DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 82 <-- 82 --> PDF |
ZAŠTITA PRIRODE – NATURE PROTECTION ZELENA KRASTAČA (Bufo viridis Laurenti) U Hrvatskoj žive dvije (siva i zelena) od tri vrste europskih krastača. Krastače u narodu nazivaju raznim imenima poput baburače, copernice, gubače, gubavice, kamenjarke, napuhače i uz njih postoji niz basni, legendi i praznovjerica. Slika 1. Zelena krastača s karakterističnom obojenošću i dugim nožnim srednjim prstom Zelena krastača naraste u dužinu 8–10 cm i širinu 4–5 cm. Odozgo je svjetlo do maslinasto zelena, s velikim zelenkastim pjegama. Odozdo je svijetlo siva sa rijetkim tamno zelenim pjegama. Koža joj je bradavičasta i suha. Bradavice su brojne, crvenkaste i u slučaju opasnosti ako ne uspije pobjeći stegne kožu, a iz bradavica se izlučuje bjelkasti pjenušavi sekret neugodnog mirisa, koji odvraća potencijalnog neprijatelja. Oči imaju crnu vodoravno eliptičnu zjenicu sa sitno točkastom zelenom šarenicom. Razmnožava se od travnja do lipnja kada se pari u vodi u kojoj odlaže vrlo duge nizove vrpca, s preko 10 000 jajašca. Zameci se razvijaju vrlo brzo, tako da punoglavci izlaze za 3–4 dana. Aktivna je tijekom noći, kreće se po tlu, može daleko skakati, penje se i pliva. Tijekom dana skriva se u pukotinama između stijena, kamenja, drvnog materijala, te u suhim rupama u zemlji u kojima i prezimljuje (od listopada) nakon što zatvori ulazni otvor. U proljeće (krajem ožujka) izlazi iz zimskog boravišta, odlazi do vodenih površina gdje započinje s parenjem. Često je susrećemo unutar naseljenih mjesta po vrtovima i okućnicama, gdje je zbog svog načina prehrane izuzetno korisna za povrtlarske nasade. Hrani se manjim kukcima i njihovim ličinkama, paucima, gujavicama i puževima. Slika 2. Izgled zelene krastače odozgo Naseljava srednju, istočnu i južnu Europu. U Hrvatskoj je široko rasprostranjena i naseljava različita staništa. Dobro podnosi sušu i sol, pa je možemo opaziti i uz samu morsku obalu. Zelena krastača je strogo zaštićena svojta u Republici Hrvatskoj. Tekst i fotografije: Mr. Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. |