DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 9 <-- 9 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 447-459 UDK 630* 187 + 188 (001) ŠUMSKA VEGETACIJAVRGADSKIH OTOČIĆAI VRGADE (DALMACIJA, HRVATSKA) FORESTVEGETATION OF THE ISLAND OF VRGADAAND ITS ISLETS (DALMATIA, CROATIA) Marija PANDŽA1, Vesna KRPINA2 SAŽETAK: U radu su analizirane fitocenološke značajke vegetacije na području otočne skupine Vrgada (otoci zadarskog arhipelaga). S obzirom da otok Vrgada u svom najvišem dijelu vrh Strabinovac doseže visinu od 112 m, na njoj možemo razlikovati samo mediteransko-litoralni vegetacijski pojas. Taj je pojas zastupljen u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni, a najznačajnija zajednica je Myrto-Quercetum ilicis, a na zaštićenim položajima Vrgade, te na južnoj i jugozapadnoj ekspoziciji otoka i na otočićima zastupljena je stenomediteranska asocijacija Pistacio-Juniperetum phoeniceae. Ukupno je napravljena 31 fitocenološka snimka. Snimke su rađene i analizirane po metodi Braun-Blanquet-a. Na svim snimkama provedene su dvije metode numeričke analize - klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje. Rezultati su prikazani u tablicama 1–5 klasičnim prikazom fitocenoloških snimaka, a numeričkom analizom dobiven je grafički prikaz (sl. 3 i 4). Sintaksonomskom analizom utvrđene su šumske zajednice gariga –Erico-Cistetum creticiH-ić 1958 i makije: Myrto-Quercetum ilicis (H-ić 1963) Trinajstić (1976) 1985, Fraxino orno–Quercetum ilicisH-ić (1956) 1958,Pistacio-Juniperetum phoeniceaeTrinajstić 1987 i Querco ilici-Pinetum halepensisLoisel 1971. Osim ovih zajednica koje se jasno uočavaju na terenu, dio otoka Vrgade i otočića Arntina obraštaju sastojine alepskog bora koji se spontano širi, a na otočiću Murvenjaku sastojine mirte i tršlje –Myrto-Pistacietum lentisciMolinier (1936, 1954) Rivas Martinez 1975. Ključne riječi:Myrto-Quercetum ilicis,Pistacio-Juniperetum phoeniceae, numerička analiza, otok Vrgada i vrgadski otočići, Dalmacija, Hrvatska UVOD – Introduction Tijekom 2009. i 2010. godine obavljen je niz floris -Vrgade i druga hrid Kamičić – južno od Vrgade) te tri tič kih i vegetacijskih istraživanja 14 malih otočića i otočićaArtina, Obrovanj i Rakita(Piljac-Kosović hri di uz otok Vrgadu (zadarski arhipelag). 2009).Tijekom izrade vegetacijske karte Republike Hrvatske nisu obavljena kartiranja Vrgade. Horvatić U bioklimatskom smislu otokVrgada pripada biokli ( 1934, 1939, 1957, 1958, 1961-1962, 1963, 1963a, mi sveze Quercion ilicis.Vegetacija te sveze u fitogeo1964, 1967, 1971) koji je fitocenološki istraživao istoč grafskom pogledu pripada eumediteranskoj vegetacijskoj no jadranske otoke ne spominje otok Vrgadu. zoni mediteranske fitogeografskeregije(usp. Trinajs tić 1998).Tijekom 2003. i 2004. g. obavljena su floristi -Vrgada je 50-tih i 60-tih godina 20. st. pošumljačka istraživanja otokaVrgade. Uz Vrgadu istraživanjima vana alepskim borom (Pinus halepensisMill.).Bor se su obuhvaćene dvije hridi(hrid Kamičić – sjeverno od spontano širi i obrašta veliku površinu otoka.Uz bor na otoku je makija crnike, unutar koje se jasno mogu razli1 Dr.sc. Marija Pandža, Murterskih iseljenika 5, HR-22243 Murter, Hrvatska (Croatia) (marija.pandza@si.t-com.hr) kovati– inicijalni stadij sa zajednicomgariga i termi2 Mr.sc.Vesna Krpina, dipl. ing. šum.; Hrvatske šume d.o. o. nal ni stadij sa zajednicama Myrto-Quercetum ilicis Zagreb; Uprava šuma podružnica Split; Šumarija Biograd, Tri najstić (1976) 1985. Put Grande bb, Biograd n/m (vesna.krpina@ hrsume.hr) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 10 <-- 10 --> PDF |
M. Pandža, V. Krpina: ŠUMSKAVEGETACIJAVRGADSKIH OTOČIĆAI VRGADE (DALMACIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 447-459 Zajednica gariga se na otokuVrgada nalazi u procesu prirodne progresije u smjeru vazdazelene makije. Čiste šumecrnikeMyrto-Quercetum ilicis do sada su poznate s otoka Hrvatskog primorja,od kvarnerskih na sjeveru, do dubrovačkih na jugu.Ta zajednica predstavlja terminalnu fazu razvoja šumske vegetacije eumediteranske zone istočnojadranskog primorja i njenom rasprostranjenošću bavio se veći broj istraživača(usp.Horvatić 1934, 1958, 1963; Zi. Pavletić 1973; Trinajstić 1984, 1985, 1986, 1989, 1990, 1995a, 2008; M. Hećimović 1980, 1982; S. Hećimović; 1984; Pandža 2003;Pandžaetal. 2004). Na južnim do jugozapadnim ekspozicijama otoka Vrgade i po okolnim otočićima prisutnaje zajednicaPistacio- Juniperetum phoeniceae. Inicijalna je šumska zajednica poznata iz većeg dijela istočnojadranske obale (usp. Trinajstić1987, 1995, 1995a, 1998, 2008;Jas pri ca et al. 2000; Kovačić et al. 2001; Pandža 2003, 2004;Pandžaetal. 2004). ISTRAŽIVAČKO PODRUČJE – Researched area 2 22 Otok Vrgada (2.3 km ), (Duplančić-Lederet Murvenik– 0,609 km; Šipnata – 0.085 km, Oblik – 2 22 et al.2004) te vrgadski otočić i hridi (Murvenjak ili 0.074 km, Kozina – 0.063 km, Gira – 0.056 km, Slika 1. Istraživano područje Figure 1Researche area |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 11 <-- 11 --> PDF |
M. Pandža, V. Krpina: ŠUMSKAVEGETACIJAVRGADSKIH OTOČIĆAI VRGADE (DALMACIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 447-459 22 Obrovanj – 0.04 km,Artina 0.033 km, V. Školjić – Zavoda za statistiku Zadarske županije na Vrgadi su 22 0.03km, M. Školjić – 0.013 km te hridi Rakita,Vrtlić, Lončarić, Kamičić sjeverno i južno odVrgade) pripadajuzadarskom arhipelagu i južnohrvatskom (dalmatinskom) otočju(sl. 1).Vrgada i otočići imaju dinarski smjer pružanja od sjeverozapada prema jugoistoku.Vrgada je građena od rudistnih vapnenaca senona i dolomitaALB- cenomana. Na pojedinim dijelovima otoka izmjenjuju se vapnenci i dolomiti s hondrodontama (Mamužić etal. 1975). Otok Vrgada je smješten između otoka Pašmana i Murtera. Male je površine i jedan je od najmanjihnaseljenih hrvatskih otoka. NaVrgadi je istoimeno naselje smješteno na sjeveru otoka(sl. 2). Prema podacima iz 2001. g. živjela 242 stanovnika. Na Vrgadi je malo obradivih površina, koje se koriste kao maslinici, vino gradi i vrtovi.Tla su antropogeno utjecana,te je velik dio antropogenih tala (maslinika i vinograda) zapušten. Vrgadski otočići su nenastanjeni,osimV.Školjića, na kojem od1999. g.žive čuvari okolnih kaveza za marikulturu. Za otokVrgadu nema klimatoloških podataka pa su uzeti klimatološki podaci najbliže klimatološke postaje Biograda na kopnu. Po Köppenovoj klasifikaciji Vrgada se nalazi u C klimatskoj zoni označenoj kao sa „klima masline“. Prema interpretacijiŠegote (1963) Köppen-ovu C klimu karakteriziraju blage zime i sa vruća ljeta. U Biogradu prema podacima Hidrometeorološkoga zavoda Republike Hrvatske za razdoblje 1981–2000.g., srednja godišnja temperatura bila je15 °C, a količina oborina iznosila je 814,2 mm.Apsolutni minimum zabilježen je u prosincu (- 8,0 °C), a apsolutna maksimalna temperatura u istraživanom razdoblju iznosi 38,5 °C. Godišnja količina oborina nije jednoliko razdijeljena na sve mjesece i godišnja doba.Veći dio godišnje količine oborina pada u hladnijem dijelu godine (X-III. mjeseca), što je jedna od karakteristika maritimnog oborinskog režima kojemu otokVrgada pripada (Pen- Slika 2. Uvala Sv.Andrija (sjeverna strana otokaVrgade s dijelom naselja) Figure 2The Cove of St. Andrija (north side of the island of Vrgada with a part of the settlement) zar B. i I. 1979/80, 1981). Najmanje kiše palo je u srp nju, prosječno 24 mm. Neravnomjeran raspored oborina tijekom godine dovodi do izrazito sušnoga ljeta i zastoja vegetacije u tom razdoblju. MATERIJAL I METODE – Material and Methods Vegetacijska istraživanja vršena su po metodi BraunBlanquet- a (usp. Horvat 1949; Horvat et al. 1950; Braun-Blanquet1964). U ovom radu izvršena je analiza šumskevegetacije otokaVrgades pripadajućih otočića. Načinjenaje31fi tocenološka snimaka (tijekom vlastitih fitocenoloških istraživanja). Uz fitocenološke snimke provedena je numerička – klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje (Sharma 1996; McGarigal etal. 2000). Numerička analiza provedena je programskim paketom SYNTAX 2000 koji se koristi u taksonomiji i sinekologiji (Podani 2001). U ovoj analizi Braun-Blanquet-ova kombinirana skala za procjenu abundancije i pokrovnosti transformirana je u Van der Maarel-ovu ordinal nu skalu (usp. Van derMaarel1979). Nomenklatura vrsta u fitocenološkim tablicama usklađena je poNikolić(1994–2000, 2010), a fitocenološka nomenklatura usklađena je prema “Kodeksu fitocenološke nomenklature” (Weber etal. 2002).Uz imena asocijacija su i šifre iz nacionalne klasifikacije staništa–NKS(Topić etal. 2006). Vrstesuufitocenološkim tablicamagrupiranepre mapripadnostiodređenimsintaksonomskimkategorijama, odasocijacije, prekosveze, redairazreda. Sintaksonomski pregled šumske vegetacije otoka Vrgade i okolnih otočića Sintaxonomic review of the forest vegetation of the Island of Vrgada and surrounding Islets RAZRED:ERICO-CISTETEATrinajstić 1985 RED:Cisto-EricetaliaH-ić 1958 Sveza:Cisto-EricionH-ić 1958 As.Erico-Cistetum creticiH-ić 1958(NKS– D.3.4.2.1.) RAZRED:QUERCETEA ILICIS Br.-Bl. 1947 Red:Quercetalia ilicis Br.-Bl. (1931) 1936 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 12 <-- 12 --> PDF |
M. Pandža, V. Krpina: ŠUMSKAVEGETACIJAVRGADSKIH OTOČIĆAI VRGADE (DALMACIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 447-459 Sveza:Quercion ilicis Br.-Bl. (1931) 1936 As:Myrto-Quercetum ilicis (H-ić 1963)Trinajstić (1976) 1985(NKS– E.8.1.3.) As:Fraxino orno-Quercetum ilicis H-ić (1956) 1958(NKS- E.8.1.1.) Sveza:Oleo-CeratonionBr.-Bl. 1931 As:Pistacio-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987 (NKS– E.8.2.3.) As.Querco ilici-Pinetum halepensisLoisel 1971(NKS– E.8.2.7.) REZULTATI I RASPRAVA– Results and discussion U više navrata tijekom 2009. i 2010. godine obavljena su vegetacijska istraživanja otokaVrgade i okolnih otočića. Sintaksonomskim istraživanjem utvrđeno je pet jasno diferenciranih šumskih zajednica (usp. tab.1–5; sl. 3 i 4). U opsegu razredaErico-Cisteteana istraživanom području nazočne su zajednice gariga, male površine, sastavljene od heliofilnih elemenata u kojima se svojom pokrovnošću ističe vrstaCistus incanus. Razvijaju se na Vrgadina travnjacima i zapuštenim maslinicima. Floristički sastav zajednice prikazan je u tablici 1 s pet fitocenoloških snimaka koje potječu s Vrgade. U snimkama nedostaje karakteristična vrsta asocijacije Erica manipuliflora. Vrste rodaEricanisu nazočne u floriVrgade i vrgadskih otočića (Piljac-Kosović & Pandža 2009). U svih pet fitocenoloških snimaka zabilježene su ukupno 32 vrste, a broj vrsta kreće se od 11 do 19. Ukupno su nazočne tri karakteristične vrste sveze, reda i razreda. Od pratilica učestalošću se ističu vrste razreda Quercetea iliciskojih je 14 vrsta (43,8 %).Velik je udio drvenastih vrsta, što govori o prirodnoj progresiji u smjeru vazdazelene makije crnike. Od ostalih pratilica svojom pokrovnošću ističe se travaBrachypodium retusum( snimke 1 i 4), teSalvia officinalisu snimci 1. Tablica 1. (Table 1)Erico manipulflorae-Cistetum cretici NaVrgadi i vrgadskim otočićima nalazimo u okviru razredaQuercetea ilicissastojine dviju sveza (Quercion ilicisiOleo Ceratonion) koje su ovisne o lokalnim mikroklimatskim uvjetima. Unutar sveze Quercion ilicis naVrgadi dolaze čiste sastojine crnike (as. Myrto-Quercetum ilicis), a na većoj nadmorskoj visini miješovita makija crnike i crnog jasena (as.Fraxino orno-Quercetum ilicis). Floristički sastav zajednice Myrto-Quercetum ilicispredočen je uTablici 2,koja je sastavljena od osam fitocenoloških snimaka koje potječu s otočića Rakite (snimka 1, sl. 7)i Murvenjaka (snimka 2), a ostale snimke su sVrgade. Kako se može zamijetiti iz Tablice 2, zabilježeno je ukupno 27vrsta. Broj vrsta je od sedam do 15 ili prosječno 12,3 vrste po snimci. Nazočno je 16 (59,3 %) sintaksonomski karakterističnih vrsta. Svojom pokrovnošću u svim snimkama ističu se vrste Myrtus communis,Pistacia lentiscusiQuercus ilex. U pojedinim snimkama veliku pokrovnostima vrstaPhillyrea latifolia( snimke 1, 2, 5 i 7).Nazočno je 11vrsta pratilica i sve one su s malom pokrovnošću osim vrsteCistus incanusu snimci 3. H-ić 1958 Broj snimke (No. of relevé): 1 2 3 4 5 Površina (m 2 ) (Surface): 20 100 80 100 50 Pokrovnost (%) (Total cover): 90 80 80 90 100 Nagib (o) (Inclination): 15 0 0 10 0 Broj vrsta u snimci (No. of Species): 14 16 17 19 11 Karakteristična vrsta asocijacije (Char.Ass.): Cistus incanusL. 2.2 3.3 3.3 3.3 2.2 Cisto-Ericion, Cisto-Ericetalia, Cisto-Ericetea(Char. O., Cl.): Fumana ericoides(Cav.) Gand. . 1.2 +.2 +.2 . Cistus salviifoliusL. 1.2 . . . 2.2 Pratilice razreda Quercetea ilicis: Smilax asperaL. 1.2 +.2 +.2 +.2 +.2 Pistacia lentiscusL. +-1.2 1.2 2.2 +.2 . Quercus ilexL. +.2 +.2 +.2 1.2 . Asparagus acutifoliusL. + +.2 . +.2 +.2 Juniperus oxycedrusL. ssp.oxycedrus 1.2 . 1.2 . . Pistacia terebinthus L. . +.2 1.2 . . Lonicera implexaAiton + . + . . Rhamnus alaternusL. +.2 . . . +.2 Allium subhirsutumL. . + . . + |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 13 <-- 13 --> PDF |
M. Pandža, V. Krpina: ŠUMSKAVEGETACIJAVRGADSKIH OTOČIĆAI VRGADE (DALMACIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 447-459 Rubia peregrina L. . . + . +.2 Pinus halepensisMill. . 1.2 . . . Osyris albaL. . +.2 . . . Myrtus communisL. . . + . . Clematis flammulaL. . . . +.2 . Pratilice (Comp.): Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv. +-1.2 +.2 . 1.2 . Galium corrudifoliumVill. + +.2 . +.2 . Sanguisorba minorScop. ssp.muricata(Gremli) Briq. . . . + . Euphorbia fragiferaJan + + . + . Teucrium polium L. . . + +.2 + Dactylis glomerataL. ssp.hispanica(Roth) Nyman + + . . + Geranium purpureum Vill. . . + + + Salvia officinalisL. 1-2.2 . . . . Coronilla emerus L. ssp.emeroidesBoiss. et Spruner . +.2 . +.2 + Satureja montana L. ssp.variegata(Host) Ball . +.2 +.2 +.2 . Helichrysum italicum(Roth) G. Don . . + +.2 . Aetheorrhiza bulbosa (L.) Cass. . . + + . Aethionema saxatile(L.) R. Br. . . + + . Hieracium praealtumVill. ssp. bauhinii (Besser.) Petunn. . . + . . Sedum anopetalumDC. . . . +.2 Tablica 2.(Table 2)Myrto-Quercetum ilicis (H-ić 1963)Trinajstić (1976) 1985 Broj snimke (No. of relevé): 1 2 3 4 5 6 7 8 2 Površina (m) (Surface): 100 400 100 100 100 100 100 100 Pokrovnost (%) (Total cover): 90 90 100 100 90 90 100 70 Ekspozicija (Exposition): NW NW SW SW SW Nagib (o) (Inclination) : 0 30 20-25 Broj vrsta u snimci (No. of Species): 15 7 14 11 12 11 12 14 Karakteristična vrsta asocijacije (Char.Ass): Myrtus communisL. 1.2 2.2 2.2 1.2 1.2 2.2 2.2 2.2 Quercion ilicis, Quercetalia ilicis, Quercetea ilicis(Char. O., Cl.): Pistacia lentiscusL. 2-3.3 2.2 3.2 2.2 1.2 2.2 2.2 2.2 Quercus ilexL. 3.3 1.2 1.2 2.2 1.2 1.2 1.2 2.2 Asparagus acutifoliusL. + . +.2 + + +.2 +.2 +.2 Smilax asperaL. + . +.2 +.2 +.2 + . + Rubia peregrina L. . . + +.2 + + . + Phillyrea latifolia L. 1.2 2.3 . . 1.2 . 1.2 . Juniperus phoeniceaL. +-1.2 . . +.2 . +.2 1.2 . Lonicera implexaAiton 1.2 . +.2 . . +.2 . . Viburnum tinus L. . . +.2 . . +.2 +.2 . Rhamnus alaternusL. . . . . . . +.2 +.2 Teucrium flavumL. + + . . . . . . Prasium majusL. 1.2 . . . . . . . Clematis flammulaL. + . . . . . . . Ruscus aculeatusL. . . . . +.2 . . . Juniperus oxycedrusL. ssp.oxycedrus . . . . . . . +.2 Pratilice (Comp.): Brachypodium retusum(Pers.) P.Beauv. + . + + + + + + Coronilla emerus L. ssp. emeroidesBoiss. et Spruner + . +.2 . . +.2 +.2 +.2 Geranium purpureum Vll. . . + . + . + + Galium corrudifoliumVill. + . ‘+.2 . +.2 . . . Aethionema saxatile(L.) R. Br. + . + + . . . . |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 14 <-- 14 --> PDF |
M. Pandža, V. Krpina: ŠUMSKAVEGETACIJAVRGADSKIH OTOČIĆAI VRGADE (DALMACIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 447-459 Teucrium polium L. . + . +.2 . . . +.2 Cistus incanusL. . . 1.2 . . . . +.2 Helichrysum italicum(Roth) G. Don. . . . + . . . +.2 Salvia officinalisL. . . . . . . +.2 . Prunus mahalebL. . + . . . . . . Cistus salviifoliusL. . . . . +.2 . . . Floristički sastavas.Fraxino orno-Quercetum ilicis naVrgadi prikazan je u Tablici 3 s dvije fitocenološke snimke u kojima je zabilježeno ukupno 19 vrsta. U snimkama je nazočno 13 sintaksonomski karakterističnih vrsta. Od njih se svojom pokrovnošću ističu vrste: Quercus ilex,Fraxinus ornusiPhillyrea latifoliate u snimci 2Juniperus oxycedrusssp.oxycedrus. Pratilica je šest vrsta,od kojih se pokrovnošću ističe travaBrachypodium retusumte u snimci 1 vrstaSalvia officinalis, a u snimci 2 vrsteCistus incanusiPistacia terebinthus. Mješovite šume crnike i crnog jasena razvijene su na Vrgadi na padini Platnjaka i izložene su utjecaju bure. Gustoća vegetacijskog pokrova u njima je 70 %. Iz svezeOleo-Ceratonionkoja je vezana za stenomediteransku vegetacijsku zonu naVrgadi i vrgadskim otočićima razvijena je zajednica tršlje i somine (as.Pistacio- Juniperetum phoeniceae)imješovite šume alepskog bora s različitim udjelom crnike (as.Querco ilici- Pinetum halepensis). Floristički sastav zajednice tršlje i somine (Pistacio- Juniperetum phoeniceae)sastavljen je na temelju 12 fitocenoloških snimaka i predočen je u Tablici 4. Snimke potječu sVrgade i otočića: Gire (sl. 5), Oblika (sl. 8), Šipnate i Kozine. U 12 fitocenoloških snimaka zabilježeno je ukupno 36 vrsta,te se po jednoj fitocenološkoj snimci broj vrsta kreće između 8 i 15 vrsta, prosječno11,6 vrsta po snimci. U svim snimkama svojom pokrovnošću dominira karakteristična vrsta asocijacije somina (Juniperus phoenicea, sl. 5) koja za sada raste kao dobro razvijen grm, a u pojedinim snimkama i kao niže drvo. Od karakterističnih vrsta svezeOleo-Ceratonionnazočno je sedam vrsta,od kojih se u svim snimkama i s velikom pokrovnošću ističe tršlja (Pistacia lentiscus). Od karakterističnih vrsta reda Tablica 3. (Table 3)Fraxino orno-Quercetum ilicis H-ić (1956) 1958 Broj snimke (No. of relevé): Površina (m 2 ) (Surface): Pokrovnost (%) (Total cover): Nagib (o) (Iclination) : Ekspozicija (Exposition): Broj vrsta u snimci (No. of Species): 1 100 70 40 NW 14 2 100 70 30 E 14 Karakteristična vrsta asocijacije (Char.Ass.): Fraxinus ornusL. Quercion ilicis, Quercetalia ilicis, Quercetea ilicis(Char. O., Cl.): Quercus ilexL. Phillyrea latifoliaL. Juniperus oxycedrusL. ssp.oxycedrus Viburnum tinusL. Smilax asperaL. Asparagus acutifoliusL. Pistacia lentiscusL. Pinus halepensisMill. juv. Rubia peregrina L. Juniperus phoeniceaL. Lonicera implexaAiton Arbutus unedoL. Pratilice (Comp.): Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv. Salvia officinalisL. Geranium purpureumVill. Cistus incanusL. Pistacia terebinthusL. Coronilla emerus L. ssp.emeroides Boiss. et Spruner 1.2 3.3 +-1.2 +.2 +.2 + + +.2 +.2 + . . . 2.2 1.2 + . . +.2 1.2 2.2 1.2 1-2.2 +.2 + + . . . +.2 + +.2 1.2 . + +-1.2 +-1.2 . |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 17 <-- 17 --> PDF |
M. Pandža, V. Krpina: ŠUMSKAVEGETACIJAVRGADSKIH OTOČIĆAI VRGADE (DALMACIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 447-459 Legenda: * =As.Fraxino-Quercetum ilicis - =As.Myrto-Quercetum ilicis o =As.Fraxino-Quercetum ilicis x =As.Querco-Pinetum halepensis + =As.Pistacio-Juniperetum phoeniccae Slika 3. Klasterski prikaz raspodjele fitocenoloških snimaka Vrgade i okolnih otočića Figure 3Clustering of the relevés of the island of Vrgada and the surrounding islets Slika 4. Grafički prikaz raspodjele fitocenoloških snimaka otoka Vrgade i okolnih otočića dobiven multidimenzionalnim skaliranjem Figure 4Graphic display of the distribution of the relevés of the island of Vrgada and its islets obtained by multidimensional scaling |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 15 <-- 15 --> PDF |
M. Pandža, V. Krpina: ŠUMSKAVEGETACIJAVRGADSKIH OTOČIĆAI VRGADE (DALMACIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 447-459 Tablica 4.(Table4) As.Pistacio lentisco-Juniperetum phoeniceaeTrinajstić 1987 Broj snimke(No. of relevé): Površina (m2 ) (Surface): Pokrovnost (%) (Total cover): Nagib (o) (Inclination): Ekspozicija (Exposition): Broj vrsta u snimci (No. of Species): 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 100 300 300 200 150 150 150 100 150 200 200 100 90 100 90 90 90 90-95 85 60 90 100 90 90 45 10 5 10 5 5-10 15 5 20 5 20 15-20 S W SW SW SE E W NE N-NE NE S-SW S-SW 11 12 13 13 15 17 9 12 8 9 12 11 Karakteristična vrsta asocijacije(Char.Ass.): Juniperus phoeniceaL. Oleo-Ceratonion(Char. Or.): Pistacia lentiscusL. Prasium majusL. Pinus halepensisMill. juv. Olea sylvestrisBrot. Myrtus communisL. Olea europaeaL., subsp. Ephedra fragilisDesf. ssp. campylopoda(C.A. Mey.) Asch. et Graebn. Quercetalia ilicis,Quercetea ilicis(Char. O., Cl.): Asparagus acutifoliusL. Phillyrea latifoliaL. Smilax asperaLAllium subhirsutumL. Juniperus oxycedrusL. ssp.oxycedrus Clematis flammulaL. Lonicera implexaAiton Rubia peregrinaL. Rhamnus alaternusL. Viburnum tinusL. Ruscus aculeatusL. Teucrum flavumL. Quercus ilexL. Pratilice (Comp.): Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv. Coronilla emerus L. ssp.emeroides Boiss. et SprunerGeranium purpureum Vill. Galium corrudifoliumVill. Teucrium chamaedrys L. Cistus incanusL. 4.5 2.2 4-5.5 2.2 4.4 4.5 3.3 1-2.2 3.4 4.4 3.3 3.3 1.2 2.2 1.2 4.4 1.2 1.2 2.2 3.4 3.4 1.2 2.2 2.2 . 1.2 1.2 + 1.2 2.2 . + + + 1.2 . . +.2 . . . . . +.2 +.2 1.2 . +.2 +.2 +.2 . +.2 . . . . . . +.2 . . . +.2 +-1.2 . . . . . . . . . . +.2 . . . . . . . . . . . . . . . . . +.2 . +.2 1.2 1.2 1.2 2.2 + + + + + +.2 . 3.3 1.2 +.2 +-1.2 1.2 2-3.2 1.2 1.2 2.2 . +.2 1.2 1.2 + + + +-1.2 1.2 + . . + +.2 . + + . + . . + . . + . 1-2.2 . . 1.2 . . 1.2 . . . . +.2 . . + . . + . . . . +.2 . . + . . . + . . . . . . . . . . + . . . + . . . . . . . . . . . . . 1.2 . +.2 . . . . . . . . . . . . . . . + . . . . . . . . . . . . + . . . . . . . . . . . . . . . . . +.2 1.2 1.2 1.2 1.2 +-1.2 + 1.2 +-1.2 1.2 + 1.2 + +.2 1.2 +.2 . +.2 +-1.2 . + . . . . . . . + + . . + + . + + . . + . . + . + . + . . . . . + . + + . . . . . +.2 . . . . . . . . . . 1.2 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 16 <-- 16 --> PDF |
M. Pandža, V. Krpina: ŠUMSKAVEGETACIJAVRGADSKIH OTOČIĆAI VRGADE (DALMACIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 447-459 Quercetalia ilicisi razredaQuercetea ilicisnazočno je 13 vrsta. U više od 50 % snimaka nazočne su vrstePhillyrea latifoliate penjačiceSmilax asperaiAsparagus acutifolius. Pratilica je mali broj (ukupno 15 vrsta u 12 fitocenološ kih snimaka) s malom nazočnošću i s malom pokrovnošću osim traveBrachypodium retusumkoja ima veću pokrovnost u snimkama od 1 do 4, te u snimkama 7, 9 i 11.Usnimkama je mali broj vrsta što se podudara s istraživanjim te zajednice iz otoka Unije (Trinajstić 1987) gdje su u šest fitocenoloških snimaka zabilježene 23vrs te, na Velikom Pržnjaku tri fitoce nološke snimke s 22 vrste,dok je na otoku Mljetu (Trinajstić 1995a)u šest snimaka ukupno 26 vrs ta, na murterskim otočićima je u 10 fitocenoloških snimaka 26 vrsta (Pandža2004). Uz vrste predočene uTablici 4 od pratilica u snimkama su još sljedeće vrste: Snimke: 2.i 4.Teucrium poliumL. (+); 3.i 11. Dactylis glomerataL. ssp.hispanica(Roth) Nyman (+); 4. Helichrysum italicum (Roth) G. Don (+); 5. Colutea arborescensL. (+.2); 6.Asphodelusaestivus Brot. (+) i Tablica 5. (Table 5)Querco ilici-Pinetum halepensis Euphorbia fragiferaJan.; 7.Carex sp. (+); 8.Helictotrichon convolutum(C. Presl) Henrard. (+); 10.Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr. (+). Vrgada je sredinom 20. st. pošumljavana alepskim borom (Pinus halepensis). On se na otoku spontano širi te obrašta cijelu površinu brda Kranje, Grba, V. i M. Želježnjak te istočne i sjeverne padine brda Platnjak, Strabinovac, Kutnjak, Kobiljak i Gradine(sl. 6). Radi relativno velike sličnosti u florističkom sastavu as. Querco ilici-Pinetum halepensis i Fraxino orno-Quercetum ilicisza njihovo razlikovanje metoda klasterske analize (sl. 3.) ne daje jasnu sliku razdvajanja te je u tom slučaju bolje koristiti multidimenzionalno skaliranje (usp., sl. 4). Loisel 1971 Broj snimke (No. of relevé): Površina (m 2 ) (Surface): Pokrovnost (%) (Total cover): Nagib (o) (Inclination): Ekspozicija (Exposition): Broj vrsta u snimci (No. of Species): 1 100 90 10-15 S 12 2 200 60 40 14 3 400 80 20 15 4 200 90 20-25 S-SE 15 Karakteristična vrsta asocijacije (Char.Ass.): Pinus halepensisMill. Quercion ilicis, Quercetalia ilicis, Quercetea ilicis(Char. O., Cl.): Quercus ilexL. Pistacia lentiscusL. Phillyrea latifolia L. Juniperus oxycedrusL. ssp.oxycedrus Smilax asperaL. Juniperus phoeniceaL. Asparagus acutifoliusL. Rhamnus alaternusL. Viburnum tinusL. Clematis flammulaL. Myrtus communisL. Rubia peregrinaL. Cyclamen repandumSibth. et Sm. Lonicera implexaAiton Pratilice (Comp.): Brachypodium retusum (Pers.) P.Beauv. Coronilla emerus L. ssp. emeroides Boiss. et Spruner Cistus incanusL. Geranium purpureumVill. Pistacia terebinthusL. Euphorbia fragiferaJan 3.3 2.2 . . 1.2 . . . +.2 +.2 +. 2 . + . . +-1.2 + +.2 + +-1.2 . +.2 1.2 1.2 2.2 1.2 +.2 +-1.2 +-1.2 . . . +.2 . . + 2.2 +.2 +.2 . . + +-1.2 1.2 2.2 1.2 2.2 +-1.2 +.2 + . +-1.2 . . . + . 1-2.2 +.2 +-1.2 + +.2 . 4.4 +.2 1.2 1.2 . 1.2 1.2 +-1.2 1.2 . +.2 +.2 + + . 1.2 +.2 . + . . |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 21 <-- 21 --> PDF |
M. Pandža, V. Krpina: ŠUMSKAVEGETACIJAVRGADSKIH OTOČIĆAI VRGADE (DALMACIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 447-459 The forest vegetation of the island of Vrgada and the surrounding islets was researched on several occasions during 2009 and 2010 by making relevés. On the island of Vrgada and its islets we found only the Mediterranean- Littoral vegetation belt. The most significant community in this belt is Myrto-Quercetum ilicis and on the south and southwest exposition of the island of Vrgada and its islets it is the xerothermic vegetation alliance Oleo ceratonion and in it ass. Pistacio-Juniperetum phoeniceae. A total of 31 phytocenological relevé was made. The relevés were made and analyzed using the classical Braun-Blanquet‘s method (Braun-Blanquet 1964). All records were subjected to two numerical methods of analysis – the cluster analysis and the multidimensional scaling (Sharma 1996; McGarigal et al. 2000). The numerical analysis was made using the SYN-TAX 2000 program package (Podani 2001). The phytocenological relevés were made and analyzed using the classical Braun-Blanquet method (Braun-Blanquer 1964) and the results are shown in the tables 1–5 whereas the graphic display (Picture 3 and 4) was made by a numerical analysis. We have determined the forest communities of garigues – Erico manipulflorae-Cistetum creticiH-ić 1958 and maquis:Myrto-Quercetum ilicis(H-ić 1963) Trinajstić (1976) 1985, Fraxino orno–Quercetum ilicisH-ić (1956) 1958,Pistacio-Juniperetum phoeniceaeTrinajstić 1987and Querco ilici- Pinetum halepensisLoisel 1971 by means of syntaxonomic analysis. Besides these communities that are easily perceived, a part of the island of Vrgada and a part of the Islet of Artina that were afforested during the 1950es and 60es with Aleppo pine (Pinus halepensisMill.) are now overgrowing into its stands. With this spontaneously spreading Aleppo pine we can find on the island of Vrgada the holm oak maquis, within which the initial stage with the community of garigues and the terminal stage with the community Myrto- Quercetum ilicis Trinajstić (1976) 1985 are distinguished. The garigues on Vrgada develop on grasslands and abandoned olive groves and are currently naturally progressing into evergreen maquis. On the Islet of Murvenjak theMyrto-Pistacietum lentisci(Molinier (1936) 1954) Rivas Martinez 1975) stands continue on the halophytic zone. The pure holm oak forests Myrto-Quercetum ilicisrepresent the terminal phase in the development of the Eumediterranean zone forest vegetation of the East-Adriatic Littoral and of the island of Vrgada and its islets. Key words:Myrto-Quercetum ilicis,Pistacio-Juniperetum phoeniceae, numerical analysis, the Island of Vrgada and Its Islets, Dalmatia, Croatia |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 18 <-- 18 --> PDF |
M. Pandža, V. Krpina: ŠUMSKAVEGETACIJAVRGADSKIH OTOČIĆAI VRGADE (DALMACIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 447-459 Slika5.Detalj as. Pistacio lentisco-Juniperetum phoeniceae na Slika 6.Šumska vegetacija Vrgade (spontane sastojine otočiću Gira alepskog bora) Figure 5Ass. Pistacio lentisco-Juniperetum phoeniceae on the islet Figure 6The forest vegetation of Vrgada (Aleppo pine of Gira spontaneous stands) Slika 7. Makija na otočiću Rakita Figure 7Macchia on the islet of Rakita Koordinate fitocenoloških snimaka The coordinates of the phytocenological relevés Erico manipulflorae-Cistetum cretici (sve snimke potječu s otokaVrgade): 1.(x = 5539836 y = 48 57085) 27. 3. 2010.; 2.x= 5540846 y = 4856405; 19. 6. 2010.; 3.x= 5540725 y = 4856410; 19. 6. 2010.; 4.x = 5540892 y = 4856318; 19. 6. 2010.; 5.x=5540562 y = 4856222; 19. 6. 2010. Myrto-Quercetum ilicis (snimke rednih brojeva od 3 do 8 potječu sVrgade): 1.Otočić Rakita (x = 5540232 y = 4855617) 5. 6. 2010., 2.Otočić Murvenjak (x = 5541995 y = 4854255) 12. 6. 2010., 3.x=5541112 y = 4856610;19. 6. 2010., 4.(x = 5539625 y = 4857225) 19. 6. 2010., 5.(x = 5539920 y = 4856602) 19. 6. 2010., 6.x= 5541053 y= 4856652; 19. 6. 2010., 7.(x = 5540075 y = 4856535)19. 6. 2010., 8.x=5541170 y = 4856715;19. 6. 2010. Fraxino orno-Quercetum ilicis (obje snimke potječu sVrgade): Slika 8. Makija tršlje i somine na otočiću Oblik Figure 8Vegetation of the Phoenician juniper macchia on the islet of Oblik 1.(x = 5539764 y = 4857191) 27. 3. 2010.; 2.(x = 5539965 y = 4856911) 27. 3. 2010. Pistacio lentisco-Juniperetum phoeniceae: 1.OtokVrgada (x = 5539536 y = 4857354) 27. 3. 2010., 2.Otočić Gira (x = 5540725 y = 4853794) 5. 6. 2010., 3.Otočić Gira (x = 5540711 y = 4853823) 5. 6. 2010., 4.Otočić Oblik(x = 5541010 y = 4854994) 5. 6. 2010., 5.Otočić Gira (x = 5540730 y = 4853829) 12. 6. 2010., 6.Otočić Gira (x = 5540756 y = 4853859) 12. 6. 2010., 7.Otočić Oblik (x = 5540994 y = 4854889) 12. 6. 2010., 8.Otočić Šipnata (x = 5539382 y = 4855976) 12. 6. 2010., 9.Otočić Kozina (x = 5539437 y = 4858387) 12. 6. 2010., 10.Otočić Kozina (x = 5539412 y = 4858 361) 12. 6. 2010., 11.OtokVrgada (x = 5540549 y = 4857238)19. 6. 2010., 12.OtokVrgada(x = 5539820 y = 4856752)19. 6. 2010. Querco ilici-Pinetum halepensis (sve snimke potječu sVrgade): 1.(x = 5539939 y = 4857021) 27. 3. 2010.; 2.(x = 5539633 y = 4857225) 27. 3. 2010.; 3.(x = 5539904 y = 4856963) 27. 3. 2010.; 4.(x = 5540675 y = 4857253) 19. 6. 2010. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 19 <-- 19 --> PDF |
M. Pandža, V. Krpina: ŠUMSKAVEGETACIJAVRGADSKIH OTOČIĆAI VRGADE (DALMACIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 447-459 LITERATURA– References Braun-Blanquet, J., 1964: Pflanzensoziologie. Grundzüge derVegetationskunde. 3.Aufl. Sprin ger-Verlag. Wien. Duplančić-Leder,T.,T.Ujević,M.Čala,2004: Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of theAdriatic sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25 000. Geoadria 9(1): 5–32. Hećimović, M.,1980: Biljni pokrov otoka Šipana. Magistarski rad (mscr.) PMF, Zagreb. Hećimović,M., 1982:Vegetacija razredaQuercetea ilicis Br.-Bl. 1947 na otoku Šipanu. Acta Bot. Croat. 41: 77–85. Hećimović,S., 1984:Vegetation der Inseln Bobara und Mrkan.Acta Bot. Croat. 43: 109–118. Horvat, I.,1949:Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni zavod Hrvatske. Zagreb. Horvat,I., S. Horvatić, M. Gračanin, G. Tomažič, B.Maksić,1950:Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije. Metodika istraživanja i kartiranja vegetacije. Nakladni za vod Hrvatske, Zagreb. Horvatić, S., 1934: Flora i vegetacija otoka Paga. Prirodosl. Istraž. Jugosl.Akad. 19: 1–372. Horvatić,S., 1939: Pregled vegetacije otoka Raba s gle dišta biljne sociologije. Prir. Istraž. Jugosl. Akad. 22: 1–96. Horvatić, S., 1957: Biljnogeografsko raščlanjenje krša. Krš Jugoslavije 5: 35–65. Horvatić,S., 1958:Tipološko raščlanjenje primorske vegetacije gariga i borovih šuma.Acta Bot. Croat. 17: 7–102. Horvatić,S., 1961/62: Novi prilog poznavanju primorske vegetacije gariga i kamenjarskih pašnjaka. Acta Bot. Croat. 20–21: 243–259. Horvatić, S.,1963:Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Jugosl. Akad. 33. Acta bilogica 4. Zagreb. Horvatić, S.,1963a: Biljnogeografski položaj i raš čla njenje našeg Primorja u svjetlu suvremenih fitocenoloških istraživanja.Acta Bot. Croat. 22: 27–81. Horvatić,S., 1964: Fitocenološke jedinice vegetacije krškog područja Jugoslavije kao osnova njegovog biljnogeografskog raščlanjenja.Acta Bot. Croat. Extraord., 15–34. Horvatić, S., 1967: Fitogeografske značajke i ra ščlanjenje Jugoslavije. U: Horvatić S (ed.)Ana litička flora Jugoslavije 1 (1): 23–61. Horvatić, S., 1971: Osnovne vegetacijske jedinice primorskog krša i pitanje njihove pojačane zaštite. Simpozij o zaštiti prirode u našem kršu 109–144. JAZU Odjel za prirodne znanosti, Zagreb. Jasprica,N., M.Ruščić, S.Kovačić,2000: Floristički sastav makije somine (as.Pistaciolentisci- Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987) u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Zbornik sažetaka pri općenja sedmog hrvatskog biološkog kongre sa, Zagreb, 268–269. Kovačić,S., N.Jasprica, M.Ruščić,2001: Floristic characteristic of Phoenician juniper machia (ass. Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987) in Central and Southern Dalmatia (Croatia). Nat. Croat.10 (2):73–81. McGarigal,K., S.Cushman, S.Staford,2000: Multivariate Statistics forWildlife and Ecology Research. SpringerVerlag. NewYork. Mamužić,P., I.Borović,B.Korolija,1975: Tumač osnovnegeološkekarte1:100 000, List Šibenik, K 33–8. Institut za geološka istraživanja, Zagreb. Nikolić,T.,(ed.), 1994–2000: Flora Croatica. Indeks florae Croaticae 1–3.Nat. Croat. Nikolić,T.(ed.),2010: Flora Croatica baza podataka / Flora Croatica Database. On-Line URL: http://hirc.botanic.hr/fcd. Botanički zavod s Botaničkim vrtom, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Pandža,M., 2003:Vegetacija otoka Murtera. Disertacija (mscr.), PMF, Zagreb. Pandža, M.,2004:Vegetation of the Phoenician juniper macchia – Pistacio lentisci-Juniperetum phoe niceaeTrinajstic 1987 (Oleo-Ceratonion) on the island of Murter and small surrounding islands. Nat. Croat. 13 (3): 201–212. Pandža,M., J. Franjić, Ž. Škvorc, I. Trinajstić, Zi. Pavletić, 2004: Šumska vegetacija oto ka Murtera. Rad. Šumar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko. Pavletić,Zi.,1973: Flora i vegetacija Biševa s posebnim obzirom na biljnogeografski položaj oto ka. Disertacija (mscr.), PMF, Zagreb. Penzar,B., I.Penzar,1979–1980:O položaju i uz ro cima ekstrema u godišnjem hodu oborine u Hr vatskoj. Geografski glasnik 41–42: 27–48. Penzar,B., I.Penzar,1981:O položaju i uzrocima ekstrema u godišnjem hodu oborine u Hrvatskoj. Geografski glasnik 43: 27–49. Piljac-Kosović, L., 2009: Flora i vegetacija otočne skupineVrgada. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu , magistarski rad (mscr.), pp. 123. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 20 <-- 20 --> PDF |
M. Pandža, V. Krpina: ŠUMSKAVEGETACIJAVRGADSKIH OTOČIĆAI VRGADE (DALMACIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 447-459 Piljac-Kosović,L., M.Pandža,2009: Flora of ceaL. u Hrvatskom primorju.Acta Bot. Croat. the island ofVrgada and the surrounding islets. 46: 115–121. Nat. Croat. 18 (2): 309–333. Trinajstić,I., 1989: Sintaksonomska analiza vazdaPodani, D., 2001: SYN-TAX 2000. User’s manual. zelene šumske vegetacije crnogorskog primorja. Scientia, Budapest. Poljopr. Šum. (Titograd) 35 (3–4): 3–11. Sharma,S., 1996:Applied MultivariateTechniques. Trinajstić,I., 1990: Šumska vegetacija otoka Brača. JohnWiley & Sons, Inc. Glas. Šum. Pokuse 26: 183–205. Šegota,T.,1963: FizičkageografijaI. Klima. Trinajstić,I., 1995: Plantgeographical Division of ForestVegetation of Croatia.Ann. Forest. 20 (2): Topić,J., Lj.Ilijanić, N.Tvrtković,T.Niko37– 66. lić,2006: Staništa– Priručnik za inventarizaci ju, kartiranje i praćenje stanja. Državni zavod za Trinajstić,I., 1995a: Vegetacijske značajke otoka zaštitu prirode, Zagreb. Mljeta. Simpozij Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta. Ekološke monografije Trinajstić,I., 1984: Sulla sintakssonomia della ve6: 247–269. getazione sempreverde della classe Quercetea ilicisBr.-Bl. del litorale adriatico Jugoslavo. No-Trinajstić, I.,1998:Fitogeografsko raščlanjenje klitiziario della societa italiana di Fitosociologia. mazonalne šumske vegetacijeHrvatske. ŠumarNot. Fitosoc. 19 (1):77–98. ski list 122 (9–10): 407–421. Trinajstić,I., 1985: Fitogeografsko-sintaksonomski Trinajstić, I.,2008: Biljne zajednice Republike Hrpregled vazdazelene šumske vegetacije razreda vatske.Akademija šumarskih znanosti. Zagreb. Quercetea ilicis Br.-Bl. u jadranskom primorju Van der Maarel, E., 1979: Transformation of Jugoslavije. Poljopr. Šum. (Titograd) 31 (2–3): cover-abundance values in phytosociology and 71–96. its effects on communty similarity. Vegetation Trinajstić, I., 1986: Fitogeografsko raščlanjenje 39 (2): 97–114. vegetacije istočnojadranskog sredozemnog po- Weber, H.E., J.Moravec, J.P.Theurillat,2002 dručja – polazna osnovica u organzaciji gospo- Codice internazionale di nomenclatura fitosocio da renja mediteranskim šumama. Glas. Šum. logica – 3 edizione. Fitosociologia 39 (1): 1–48. Pokuse, Posebno izdanje 2: 53–67. Trinajstić, I., 1987: Fitocenološko-tipološka analiza sastojine makije somine Juniperus phoeni- SUMMARY: The Vrgada Island with its surface of 2.3 km2belongs to the group of small islands (Duplančić-Lederet et al. , 2004). It is surrounded by 14 islets and reefs: Murvenjak or Murvenik (0.609 km2), Šipnata (0.085 km2), Oblik (0.074 km2), Kozina (0.063 km2), Gira (0.056 km2), Obrovanj (0.04 km2), Artina (0.033 km2), Veliki Školjić (0.03 km2), Mali Školjić (0.013 km2) and the Rakita, Vrtlić, Lončarić, Kamičić reefs (north of Vrgada) and Kamičić (south of Vrgada). The Vrgada islets and reefs are located in Dalmatia and belong to the Zadar archipelago. The island of Vrgada is made of Senon rudist limestone and alb-cenoman dolomites. Limestone and dolomites alternate with chondrodonts on certain parts of the island. The geological structure of the islets varies from limestone to dolomite (Mamužić et al. 1975). For the Vrgada Island and the surrounding islets there are no climatic data; therefore, the climatic data for Biograd, the nearest weather station on the land, was used in this research. According to the data of the Hydrometeorological Institute of the Republic of Croatia for the period of 1981–2000 the average annual temperature was 15 oC. The annual precipitation was 814.2 mm/m2. Bioclimatically, the island of Vrgada and its islets belong to the bioclimate alliance Quercion ilicis. The vegetation of this alliance belongs, phytogeographically, to the Eumediterranean vegetation zone of the Mediterranean phytogeographic region (comp. Trinajstić 1998). |