DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 96 <-- 96 --> PDF |
CsabaMatyas,GregorBožič,MladenIvanko vić,Vol. 5 (2009), 47–62.:Analize adaptacije pokusa provenijencija obične bukve na ma kroklimatske pro mjene Cilj ove studije bio je analiza uspijevanja pokusa provenijencija obične bukve (Fagus sylvaticaL.),osnovanih na kontinentalnom dijelu sjeveroistočne granice obične bukve, radi izrade modela adaptacije i plastičnosti populacija na evolucijsko-ekološkoj osnovi, što je rezultat naglih makroklimatskih promjena. Modeliranje visine juvenilnih biljaka (klijanaca) izrađeno je pomoću ekodistance varijabli. Koncept analize transfera biljaka i ekodistanca bazirana je na pretpostavci da djelovanje makroklimatskih promjena na fenotip ovisi o nasljednom adaptivnom potencijalu populacije, veličine i pravca očekivane ekološke promjene. U običnim poljskim pokusima sadnja biljaka na planiranim staništima je zapravo simulacija promjene okoliša. Primjena ekodistance za procjenu poljskih pokusa osigurava informaciju o reakciji populacija na očekivane klimatske promjene. Analiza rezultata tri poljska pokusa obične bukve u Srednjoj Europi osporava ranije dvojbe o postojanju makroklimatske adaptacije kod klijanaca i opravdano ograničava uporabu reprodukcijskog materijala na bazi evolucijske ekologije. Predstavljeni model pokazuje da su klimatske promjene regionalno divergentne, ovisno o uvjetima tijekom izmjera i nasljednosti svojstava. Općenito rečeno, zatopljenje u srednjem-sjevernom području može povećati proizvodnju. Isto tako, kod stresnih i slabih uvjeta u nizinskom i suhom području depresija i vitalnost su predvidljivo manji. Rezultati ovih istraživanja o djelovanju klimatskih promjena na adaptaciju, slabljenje šumarske politike i zaštite prirode, mijenja način proizvodnje reprodukcijskog materijala. FerencLakatos,MiklosMolnar,Vol. 5 (2009), 75–82.: Masovno sušenje obične bukve (Fagus sylvatica L.) u jugo-zapadnoj Mađarskoj Masovno sušenje obične bukve(Fagus sylvatica L). u Mađarskoj počelo je 2003. i trajalo do 2004. Bilo je to tipično sušenje. Sušenje se pojavilo uz rubove šuma bukve ili izvan prirodnog areala. Najvažniji razlog toga bio je sušni period od 2000 do 2004. godine, što je oslabilo stabla u sastojini i dovelo do razvoja različitih štetnika i patogena. Karakteristični simptomi sušenja bili su često uz rubove sastojina i u sastojinama u kojima se provela proreda radi obnove. Izravni uzročnici sušenja bili su insektiAgrilus viridisi bukov potkornjak(Taphororychus bicolor)kao i gljiva(Biscogniauxia numularia). Poboljšanjem vremenskih uvjeta kontinuirano su se obnavljale sastojine bukve od 2005. godine. Dr. sc. Joso Gračan MEĐUNARODNASURADNJA INTERNATIONAL COOPERATION STRUČNAEKSKURZIJAU BAVARSKU Hrvatska komora inženjera šumarstava i drvne tehnologije (HKIŠDT) organizirala je krajem lipnja 2010. go dine četverodnevnu stručno-edukativnu ekskurziju u Bavarsku. Bogati program imao je za cilj upoznati sudio nike ekskurzije, odnosno članove Komore s kompleks nom problematikom šumarstva na području njemačke savezne drževe Bavarske. Prema pomno pripremljenom i razrađenom planu putovanja u aktivnosti su bili uključeni svi segmenti, ne samo klasičnog šumarstva, već svi segmenti integralnog gospodarenja šumskim ekosustavima, nihovo korištenje i specifičnosti organizacije i rada bavarskog šumarstva. Uz operativni rad predstavljen je i obrazovni program za stručnjeke za potrebe operativnog i znanstveno- istraživačkog rada. Realizacija zacrtanog programa 1.dan – 23.6. 2010. - srijeda Posjet jezeru Chiemsee, otoku Herreninsel, odnosno dvorcu kralja Ludviga II. Posjet je organiziran, osim posjeta turističkoj znamenitosti – dvorcu, i s ciljem upoznavanja načina gospodarenja jednim tako važnim područjem kao što je jezero i prostor uz njega. Brojne značajne informacije oko zona zaštite jezera i područja neposredno uz njega, mjerama gospodarenja i izrađenim planovima gospodarenja dao je gospodinWolfgang Dietzen,dipl. ing. šumarstva, koji živi i radi na Chiemseeu. Ujedno je autor brojnih Management planova za šire područje jezera. Iz njegovog izlaganja zanimljivo je izdvojiti nekoliko detalja u obliku natuknica, s obzirom da se radi |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 97 <-- 97 --> PDF |
o ekološki vrlo osjetljivom području, relativno dosta nastanjenom, u neposrednoj blizini vrlo prometnog prav ca, autoputaA8 Salzburg – München: – jezero opskrbljuju vodom dva vodotoka bujičnog karaktera koji dolaze neposredno iz obližnjihAlpa– Tiroler Achen i Prien; – bujični tokovi sobom nose velike količine materijala, od krupnog pijeska do sitnog dispergiranog materijala koji se taloži na dno jezera; – izračunato je da će uobičajenom dinamikom nanosa materijala,jezero biti zapunjeno za oko 3.200 godina; – samo jezero i prostor oko njega, odnosno očuvana prirodna staništa nalaze se pod određenom zonom zaštite,a definirane su tri kategorije zaštite staništa, odnosno ekosustava; – radi očuvanja jezera, kvalitete vode, biljnih i životinjskih vrsta, provedena je cijelim opsegom mreža za sakupljanje i odvod otpadnih voda (kanalizacija) – godišnje Chiemsee, odnosno otok Herrenchiemsee posjeti oko 700.000 posjetitelja, i sve je dobro organizirano i usklađeno; – na jezeru se provode i brojna istraživanja,a posebno praćenje ptica kojih na jezeru tijekom godine – (stalno ili povremeno) ima oko 300 vrsta; – posebna pozornost posvećena je radu s mladima, tako da su organizirani kampovi, osmatračnice i čamci pomoću kojih se provode dobro pripremljeni edukativni programi; – u sklopu dvorca obitava nekoliko vrsta šišmiševa koji se istražuju kroz zasebni projekt; – na jezeru je dozvoljeno jedrenje i vožnja čamcima, osim u području najstrože zaštite, a to su mjesta (pli ćaci, tršćaci, obalni dio s bujnom vegetacijom) gdje uglavnom gnijezde ptice močvarice. Iako kratkotrajni posjet Chiemseeu, praktično u pro putovanju, sudionici ekskurzije imali su posebnu pri liku doznati niz stručnim informacija,a posebno se mno ge dojmilo biološko suzbijanje komaraca na otoci ma i neposredno uz jezero. (Foto: M. Grubešić) Slika 2. Detalj iz parke ispred dvorca Herenchiemsee (Foto: M. Grubešić) Nešto o samom Chiemseu – osnovni podaci Površina jezera (vodene površine) je oko 7.990 ha. Nadmorska visina 518 metara, najveća dubina iznosi 72,7 metara, prosječna dubina je 25,6 metara i zapremnina je oko 2.048 milijuna prostornih metara vode. Jezero se proteže u dužinu od 13,7 km, širine je 9,2 km. Dužina obale je 64 km,a s obalom otoka iznosi oko 83 km. 2.dan – 24.6. 2010. - četvrtak Oberammergau – kako rade bavarski šumari? Prijepodnevni program bio je posvećen obilasku Bavarskih državnih šuma, šumarije Oberammergau. Stručno vođenje obavio je prvi čovjek ove šumarije, direktor gospodin dipl. ing. MainhardSüss. Uzobilazak pojedinih točaka karakterističnih za problematiku gospodarenja šumama na ovom području, gospodin Süss nas je upoznao s poviješću šumarstva na ovom alpskom dijelu Bavarske, organizacijskom shemom te operativnim poslovima vezanim za gospodarenje šumom i divljači. Šumarija Oberammergau gospodari s ukupnom površinom od 28.600 ha. Uz gospodarenje šumom, šumarija je zadužena i za mjere zaštite (zaštitne šume) te za lovište koje se prostire na cjelokupnom području držav nih šuma. Sve poslove za koje je zadužena šumarija obavlja ukupno 75 zaposlenika,od čega je 44 radnika, 10 revirnika i 9 lovnika,a ostalih 12 djelatnika su stručno i administrativno osoblje. Predstavljajući praktične primjere glavnih zadaća šumarije, obišli smo tri lokaliteta na kojima je predstavljeno: – gospodarenje zaštitnim šumama, – gospodarenje gospodarskim šumama, Slika1. Prva destinacija – Chiemsee – Hereninsel, dvorac Ludviga – lovno gospodarenje. II uz predstavljanje problematike gospodarenja jezerom i Gospodarenje zaštitnim šumama u alpskom podru okolnim ekosustavima čju ima posebnu ulogu. Zaštitne šume imaju višestruku |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 98 <-- 98 --> PDF |
namjenu, ovisno što se prioritetno štiti, tako da su na području šumarije Oberammergau zaštitne šume podijeljene prema namjeni na funkciju: – zaštite tla (zaštita od erozije), – zaštita voda (zaštita od bujica), – zaštita od lavina, – zaštita staništa(biotopa). dio pošumi (prirodno ili umjetno).Toje i uspjelo,te je na tom prostoru sada mješovita šuma prebornih karakteristika, a za sprečavanje nastanka lavine, pored živuće vegetacije, koriste se i starija stabla koja se ruše po izohipsi na način da deblo ostane iznad panja,a panjevi se ostavljaju visine oko 1 m koji duže vremena predstavljaju oslonac srušenim stablima i naravno snježnoj masi da se ne pokrene. Vrlo je zanimljiva priča kako je nastajala zaštitna sastojina? Naime, glavnu ulogu kod podizanjan zaštitne sastojine imali su – lovci. Za podizanje takve namjenske Slika 3. Svjetski poznata destinacija zimskog (ali i ljetnog) turizma –Garmisch Partenkirchen sa svoje 4 skakaonice, gdje će se 2011. godine održati svjetsko prvenstvo (Foto: M. Grubešić) Slika 5. Zimovalište za jelensku divljač ima za cilj smanjenje šteta Tijekom terenskog obilaska pojedinih točaka,upoz od divljači (Foto: M. Grubešić) nati smo s načinom kako se provode mjere gospodarenja na lokalitetu koji ima ulogu zaštite od lavina. Na predjelu Ettaler Berg zaštitni odjel nalazi se na strmom terenu nagiba 35–40o i u rasponu nadmorske visine od 750–1200 mnv.Tapovršina ima ulogu zaštite jedne od glavnih prometnica od Garmisch Partenkirchena prema Augsburgu. Zaštita se ponajprije provodila tehničkim načinom, postavljanjem prepreka (drvenih i metalnih) koje su imale zadaću spriječiti pokretanje snijega – la- vine prema prometnici. Šumari su dobili zadaću da taj problem riješe biološkom metodom, odnosno da se taj (Foto: M. Grubešić) Slika 4. Stručni dio programa u šumariji Oberammergau uz vođenje direktora, dipl. ing. Mainharda Süssa Slika 6. Dvorac Linderhof (Foto:T.Đuričić Kuric) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 99 <-- 99 --> PDF |
sastojine najveći problem je predstavljala krupna divljač, ponajprije jelenska koja je intenzivnim brstom onemogućavala podizanje zaštitne sastojine, stoga je bila obveza uklanjanja (pojačanog odstrela) divljači s tog predjela kako bi se nesmetano razvila prirodna mješovita sastojina. se znatno manje oštećuje tlo, pomladak i ostala prizem na vegetacija. U istome predjelu posjetili smo i jedan od 9 takozvanih Wintergattera (zimovališta za divljač) namijenjeno ponajprije jelenskoj divljači. Kako je već spomenuto na ovom području ustanovljeno je i državno lovište koje je pod nadležnošću šumarije, ponajprije radi integralnog gospodarenja, obzirom da je jedan od većih problema u gospodarenju šumom, posebno kada je riječ o obnovi, upravo divljač.Toi ne čudi s obzirom na brojnost divljači: na 28.000 ha lovišta godišnjese realizira odstrel jelena običnog od 460 grla, srneće divljači oko 1.000 grla i divokoza oko 600 grla. Linderhof U prekrasnom predjelu bavarskih Alpa već ranije spomenuti kralj Ludvig II. izgradio je još jedan od svoja tri dvorca – Lindehof. Ovo je najmanji od tri Ludvigova dvorca, ali po mnogima i najljepši, kako zbog same arhitekture tako i zbog okolnog parka s vodoskokom i vidikovcem te podzemnim jezerom,po kojemu Slika 7. Detalj iz parka oko dvorca Linderhof (Foto: M. Grubešić) Više o Bavarskim državnim šumama i njihovim organizacijskim jedinicama na: www.baysf.de Na predjelu Dickelscwaig upoznali smo se s gospodarskim sastojinama i načinom gospodarenja u njima. Radi se o terenu s blažom nagibima i dubljim tlom te su se na takvim terenima razvile kvalitetne prirodne mješovite sastojine smreke, jele, bukve, gorskog javora. Zanimljiv je način gospodarenja koji je grupimično prebornog karaktera zbog načina iskorištavanja, iako dije lom sastojina svojom strukturom više podsjeća na regu larni oblik. Obzirom na specifičnost staništa i mikroreljefa te unatoč gospodarenju i zaštitnoj ulozi ovih sastojina, izvlačenje,odnosno bolje iznošenje drv ne mase,vrši se žičarama (jednojarbolne žičare), čime se može voziti čamcem. U dvorcu je Ludvig II.živio oko 8 godina. Znatno više o samome dvorcu, parkovnoj arhitekturi oko dvorca te brojne fotografije može se pogledati na web stranicama www.schlosslinderhof.de. 3.dan – 25.6. 2010. - petak Freising – edukacija stručnog kadra Treći dan ekskurzije bio je posvećen upoznavanju s obrazovnim programom na Šumarskom fakultetu u Freisingu i naVisokoj stručnoj školi. Ljubaznošću profesora i suradnika na ove dvije obrazovne institucije detaljno su prezentirali svoje programe, način rada, tehničku opremljenost, rezultate primjene Bolonjskog procesa, mogućnosti zapošljavanja i daljnjeg obrazovanja. Posebno su se oko prijema, vođenja i predstavljanja angažirali prof. dr. sc. Mainhard Schölch, gospođa dr. sc. Stefani Ederer,prof. dr. sc. AndreasKönig,prof. dr. sc. VolkerZahnerigospođa ChristineGerschlager. Obje institucije su predstavile svoj nastavni plan i program te specifičnosti u obrazovanju kadrova. Dok se naVisokoj stručnoj školi obrazuju polaznici za stručne kvalifikacije u šumarstvu, na Šumarskom fakultetu koji je dioTehničkog sveuči lišta München, obrazuju se prvostup nici u području šumarstva i upravljanja (Forstwissenschaft und Ressourcenmanagement”, BSc) magistri za područje šumarstva i drvne tehnologije (“Forst- und Holzwissenschaft”, MSc). Postoji i vrlo uspješan internacionalni program za magistre održivog upravljanja resur- Slika 8. Sudionici ekskurzije s domačinima ispred Šumarskog fakulteta u Freisingu. sima (Master Sustainable Resource |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Slika 10. Detalj iz NPBavarska šuma nakon katastrofalnih sušenja (Foto: Z. Ištvan) Slika 9: Na predavanje u pratnji pasa – uobičajena slika u Freisingu (Foto: S. Zec) Management) na kojima se obrazuju studenti iz 60 zemalja svijeta, čime se nedvojbeno, na najbolji način, potvrđuje kvaliteta studija. Nekoliko zanimljivih podataka u vezi uvjeta studiranja: svi studenti, bez obzira na uspjeh ili socijalni status, plaćaju studiranje iako se radi o državnim institucijama u bogatoj Bavarskoj. Upis na diplomski studij nije uvjetovan obaveznim završetkom dodiplomskog studija,već je moguće upisati uvjetno,što uvelike povećava prolaznost. No, također postoje problemi sa zapošljavanjem prvostupnika, budući da nisu valjano određene kompetencije ovoga stupnja obrazovanja. Slika 11. StaklenaARKAU RUCI, simbolizira krhkost ekosustava i potrebe brige o njemu. Zajednički rad bavarskih i čeških umjetnika (Foto: M. Grubešić) Od niza zanimljivosti i različitosti koje smo mogli u ovako kratkom vremenu primijetiti u ove dvije institucije, izdvajamo da neki studenti nastavu pohađaju u društvu svojih pasa kojih ima priličan broj, uredno su vođeni na uzicama i ne stvaraju nikakvu pomutnju niti buku. Dapače, njihova nazočnost na hodnicima i u dvoranama kao da je pridonosila opuštenosti, zadovoljstvu i vidnom zanimanju za ono što se radi. 4.dan – 26.6. 2010. - subota BayerischeWald – groblje šume Posljednji dan ekskurzije bio je predviđen za program u Nacionalnom parku “Bayerische Wald”. Uz stručnog voditelja obišli smo nekoliko točaka posebno interesantnih sa stajališta šumarske struke. Naime, program je bio usmjeren u obilazak bivših sastojina smreke u kojoj je 1983. godine kao posljedica ciklona došlo do velikih izvala. Kako se nije ništa poduzimalo u smislu sanacije i zaštite preostalih sastojina,došlo je do masovnog sušenja preostalih sastojina uzrokovano potkornjacima. Danas, gotovo trideset godina kasnije, još stoje mrtva stabla, a sukcesija, odnosno obnova ide vrlo sporo, tako da su mlada stabla visine svega 1–1,5 m. Ovo je očiti primjer kakonegospodarenjemože uzrokovati katastrofalne posljedice. Upravo je, nažalost najlošijim slikama za šumara, završio četverodnevni stručno – edukacijski program u Bavarskoj. Prof. dr. sc. Marijan Grubešić Silvija Zec dipl. ing. šum. |