DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 101 <-- 101 --> PDF |
IZLOŽBE – EXHIBITIONS VACLAV ANDERLE U HRVATSKOJ U povodu izložbe njegovih ilustracija u Opatiji 2010. godine Hrvatski muzej turizma Opatija priredio je izložbu njegovih 70 ilustracija u Umjetničkom paviljonu “Juraj Šporer” u Opatiji od 24. 4.–16. 5.2010. g. pod nazivom “Vaclav Anderle u Hrvatskoj”. Ovom izložbom Hrvatski muzej turizma dobro je upotpunio turistički sadržaj prije glavne sezone, jer je izložbu u slobodnom ulazu razgledalo više od 2.500 posjetitelja. Za izložbu je bila pripremljena knjižica autora dr. sc. Frane Dulibića pod nazivom “Vaclav Anderle u Hrvatskoj” u kojoj je detaljno opisan njegov život i umjetničko stvaralaštvo. Izložbu su priredili dr. sc. Frano Dulibić i Katarina B e gonja, a njezin postav dr. sc. Frano Dulibić i Mirjana Kos-Nalis. Dr. sc. Frano Dulibić je mladi i plodni znanstvenik i izvanredni profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji se posebice bavi istraživanjima novijega hrvatskoga slikarstva, karikature i ilustracija u Hrvatskoj. Marijana Kos-Nalis, rođena Opatijka, ravnateljica Hrvatskog muzeja turizma, diplomirana je povjesničarka umjetnosti i diplomirana etnologinja. Prošle godine navršilo se 150 godina od rođenja Vaclava Anderlea, češkog šumara, ilustratora i pisca, koji je za svoga razmjerno kratkog boravka u Hrvatskoj ostavio duboki trag svog umjetničkog stvaralaštva. Tim povodom prošle godine “Šumarski list” iscrpno je pisao o njegovom životu i radu s posebnim osvrtom na lovačke ilustracije.1 Također spominjemo članak o jednom segmentu njegovog stvaralaštva, koji je objavljen u časopisu “Hrvatske šume”.2 Zbog toga čitatelje upućujemo na ove radove, a kod opisa umjetničkog stvaralaštva korištena je knjižica dr.sc. Frane Dulibića i rad dr. Borisa Vižintina.3 Likovno umijeće Anderlea najviše je povezano s Dragutinom Hirzom na zajedničkom radu nekoliko putopisa (Hrvatsko primorje 1891., Gorski kotar 1898., te Lika i Plitvička jezera 1900). Njegove slike prirode, krajolika i ljudi realistična su i impresivna svjedočanstva o vremenu nastajanja, koje ponekada odaju romantičarski duh. Ova znanstveno-popularna djela imala su važnu ulogu u obrazovanju stanovništva, te su ukazala na velike komparativne prednosti naših izuzet no bogatih kulturnih i prirodnih vrednota. Ta popularna izdanja 1 Frković, A. 2009: Vaclav leo Anderle (1859–1944), šumar i ilu strator – utemeljitelj češke lovačke ilustraicije. Š.L. 11–12, s. 629. 2 Meštrić, B. 2004: Crtež ugodni naroda slovinskih. Časopis “Hr vatske šume”, br. 95, Zagreb. 3 Vižintin, B.: Osvrt na likovno stvaralaštvo Vaclava Anderlea. Ka lendar grada Rijeke 1993.g. Dr. Boris Vižintin (1921–2001) poz nati povjesničar umjetnosti. umnogome su doprinijela počecima razvoja našega turizma i većem zanimanju stranih turista za našu zemlju, poglavito Čeha. Njegove ilustracije ovih područja u putopisima s originalnim starim nazivima mjesta dočaravaju duh prošlih vremena, koje zbog toga imaju kulturno-povijesnu i dokumentarnu vrijednost. Osim toga Anderle je crtao motive iz prirode, života u šumi, krajolike, vedute gradova i starih utvrda koje je objavljivao u hrvatskim, ali i u više stranih časopisa. Već u mlađim danima Anderle iskazuje sklonost linearnom izražavanju. Konture ilustracija crta tušem ili olovkom, a potom kistom osjenčava površine u nedefiniranoj svjetlosti u svrhu postizanja površinskog modeliranja. U izradi vjernijih motiva koristi se i fotografijom, pa su mu ponekad neke vedute topografski autentične. Uspješno usklađuje planove s perspektivom i preciznim tonskim gradacijama, pa tako prikazuje točni izgled motiva s okolicom i njezinom vegetacijom, u kojoj brižljivo i znalački iscrtava detalje s puno slikarskog umijeća. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Za svoj rad ilustratora znao bi reći: “Meni to crtkanje predstavlja odmor i uvijek mi je bila utjeha u teškom trenucima, kakvih je puna ljudska sudbina”. Crtanje odista i jest najneposredniji i najintimniji način izražavanja, koje na najbolji mogući način otkriva ličnost umjetnika. Putem crteža umjetnik se može neposredno i slobodno najbolje izraziti, a uz to je put od ideje do ostvarenja najkraći od bilo kojeg drugog načina likovnog izražavanja. Kao veliki zaljubljenik crtanja Anderle je uz šumarski posao uvijek nalazio vremena za tu svoju veliku ljubav. Uvijek je nosio blok sa sobom koji je bio krcat mnogobrojnim impresijama o krajevima i ljudima. Svojim dojmljivim i preciznim crtežima uspjele kompozicije, Anderle postiže gotovo savršenu vjerodostojnost. Svoje radove najčešće izrađuje u tehnici pa- stela te vještom kompozicijom, koji ponekad u izboru motiva i likovnoj obradi odaju i socijalnu notu. U početku svog likovnog stvaralaštva zaokupljen je figuralnim temama i slikarstvom krajolika i to osobito motivima netaknute prirode. Od ostalih vrsta umjetničkog stvaralaštva autor je spomenika poginulom staroaustrijskom vojnom pilotu Deodatu Andriću, koji je podignut kraj Čapljine 1913. g. na viskom postamentu od 5.3 m u obliku velikog orla sa slomljenim krilima. U kasnijoj fazi razvoja ilustrira šumarske stručne knjige, a njegovi crteži životinja svrstavaju ga u začetnike češke lovačke ilustracije. Osim ilustracija naslikao je mnogo slika, platna, lovačkih razglednica i diploma zavidne tehničke zrelosti. Nositelj je mnogih odlikovanja, i to od najviših državnika Češke i Njemačke, češkog društva šumara i lovačkog društva te mnogih drugih institucija. Vaclav Anderle umire u 85. godini uoči završetka II. svjetskog rata u Podebroděchu (Češka) 30. 4. 1944. g. Na njegovoj osmrtnici, između ostalog, bilo je figurativno napisano: “Veliki lov je završen i zadnja truba je odsvirala kraj”. Iako je najveći dio života i rada proveo u Češkoj, njegov kratki boravak u Hrvatskoj ostavio je snažni pečat u našem likovnom stvaralaštvu i to ponaj prije u ilustracijama naših izuzetnih prirodnih znamenitosti, mnogih prizora iz svakodnevnog života i kulturno- povijesnih objekata. To uostalom nije usamljeni slučaj doprinosa Čeha našoj umjetnosti i ostalim segmentima našega života, kao ni doprinosa Hrvata u Češkoj, posebice na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2010 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Upravo završena izložba ilustracija Vaclava Anderlea u Opatiji nesumnjivo zaslužuje sve pohvale organizatora Hrvatskog muzeja turizma, te njegovim autorima ponajprije dr.sc. Frani Dulibiću, Mirjani Kos-Nalis, dipl. povjesničarki umjetnosti, ravnateljici Muzeja, Katarini Begonja i cijeloj ekipi. S obzirom na glavnu turističku sezonu bilo bi uputno ponuditi ovaj postav ostalim većim turističkim mjestima Hrvatskoga primorja, Gorskoga kotara, Like i Plitvičkih jezera. Prema najavama organizatora ove izložbe veći dio postava bit će uskoro prebačen u Gospić. Kod sljedećih izložbi svakako bi bilo uputno izraditi veći broj njegovih ilustracija u veličini dopisnica ili većih formata, koji bi se kao suveniri mogli ponuditi posjetiteljima izložbi. Nadamo se da je to tek jedan u nizu projekata ovakvog ili sličnog sadržaja njihovog zajedničkog rada, koje bi i u budućnosti svakako trebalo nastaviti. Vice Ivančević IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA FROM THE CROATIAN FORESTRY ASSOCIATION EFN SUSRET ŠUMARA EUROPE Europska šumarska mreža (EFN-European Forestry Network) je mreža nacionalnih šumskih društava i udruga u Europi. Glavni cilj je promicanje i razmjena informacija relevantnih za šume, šumarstva i šumarske politike među svojim članovima. Pravo da postanu članovi EFN imaju Društva koja u svakoj zemlji najbolje predstavljaju sveobuhvatan interes ljudi koji se bave izravno i neizravno održivim korištenjem šumskih resursa. Delegacija Hrvatskoga šumarskoga društva po prvi puta je sudjelovala na EFN susretu u Beču u Austriji 2008. godine. O tome se može čitati na stranicama Šumarskoga lista 11–12/2008. U 2009. godini susret je održan na Islandu gdje zbog udaljenosti i velikih troškova nismo sudjelovali. U proljeće 2010. godine primili smo upit od kolega iz Austrije s ponudom da Hrvatsko šumarsko društvo bude domaćinom EFN susreta 2010. godine, što smo i prihvatili. Uobičajeno je da susret traje dva dana, od kojih je prvi dan rezerviran za tzv. Country report – izvješće po zemljama, dok je sljedeći dan predviđen za terenska događanja. Kako se u rujnu 2010. godine u Zagrebu na Jarunu odvijalo 39. Svjetsko prvenstvo šumskih radnika, svakako smo željeli da sudionici posjete i ovo događanje, pa smo predložili trodnevno trajanje susreta, a program je bio sljedeći: Četvrtak 23. rujna: Dolazak sudionika u Zagreb i smještaj u hotelima. Sastanak u Šumarskom domu u 15 sati. Izvješća po zemljama, rasprava i zajednička večera. Petak 24. rujna, 10 sati: Upoznavanje s gospodarenjem lužnjakovih nizinskih i poplavnih šuma na području šumarije Vrbovec. U popodnevnim satima posjet Parku prirode Lonjsko polje i UŠP Sisak. Subota 25. rujna, 9 30 sati: Turistička vožnja Zagrebom i odlazak na Jarun. Završetak susreta u popodnevnim satima. Goste su u Šumarskom domu dočekali domaćini: predsjednik Hrvatskog šumarskog društva mr. sc. Petar Jurjević, državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Herman Sušnik, dipl. ing., predsjednik Akademije šumarskih znanosti akademik Slavko Matić, tehnički urednik Šumarskoga lista Hranislav Jakovac, dipl. ing., urednik informatičke dokumentacije HŠD-a Branko Meštrić, dipl. ing., i tajnik Damir Delač, dipl. ing. Za prijevod su se pobrinule stalne suradnice u Šumarskom listu prof. Ljerka Vajagić iprof. Renata Peršin. Odbor za doček, slijeva: akademik S. Matić, D. Delač, H. Sušnik i P. Jurjević, M. Mrkobrad Na susretu su nazočile delegacije: Austrije; predsjednik Austrijskog šumarskog društva gosp. Johannes Wohlmacher, bivši predsjednik gosp. Bertram Blin itajnik gosp. Martin Höbarth. Njemačke; predsjednik Njemačkog šumarskog društva gosp. Marcus Kühling i njegova pomoćnica dr. sc. Sabine Schreiner. Estonije; predsjednik Estonskog šumarskog društva gosp. Heiki Hepner, potpredsjednik gosp. Erik |