DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 61 <-- 61 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek, B. Hrašovec: PRVI NALAZ KESTENOVE OSE ŠIŠKARICE (Drycosmus kuriphilus) ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 497-502 NAČINI ŠIRENJA – Ways of spreading Glavni način širenja kestenove ose šiškarice je prenošenjem zaraženih biljnih dijelova u nova, nezaražena područja putem reznica, plemki za cijepljenje ili sadnica pitomog kestena s pupovima u kojima se nalaze jaja ili rani larvalni stadiji. Na takvim pupovima se, osim mikroskopskim pregledom, ne može utvrditi prisutnost ose. Osa se širi i aktivno(samostalni let ženki) i pasivno (pomoću vjetra ili čovjeka) i to prosječno 8 km/godišnje ŠTETNOST I MJERE ZAŠTITE Kestenova osa šiškarica, zbog napada vegetativnih pupova i stvaranja šiški, spriječava razvoj izbojaka i smanjuje plodonošenje pitomog kestena. Brojni autori (Brussino i sur.2002;Moriyai sur.1990;Paynei sur. 1983) smatraju je najznačajnijim štetnikom pitomog kestena u cijelome svijetu. Iako postoje izvještaji o smanjenju uroda i do 80 % i ugibanju stabala (Breisch i Streito 2004;Payne i sur.1983) novija istraživanja ne potvrđuju taj podatak (EFSA2010). Šiške smanjuju fotosintetsku površinu i zaustavljaju rast izbojaka (Kato i Hijii 1997) (Slika 4). Kod jakog napada zdravstveno stanje stabla se narušava i proizvodnja plodova se znatno smanjujue (Moriya etal. 1990) što je posebno važno kod komercijalnih uzgajivača. Višegodišnjim napadima dolazi do postupnog smanjenja vitalnosti kestenovih stabala i određenog smanjenja uroda, a šiške mogu naruštiti i estetski izgled stabala, posebice onih koji se sade u urbanim područjima. Budući da je kestenova osa šiškarica karantenski štetnik na području Republike Hrvatske na njega se primjenjuju odgovarajuće zakonske mjere (MPRRRR 2008). Iako je poduzeto više metoda zaštite protiv ovog štetnika, niti jedna se nije pokazala potpuno učinkovitom. Zbog svoje biologije i zaštićenosti u šiški primjena insekticida je potpuno nedjelotvorna. U manjim nasadima pitomog kestena moguća je kontrola mehaničkim metodama: uklanjanjem i spaljivanjem zaraženih izbojaka. U šumi i na većim površinama ova metoda je teško pri mjenji va. U domovini ovog štetnika, Kini, prirodni nepri jate lji, posebno parazitoidi iz reda Hymenoptera učinkovito regu liraju njegovu populaciju (Abe i sur. 2007). Torymus sinensisKamijo(Hymenoptera:Torymidae) se već koristi kao biološko sredstvo suzbijanja u Japanu i Koreji i istraživanja pokazuju njegovu visoku učinkovitost (Moriya i sur.2003).U Italiji se rade pokusi s uzgojem i (EFSA 2010), a prenošenjem sadnog materijala te se uda ljenosti mogu znatno povećati.U Sloveniji se osa širi la od 6–18 km godišnje, a na jednom lokalitetu i do 33 km od najbližeg mjesta zaraze (EFSA2010). Sva mjesta zaraze bila su u pokraj cesta i autoputeva,što upućuje na pasivno širenje ženki vozilima (EFSA 2010). Osa se ne prenosi plodovima niti drvom pitomog kestena. – Damages and control measures Slika 4. Deformacija listova i izbojaka zbog napada kestenove ose šiškarice Figure 4Deformations of leaves and shoots caused by galls ispuštanjem ovog parazitoida u prirodu(Quacchia i sur. 2007).Očekuje se da će se i autohtoni parazitoidi, vrlo česti kod hrastovih osa šiškarica, prilagoditi novounesenom štetniku(Aebi i sur.2006). U Italiji se do sada na kestenovu osu šiškaricu prilagodilo 16 vrsta autohtonih parazitoida, ali za sada s niskim postotkom parazitiranosti (Aebi i sur.2007). KESTENOVAOSAŠIŠKARICA U HRVATSKOJ – Oriental chestnut gall wasp in Croatia Kestenova osa šiškarica je u Hrvatskoj prvi puta nađena na području Lovrana, šumarija Opatija-Matulji 21. svibnja 2010. godine. Nakon toga nađena je i na drugim lokalitetima na području Hrvatske (Tablica 1). Na lokalitetima navedenima uTablici 1 nađene su šiš ke na izbojcima i listovima pitomog kestena na temelju čega je napravljena determinacija štetnika kestenove ose šiš karice. Determinaciju je potvrdio dr. sc. George Meli kaiz Pest Diagnostic Laboratory, Tanakajd, Mađarska. Na temelju ovih nalaza napravljena je karta rasprostranjenosti kestenove ose šiškarice u 2010. godini u Hrvatskoj (Slika 5). |