DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 86 <-- 86 --> PDF |
dana s milijunima nematoda od krošnje do korijena. Za sada nema učinkovite metode za uspješno suzbijanje. Teoretski bi se moglo suzbiti tog štetnika uklanjanjem (sječom) zaraženih stabala na velikim površinama. Želimo naglasiti da alepskom, primorskom i drugim borovima prijeti velika opasnost od napada nemetode. Azijske strizibube Azijske strizibube: Citrusova (Anaplophora chinensis) i azijska (A. glabripenis) dugoroge strizibube se nalaze na EPPO A2 listi karantenskih organizama. Rod Anoplophora ima 36 vrsta. Napad na živom stablu označavaju tekline, regeneracijsko žderanje, ozljeda na kori, piljevina i velike izlazne rupe. Simptomi se mogu zamijeniti s napadom granotoča i vrbotoča i velike topolove strizibube. Obe azijske vrste rasprostranjene su u tropskim i suptropskim klimatima Azije. Azijske strizibube SAD – u karantenska zona iznosi 196 km2. Do sada jeimaju 1 generaciju godišnje. Ove vrste napadaju pot prosječno 28.205 stabala. Uništavanje (eradikacija) se puno zdravu i vitalna stabla. To su tipični polifagni štet provodi, spaljivanjem, malčiranjem zaraženih stabala i nici. Napadaju javore, divlji kesten, breze, topole i vrbe. tretiranjem pesticidima u određenom radijusu od na- Prvi nalaz azijske strizibube New York 1996, Chi-padnutog stabla. Na kraju se postavlja pitanje: da li već cago 1998, New Yersey 2002. i Worcester 2008.godine, imamo azijske strizibube i kako spriječiti njihov ulaz u u Austriji u Braunau 2001.godine, a zatim u Italiji, Fran-Hrvatsku? Azijska strizibuba nije do sada nađena u šucuskoj, Njemačkoj i Poljskoj. mama u Hrvatskoj. U SAD je trošak eradikacije iznosio 373,5 milijuna USD, u Kanadi 23,5 milijuna USD. U Worcesteru u Dr. sc. Sanja Novak Agbaba: Smolasti rak bora (Gibberella circinata) Smolasti rak bora je karantenska bolest na raznim vrstama borova. Prepoznatljiva je po rakastima tvorevinama na kori debla i granama s obiljem smole. Rasprostranjena je u SAD, Japanu, Južnoj Africi, Mek siku i Čileu. U Europi se prvi puta pojavila 2005. godine u Španjolskoj, zatim u Italiji 2007. godine. Gljiva napada sjeme klijance i stabla u vidu rakastih tvorevina na granama i deblu. Prenosi se vjetrom i potkornjacima. Za infekciju treba višu temperaturu i vlagu. Gljiva koristi svako oštećenje (tuča, kukci, pukotine) za početak napada. Zbog izuzetne štetnosti gljive u EU kao i u Hrvatskoj propisan je poseban nadzor koji obuhvaća i uzorkovanje, kako bi se ustanovila prisutnost tog karantenskog oboljenja. Zaključak Zdravstveno stanje šuma u Hrvatskoj je zabrinjava-korak u definiranju smjernica što, kako i kada treba rajuće. Ugrožene su ekonomski najvažnije šumske vrste diti da se očuva nesmetano funkcioniranje šumskih drveća (jela, hrast lužnjak, borovi i dr.) zbog epidemij-ekosustava. skog sušenja i propadanja. Veliki problem su defolija- Miroslav Harapin tori na listačama i potkornjaci na četinjačama. Sada šumama prijeti nova opasnost od karantenskih invazivnih bolesti, kukaca i nematoda. Radionica “Karantenske bolesti i štetnici – opasnost za hrvatsko šumarstvo i novi izazovi za Europu” s velikim brojem sudionika iz šumarske operative je prvi |