DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 59     <-- 59 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARYCOMMUNICATION Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 497-502
UDK 630* 453


PRVI NALAZ KESTENOVE OSE ŠIŠKARICE
(Drycosmus kuriphilus) U HRVATSKOJ


FIRST RECORD OF ORIENTAL CHESTNUT GALLWASP
(Dryocosmus kuriphilus) IN CROATIA


11 2


Dinka MATOŠEVIĆ , Milan PERNEK, Boris HRAŠOVEC


SAŽETAK: U radu se prvi puta opisuje prisutnost karantenskog štetnika
pitomog kestena, kestenove ose šiškarice (Dryocosmus kuriphilus) u Hrvatskoj.
Šiške smanjuju fotosintetsku površinu, zaustavljaju rast izbojaka i smanjuju
urod pitomog kestena. Porijeklom je iz Kine, a u Europi je prvi puta
zabilježen 2002. godine u Italiji. Domaćini su vrste iz roda Castanea. U radu
je opisana biologija ovog štetnika, simptomi napada, načini širenja, štetnost i
mjere zaštite. Navedeni su točni lokaliteti i datumi prvog nalaza ovog štetnika
u Hrvatskoj, na temelju čega je napravljena karta rasprostranjenosti u 2010.
godini. Kestenova osa šiškarica može se smatrati novom, invazivnom vrstom
štetnika u Hrvatskoj i sljedećih godina se može očekivati njezino širenje u
svim kestenovim sastojinama.


Ključne riječi:karantenski štetnik, šiške, pitomi kesten, štetnost


UVOD – Introduction


Kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus puta zabilježen 2002. godine u Italiji, u regiji Piemont
Yatsumatsu; Hymenoptera: Cynipidae) je novi i znača-(Brussino i sur.2002),tri godine kasnije (2005.) u
jan štetnik na pitomom kestenu(CastaneaMill.). U Eu-Sloveniji (Knapič i sur.2010) i Francuskoj (EPPO
ropi i Hrvatskoj nalazi se na listi karantenskih štetočina 2007) te 2009. u Mađarskoj (Csoka i sur.2009) i Švi(
EPPO 2009;MPRRR 2008).Vrsta potječe iz Kine, a carskoj (EPPO 2009a). U Hrvatskoj je kestenova osa šiprvi
puta je, izvan svog prirodnog areala otkrivena u Ja-škarica prvi puta otkrivena u svibnju 2010. godine.
panu 1941. (Moriya i sur.2003) i na korejskom poluo-


U ovom članku daje se prikaz biologije i štetnosti
toku 1961. godine(Rieske 2007).Izvan Azije,štetnik


ove ose, lokaliteti njezinog prvog nalaza i prognozira se
je prvi puta zabilježen u SAD-u1974.(Rieske 2007) i


njezina pojava u Hrvatskoj.
u Nepalu 1999. (Aebi i sur.2007). U Europi je prvi


DOMAĆINI – Host plants


Domaćini kestenove ose šiškarice su europski pitomi Borkh.)ikineski kesten(C. mollissimaBlume).U Hrvatkesten
(Castanea sativaMill.), japanski kesten (C. crena -skoj je jedini domaćin pitomi kesten i štetnik se ne može
taSiebold & Zucc),američki kesten (C. dentata(Marsh.) razviti niti na jednoj drugoj vrsti šumskog drveća.


BIOLOGIJAKESTENOVE OSE ŠIŠKARICE – Biology of oriental chestnut gall wasp


Kestenova osa šiškarica pripada porodici Cynipidae oko 1000 vrsta iz 27 rodova uglavnom na sjevernoj he(
podporodica Cynipinae, pleme Cynipini) koja je ka-misferi, od kojih su najpoznatije hrastove ose šiškarice
rakteristična po stvaranju šiški na velikom broju doma-(Csóka i sur.2005).Dryocosmus kuriphilus je jedna
ćina. Pleme Cynipini je najbogatije vrstama i obuhvaća od dviju vrsta iz plemena Cynipini koja uzrokuje šiške


na vrstama iz rodaCastanea(Ácsi sur. 2007).


1


Dr. sc. Dinka Matošević dinkam@sumins.hr


1


Kestenova osa šiškarica ima jednu generaciju godiš-
Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, Hrvatski šumarski


Dr. sc. Milan Pernek milanp@sumins.hr


nje, a razmnožava se partenogenezom, pa embrij nastaje
institut, Jastrebarsko


aseksualno, bez oplodnje. Imaga (poznate su samo


Prof. dr. sc. Boris Hrašovec hrasovec@sumfak.hr


ženke) izlaze iz šiški uglavnom od polovice lipnja do


Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 60     <-- 60 -->        PDF

D. Matošević, M. Pernek, B. Hrašovec: PRVI NALAZ KESTENOVE OSE ŠIŠKARICE (Drycosmus kuriphilus) ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 497-502


kraja srpnja (ovisno o temperaturi i nadmorskoj visini). 2005). U proljeće za vrijeme vegetativnog rasta na listo-
One odlažu 3–5 jaja u pup pitomog kestena, a svaka vima i izbojcima stvaraju se 5–20 mm velike šiške u koženka
može odložiti preko 100 jaja. Životni vijek ženki jima se nalaze komorice s jednom do nekoliko bijelih
je kratak (oko 10 dana). Ličinke izlaze iz jaja za 30–40 ličinki, a kasnije smeđim kukuljicama (Slika 1).
dana, a rani larvalni stadiji prezimljavaju u pupu (EPPO


SIMPTOMI NAPADA


Kestenova osa šiškarica napada samo pitomi kesten
i ne može se zamijeniti niti s jednim drugim štetnikom.
Šiške su 5-20 mm velike, zelene ili ružičaste, lako uočljive
na izbojcima i listovima. Razvijaju se na mladim
izbojcima, peteljkama ili na glavnim žilama lista (Slika
2). Nakon izlaska imaga šiške se osuše, postanu drvenaste
(Slika 3) i ostaju na izbojcima i do dvije godine.
Šiške su lako uočljive i prepoznatljive, no jaja i ličinke
prvog larvalnog stadija mogu se utvrditi samo mikroskopskim
pregledom.


Slika2. Simptomi napada kestenove ose šiškarice (svibanj-mlade
šiške s ličinkama)


Figure 2Galls of oriental chestnut gall wasp (May-young galls
with larvae)


Slika1. Shema biologije kestenove ose šiškarice
(1-mlada šiška; 2-ličinke
u šiški; 3-šiška na glavnoj žili
lista; 4-kukuljica; 5-imago u šiški;
6-jaje u pupu; 7-prezimljavanje u
pupovima pitomog kestena; slike
1, 3 i 7 originali; 2, 4, 5 i 6
www.eppo.org)


Figure 1Outline of oriental gall wasp biology
(1-young gall; 2-larvae;
3-gall on a main leaf vein; 4pupa;
5-adult in a gall; 6-egg in a
bud;7-overvintering in buds of
sweet chestnut; figures 1, 3, 7 original;
2, 4, 5 i 6
www.eppo.org)


– Symptoms


Slika 3. Stare šiške (rujan)


Figure 3Old galls (September)




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 62     <-- 62 -->        PDF

D. Matošević, M. Pernek, B. Hrašovec: PRVI NALAZ KESTENOVE OSE ŠIŠKARICE (Drycosmus kuriphilus) ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 497-502


Tablica 1. Nalazi kestenove ose šiškarice po datumima
i lokalitetima


Table 1 Records of oriental gall wasp by dates and sites


Datum Lokalitet
21. 5. 2010. Lovran: Lovranska Draga
25. 5. 2010. Lovran: Lovranska Draga, tunel Učka
29. 5. 2010. Zagreb: Medvednica-donja stanica žičare
2. 6. 2010. Zagreb: Medvednica, kestenove šume
do Medvedgrada
4. 6. 2010. Samobor: Dubrava Samoborska
9. 6. 2010. Ozalj: StražnjiVrh
10. 6. 2010. Zagreb: Bundek
17. 6. 2010. Marija Bistrica
17. 6. 2010. Zagreb: Gornje Prekrižje, Grmoščica,
Zelengaj


Na karti rasprostranjenosti (Slika 5) označena su žarišta(
mjesta nalaza šiški), žarišno područje u krugu od
5 km od žarišta zaraze i sigurnosno područje široko 10
km od žarišta zaraze u skladu s Pravilnikom o mjerama
za sprječavanje unošenja i širenja kestenove ose šiškarice
(MPRRRR 2008).


Prema brojnosti šiški na izbojcima i listovima može
se procijeniti godina unašanja štetnika u novo područje
(BOSIO usmeno priopćenje). Prve godine pojedinačne
ženke šire zarazu i odlažu jaja u pupove, sljedeće go-
dine javljaju se samo pojedinačne šiške na izbojcima i
listovima i one se dosta teško pronalaze. Svake sljedeće
godine brojnost šiški je sve veća i veća,čime se povećava
i mogućnost otkrivanja štetnika. Na lokalitetima
Lovran, Samobor, Ozalj na izbojcima su nađene samo
pojedinačne šiške,pa se pretpostavlja da je štetnik tek
dospio u ovo područje. No,na lokalitetima na području
Zagreba (na svim mjestima nalaza) brojnost šiški na izbojcima
je velika, pa se može pretpostaviti da je štetnik
ovdje prisutan od 2007. ili 2008. godine. Jedino su na
ovim lokalitetima nađene i stare prošlogodišnje šiške.


Slika 5. Rasprostranjenost kestenove ose šiškarice u Hrvatskoj u 2010. godini


Figure 5 Distribution of oriental chestnut gall wasp in Croatia in 2010


PROGNOZAŠIRENJA KESTENOVE OSE ŠIŠKARICE U HRVATSKOJ
Forecast for oriental chestnut gall wasp spread in Croatia


Kestenova osa šiškarica može se smatrati novom, in-kontinuirani areal biljke domaćina, biologija samog štet


vazivnom vrstom štetnika u Hrvatskoj.Tijekom sljede-nika (ženke koje se razmnožavaju partenogenezom i


ćih godina očekuje se širenje kestenove ose šiškarice u legu veći broj jaja), otežanootkrivanje u ranim razvoj


sastojinama pitomog kestena. Brzini širenja pogoduje nim stadijima i nedostatak prirodnih neprijatelja. Brže




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 61     <-- 61 -->        PDF

D. Matošević, M. Pernek, B. Hrašovec: PRVI NALAZ KESTENOVE OSE ŠIŠKARICE (Drycosmus kuriphilus) ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 497-502


NAČINI ŠIRENJA – Ways of spreading


Glavni način širenja kestenove ose šiškarice je prenošenjem
zaraženih biljnih dijelova u nova, nezaražena
područja putem reznica, plemki za cijepljenje ili sadnica
pitomog kestena s pupovima u kojima se nalaze jaja ili
rani larvalni stadiji. Na takvim pupovima se, osim mikroskopskim
pregledom, ne može utvrditi prisutnost
ose. Osa se širi i aktivno(samostalni let ženki) i pasivno
(pomoću vjetra ili čovjeka) i to prosječno 8 km/godišnje


ŠTETNOST I MJERE ZAŠTITE
Kestenova osa šiškarica, zbog napada vegetativnih
pupova i stvaranja šiški, spriječava razvoj izbojaka i
smanjuje plodonošenje pitomog kestena. Brojni autori
(Brussino i sur.2002;Moriyai sur.1990;Paynei
sur. 1983) smatraju je najznačajnijim štetnikom pitomog
kestena u cijelome svijetu. Iako postoje izvještaji o smanjenju
uroda i do 80 % i ugibanju stabala (Breisch i
Streito 2004;Payne i sur.1983) novija istraživanja
ne potvrđuju taj podatak (EFSA2010). Šiške smanjuju
fotosintetsku površinu i zaustavljaju rast izbojaka
(Kato i Hijii 1997) (Slika 4). Kod jakog napada
zdravstveno stanje stabla se narušava i proizvodnja plodova
se znatno smanjujue (Moriya etal. 1990) što je
posebno važno kod komercijalnih uzgajivača. Višegodišnjim
napadima dolazi do postupnog smanjenja vitalnosti
kestenovih stabala i određenog smanjenja uroda, a
šiške mogu naruštiti i estetski izgled stabala, posebice
onih koji se sade u urbanim područjima.
Budući da je kestenova osa šiškarica karantenski štetnik
na području Republike Hrvatske na njega se primjenjuju
odgovarajuće zakonske mjere (MPRRRR 2008).
Iako je poduzeto više metoda zaštite protiv ovog štetnika,
niti jedna se nije pokazala potpuno učinkovitom. Zbog
svoje biologije i zaštićenosti u šiški primjena insekticida
je potpuno nedjelotvorna. U manjim nasadima pitomog
kestena moguća je kontrola mehaničkim metodama:
uklanjanjem i spaljivanjem zaraženih izbojaka. U šumi i
na većim površinama ova metoda je teško pri mjenji va. U
domovini ovog štetnika, Kini, prirodni nepri jate lji, posebno
parazitoidi iz reda Hymenoptera učinkovito regu liraju
njegovu populaciju (Abe i sur. 2007). Torymus
sinensisKamijo(Hymenoptera:Torymidae) se već koristi
kao biološko sredstvo suzbijanja u Japanu i Koreji i
istraživanja pokazuju njegovu visoku učinkovitost (Moriya
i sur.2003).U Italiji se rade pokusi s uzgojem i


(EFSA 2010), a prenošenjem sadnog materijala te se uda ljenosti
mogu znatno povećati.U Sloveniji se osa širi la
od 6–18 km godišnje, a na jednom lokalitetu i do 33 km
od najbližeg mjesta zaraze (EFSA2010). Sva mjesta zaraze
bila su u pokraj cesta i autoputeva,što upućuje na pasivno
širenje ženki vozilima (EFSA 2010). Osa se ne
prenosi plodovima niti drvom pitomog kestena.


– Damages and control measures


Slika 4. Deformacija listova i izbojaka zbog napada
kestenove ose šiškarice


Figure 4Deformations of leaves and shoots caused by galls


ispuštanjem ovog parazitoida u prirodu(Quacchia i
sur. 2007).Očekuje se da će se i autohtoni parazitoidi,
vrlo česti kod hrastovih osa šiškarica, prilagoditi novounesenom
štetniku(Aebi i sur.2006). U Italiji se do sada
na kestenovu osu šiškaricu prilagodilo 16 vrsta autohtonih
parazitoida, ali za sada s niskim postotkom parazitiranosti
(Aebi i sur.2007).


KESTENOVAOSAŠIŠKARICA U HRVATSKOJ – Oriental chestnut gall wasp in Croatia


Kestenova osa šiškarica je u Hrvatskoj prvi puta nađena
na području Lovrana, šumarija Opatija-Matulji


21. svibnja 2010. godine. Nakon toga nađena je i na
drugim lokalitetima na području Hrvatske (Tablica 1).


Na lokalitetima navedenima uTablici 1 nađene su šiš ke
na izbojcima i listovima pitomog kestena na temelju
čega je napravljena determinacija štetnika kestenove ose
šiš karice. Determinaciju je potvrdio dr. sc. George Meli kaiz
Pest Diagnostic Laboratory, Tanakajd, Mađarska.


Na temelju ovih nalaza napravljena je karta rasprostranjenosti
kestenove ose šiškarice u 2010. godini u
Hrvatskoj (Slika 5).




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 63     <-- 63 -->        PDF

D. Matošević, M. Pernek, B. Hrašovec: PRVI NALAZ KESTENOVE OSE ŠIŠKARICE (Drycosmus kuriphilus) ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 497-502


širenje očekuje se u kestenovim sastojinama u okolici
Medvednice, Hrvatskom zagorju i Samoborskom gorju.
U Istri, okolici Karlovca (na Baniji) i drugim sastojinama
pitomog kestena u središnjoj Hrvatskoj očekuje se
nešto sporije širenje, ali i povećanje gustoće populacije
u sljedeće dvije godine. Izolirane populacije kestenovih
sastojina nalaze se i na gorju u području Slavonije.Tamo
štetnik još nije nađen i svakako je potrebno kontrolirati
prenošenje zaraženih izbojaka i biljaka u ta područja.Širenju
zaraze pogodovat će i prenošenje odraslih ženki u
vozilima ili odjeći ljudi, posebno s područja Medvednice,
koje je popularno među izletnicima, u nova područja.
Takav način prijenosa je vrlo teško spriječiti.


ZAHVALA – Acknowledgement


Zahvaljujemo Nikoli Lackoviću dipl. ing. iz Hrvatskog
šumarskog instituta na izradi sheme i karte, dr. sc.
Georgeu Meliki iz Pest Diagnostic Laboratory, Tanakajd,
Mađarska na potvrdi determinacije kestenove ose


LITERATURA


Ács,Z., G.Melika, Z.Pénzes, J. Pujade-Villar,
G. N.Stone,2007:The phylogenetic relationships
between Dryocosmus,Chilaspis and
allied genera of oak gallwasps (Hymenoptera,
Cynipidae: Cynipini). Systematic Entomology,
32:70–80.


Aebi,A., K.Schönrogge, G.Melika,A.Alma,


G. Bosio, A. Quacchia, L. Picciau, Y.
Abe, S.Moriya, K. Yara, G.Seljak, G. N.
Stone, 2006: Parasitoid Recruitment to the
Globally Invasive Chestnut GallWaspDryocosmus
kuriphilus. GallingArthropods and Their
Associates, 103–121.


Aebi, A, K. Schönrogge, G. Melika, A.
Quacchia,A. Alma, G. N. Stone, 2007:
Native and introducedparasitoids attacking the
invasive chestnut gall waspDryocosmus kuriphilus.
EPPO Bulletin 37,166–171.


Abe,Y, G.Melika, G. N.Stone,2007.: Thediversity
and phylogeography of cynipid gallwasps
(Hymenoptera, Cynipidae) of the Eastern Palearctic
and their associated communities.
Oriental Insect, 41, 169–212.


Breisch,H., J. C.Streito,2004:Le cynips du châtaignier
: un nouveau fléau pour l’Europe. Infos
CTIFL(CentreTechnique Interprofessionnel des
Fruits et Légumes), 204:34–37.


Brussino,G., G.Bosio, M.Baudino, R.Giordano,
F.Ramello, G.Melika,2002: Pericoloso
insetto esotico per il castagno europeo.
InformatoreAgrario 37: 59–61.


Csóka, G, G. N.Stone, G.Melika,2005: Thebiology,
ecology and evolution of gall wasps. Biology,
ecology and evolution of gall-inducing
arthropods. Eds. Raman A, Schaeffer CW and
Withers TM. Science Publishers Inc., Enfield,
New Hampshire, USA, 573–642.


Csóka, G, F. Wittmann, G. Melika,2009: The
oriental sweet chestnut gall wasp (Dryocosmus
šiškarice i pomoć pri prikupljanju literature te Ministarstvu
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike
Hrvatske koje financira Program posebnog
nadzora za kestenovu osu šiškaricu.


– References


kuriphilusYasumatsu 1951) in Hungary. Növényvédelem,
45 (7), 359–360.


EFSA(Europaean Food SafetyAgency) 2010: Risk assessment
of the oriental chestnut gall wasp,
Dryocosmus kuriphilusfor the EU territory and
identification and evaluation of risk managementoptions.
EFSA Journal 2010, 8 (6):1–114.


EPPO (European and Mediterranean Plant Protection
Organisation) 2005: Data sheets on quarantine
pests – Dryocosmus kuriphilus. EPPO Bulletin
35 (3), 422–424.


EPPO 2007:RSE(Reporting Service), RS 2007/086
EPPO 2009: EPPOA2 List of pests recommended for
regulation as quarantine pests.Version 09-2009.
http://www.eppo.org/QUARANTINE/listA2.


htm; 2. 9. 2010.
EPPO 2009a:RSE (Reporting Service), RS 2009/107
Knapič,V., G.Seljak, M. Kolšek,2010: Expe


rience with Dryocosmus kuriphilus Yatsumatsu
erradication measures in Slovenia. OEPP/EPPO
Bulletin 40, 169-175.


Moriya, S, K.Inoue,M.Mabuchi,1990:The use
of Torymus sinensis (Hymenoptera, Torymidae)
for controlling the chestnut gall wasp, Dryocosmus
kuriphilus (Hymenoptera, Cynipidae), in
Japan.The use of natural enemies to control agriculturalpest.
FFTC Book series No. 40:94–105.


Moriya,S., M.Shiga,I.Adachi,2003:Classical
biological control of the chestnut gall wasp in
Japan. U: R. G.van Driesche (ur.), Proceedings of
the 1st International Symposium on Biology Control
ofArthropods: 407–415., Honolulu, Hawaii.


MPRRG (Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog
razvoja) 2008: Pravilnik o mjerama sprječavanja,
unošenja i širenja kestenove ose šiškarice
(Dryocosmus kuriphilu Yatsumatsu). Narodne
Novine 124/08.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 64     <-- 64 -->        PDF

D. Matošević, M. Pernek, B. Hrašovec: PRVI NALAZ KESTENOVE OSE ŠIŠKARICE (Drycosmus kuriphilus) ... Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 497-502


Payne,J.A., R.A.Jaynes, S. J.Kays,1983:Chinese
chestnut production in the United States:
practice, problems and possible solutions. Economic
Botany 37, 187–200.


Quacchia,A., S.Moriya, G.Bosio, G.Scapin,
cal control agent of the chestnut gall waspDryocosmus
kuriphilus. BioControl53: 829–839.


Rieske, L.K., 2007: Success of an exotic gallmaker,
Dryocosmus kuriphilus,on chestnut in the USA:
a historical account. Bulletin OEPP/EPPO Bul-


A.Alma,2007: Rearing, release and settlement letin 37: 172–174.
prospect in Italy ofTorymus sinensis, the biologi-


SUMMARY: Oriental chestnut gall wasp (DryocosmuskuriphilusYat su matsu)
(Hymenoptera: Cynipidae) is new invasive species in Europe and important
pest on sweet chestnut (Castanea sativa Mill.). It is on quarantine
species lists in Europe as well as in Croatia. The species originates from
China and it was first introduced to Europe to Italy in 2002. It has also been
recorded in Slovenia, France, Hungary and Switzerland. In May 2010. it was
recorded in Croatia for the first time.


Oriental chestnut gall wasp has one generation per year (Figure 1). Adult
wasps (only females are known) emerge from galls from mid June until the end
of July and lay eggs in the buds. The wasp overvinters as early larval instar in
buds and cannot be detected without large magnification lense. In spring when
new shoots and leaves emerge the galls develop on the leaf midveins (Figure 2)
or shoots. The galls, 5–20 mm in diameter, contain one or usually several chambers
with white larvae, later pupae. Young galls are green, later rose-coloured
and can be easily detected on sweet chestnut shoots. Old galls are brown, wood-
like and remain attached to the tree up to two years (Figure 3).


The spread of oriental gall wasp occurs mainly by transport of infected
plant material (scions for grafting, plants for planting) into new areas. Locally,
the wasps spreads by active flight or passive (aided by wind or human
dispersal) transport.


The galls disrupt twig growth and reduce fruiting. Various authors consider
it as a seroius pest on sweet chestnut trees. Several control measures
against this pest have prooved themselves uneffective. Pruning of infested
shoots can be done in small orchards but this method is uneffective in forests.
Some parasitoid species, e.g. Torymus sinensis, can reduce populations of
oriental chestnut gall wasp and this species has already been introduced as
biological control agent in Japan, Korea and Italy.


Oriental sweet chestnut gall wasp was first recorded in Croatia on 21 May
2010 in Lovran and after that in several other sweet chestnut forests (Table 1,
Figure 5). According to the number of galls per shoot it can be estimated that
on the localities Lovran, Samobor and Ozalj (single galls per leaf/shoot) the
pest has recently been introduced. Localities in Zagreb had high infestation
rates (numerous galls per leaf/shoot) and it can be estimated that the pest is
here present since 2007 or 2008. The spread forecast for Croatia for the following
years is given. Intensive spread can be expected in all areas where sweet
chestnut is grown, lower intensity in Istria, surroundings of Karlovac and Banija,
and much higher intensity and quicker spread in Zagreb area, Hrvatsko
zagorje and Samoborsko gorje. The trasport of infested planting material to
uninfected zones (region of hills in Slavonia) shoud be strongly avoided.


Key words:quarantine pest, galls, sweet chestnut, damage