zadro (HR I), koji je u kon kurenciji juniora bio soldan 12, sa 1448 bodova, dok je drugi junior, Davor Ivanković bio 17. sa 1399 bodova. Šteta što za Hrvatsku nije nastupio državni prvak Franc Žalac. I u pojedinim disciplinama odlučivale su nijanse. Tako su u obaranju stabla čak četvorica prvoplasiranih imala jednak broj bodova, a o zlatu i srebru odlučivala je jedna jedina sekunda (!), u okretnju vodilice dva natjecatelja osvojila se medalje a treći, s istim brojem bodova, nije. Ukupni pobjednik Olesk bio je najujednačeniji, jedini je slavio u dvije discipline, kombiniranom prerezu i kresanju grana. Slika 4. Pogled na borilište |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Slika 5. Precizno prepiljivanje Posebno se bodovao i nastup juniora (do 24 go- dine), a tu je svjetsku slavu stekao mladi Norvežanin Ole Harald L.Kveset. Ovaj čudesni umjetnik baratanja pilom, osim što je skupio ukupno 1655 bodova, 15 bodova više nego pobjednik među profesionalcima (!), osvajao je medalje u svih pet disciplina (dvije zlatne, dvije srebrne, jednu brončanu). U šestoj disciplini, štafeti, koja se ne obračunava u ukupni poredak, najuspješnija je bila ekipa Švicarske. U toj disciplini sudjeluju sva četiri člana ekipe, a pobjednik je onaj tko najbrže prereže sve (različito) postavljene oblice. Odlična organizacija Medalje prvoj trojici, priznanja i cvijeće šestorici prvoplasiranih u svim disciplinama, kao i u ukupnom poretku te u juniorskoj konkurenciji, dodjeljivane su u ho telu “I” (gdje su gosti bili smješteni) na lijepo organi ziranoj svečanosti, uz intoniranje himni zemalja po bjed nica. Na završnoj svečanosti predsjednik ialc-a Max Fischer zahvalio je domaćinu, Hrvatskim šumama, na velikom poslu i trudu u organizaciji. Istaknuo je da je “unatoč lošem vremenu ovo bilo izvrsno prvenstvo, koje je proteklo bez ozljeda i koje će svima još dugo ostati u lijepom sjećanju”. Posebnu zahvalu uputio je sucima, bez čijeg preciznog i koncentriranog rada ovakvo prvenstvo ne bi ni bilo moguće. Cijeli Priređivački odbor odradio je izvrstan posao, te sad mogu potvrditi gospodinu Longinu da ima odličnu ekipu, rekao je. Sudionicima natjecanja kao i svima koji su ga pripremili, na završnoj su se svečanosti zahvalili i predsjednik Priređivačkog odbora Božidar Longin koji je pozvao sve sudionike natjecanja da “ponovno posjete Hrvatsku – kao turisti!”, te državni tajnik Herman Sušnik koji je istaknuo kako su protekli dani bili pravi fes ti val šumarstva. Domaćin sljedećega svjetskog prvenstva 2012. je Bjelorusija. Slika 6. Trojica prvoplasiranih (s lijeva Petitqueux, Olesk, Greber) Zemlje sudionice Na 29.svjetskom prvenstvu šumaarskih radnika sudjelovalo je 30 zemalja: Austrija, Bjelorusija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Equador, Finska, Francuska, Italija, Japan, Hrvatska, Latvija, Lihtneštajn, Litva, Luxemburg, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Poljska, Rusija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Ukrajina, Velika Britanija. REZULTATI Pjedinačno: 1. Andres Olesk (EST) 1640 bodova, 2. Jean Michel Petiqueux (FRA) 1614, 3. Benjamin Greber (AUS) 1611, 4. Istvan Juhasz (MAĐ) 1610, 5. Biemmi Massimiliano (ITA) 1599, 6. Johan Raffl (ITA) 1598, 7. Hannes Herzog (AUS) 1593, 8. Gatis Brencis (LAT) 1581, 9. Armin Tanner (LIH) 1579, 10. Robert Rittlinger (MAĐ) 1575, itd. Obaranje stabla: 1. Johan Raffl 659 bodova, 2. Jean Michel Petiqueux 659, 3. Dragan Beretić (SRB) 659. Okretanje vodilice: 1. Gerhard Briechle 138 bodova, 2. Hannes Herzog 134, 3. Robert Rittlinger 134. Kombinirani prerez: 1. Andres Olesk 199 bodova, 2. Vesa Kurki (FIN) 197, 3. Thomas Wickert (NJEM), Milan Zujić (SRB) 196. Precizno prepiljivanje: 1. Ole Kjaer (DAN) 251 bod, 2. Armin Tanner 246, 3. Hannes Herzog 242. Kresanje grana: 1. Andres Olesk 448, 2. Ole Lud vig Gjoebi (NOR) 446, 3. Biemmi Massimiliano 434. Ekipni poredak: 1. Austrija 4749 bodova, 2. Italija 4748, 3. Estonija 4659, 4. Francuska 4647, 5. Latvija 4633, 6. Norveška 4593, 7. Bjelorusija 4591, 8. Švicarska 4581, 9. Nizozemska 4575, 10. Slovenija 4570, 16. Hrvatska I 4453, 18. Hrvatska II 4403. Štafeta: 1. Švicarska 1262 boda, 2. Italija 1257, 3. Finska 1255, 22. Hrvatska I 1141, 23. Hrvatska II 1126. Tekst i foto: Miroslav Mrkobrad |