DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 35 <-- 35 --> PDF |
D. Pejnović, K. Krapinec, M. Slamar: LOVCI U HRVATSKOJ KAO SOCIJALNO-GEOGRAFSKASKUPINA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 461-474 ne i ima podršku/razumijevanje obitelji za takav na čin provođenja slobodnog vremena. Recentni porast broja pripadnika promatrane socijalne skupine u Hrvatskoj rezultat je povećanog interesa za lovnu aktivnost, kao jedan od sve popularnijih načina provođenja slobodnog vremena u uvjetima rastuće urbanizacije zemlje. S porastom broja lovaca u odgovarajućoj se mjeri povećava i uloga lova kao instrumenta održivog razvoja, kako unaprjeđenja gospodarstva, tako i zaštite okoliša, u smislu očuvanja biološke raznolikosti. Tose posebno odnosi na ruralna i turistički naglašenije orijentirana područja Hrvatske, od kojih je u prvima lovstvo tradicionalno važno, pa i kao gospodarska grana, LITERATURABolton,M., 1997: Conservation and the use of wildlife resources Chapman & Hall, Chambridge. Anon., 2005:Zakon o lovstvu. Narodne novine broj 140. Anon., 2007a:Zakon o oružju. Narodne novine broj 63. Anon.,2007b: Census of the number of hunters in Eu rope. FACE, http://www.face.eu Birch, D.L., 197.:The job generation process, MIT, Chambridge. Duda, M. D., K., Young, 1996: Public opinion on hunting, fishing and endangered species Res pon sive management, Winter, 1–12. Grubešić, M.,D.,Raguž,1993: Posljedice agresi je na RH u lovnom gospodarstvu Glasnik za šum ske pokuse,posebno izdanje 4, Zagreb, 147–154. Heberlein, T. A., G., Ericsson, K. U., Wollscheid, 2002: Correlates of hunting participation in Europe and North America. Zeitschrift für Jagdwissenschaft, 48, 320–326. Kelly,J., R., Warnick,1999: Recreation trends and markets: the 21. century Champaign IL: Sagamore publishing. dok u drugima kao selektivni oblik turizma pridonosi diverzifikaciji turističke ponude. Jedan od temeljnih preduvjeta za sagledavanje mjesta i uloge lovstva u održivom razvoju Hrvatske i njezinih regionalnih sastavnica, nedvojbeno je i spoznaja demosocijalnih karakteristika lovaca, ponajprije lovnogeografskog i lovno-demografskog intenziteta na razini županija. Njihovo pobliže poznavanje, što je bila i intencija ovog rada, trebalo bi pridonijeti kompleksnijem socijalnom vrednovanju i planiranju lovne aktivnosti u zemlji, u skladu s načelom održivog razvoja geoprostora i pozitivnom praksom u razvijenijim državama Europske unije. – References Nejašmić,I., 2008: Stanovništvo Hrvatske: demogeo grafske studije i analize. Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb. Nelson,R., 1989:The island within. San Francisco: North Point Press. Ortega,Y., J., Gasset, 1972 [1942]: Meditations on hunting. NewYork: Charles Scibner’sSons Pinet, J. M., 1995: The hunter in Europe. http:/ / www.face.eu/Documents/Pinet_study_EN.pdf Ruppert,K., F.,Schaffer,J.,Maier,R.,Paes ler, 1981: Socijalna geografija. Školska knjiga, Zagreb. Stedman, R.C.,T.A., Heberlein, 2001: Hunting and Rural Socialization. Rural Sociology. 66, 598–617. www.dzs.hr U.S. department of the interior, 1997: Fish and Wildlife Service and U.S. Department of Commerce, Bureau of the Census. 1997. National Surveys of Fishing, Hunting, and Wildlife-Associated Recreation. Fishing. SUMMARY: Numbering 50,000, hunters in Croatia are a sizeable and proportionately influential social group. They are bound by similar modes of behaviour in their leisure time, a common space of activity (hunting grounds) and identical spatial impact (hunting management zones and the associated structures), wherein they constitute a clearly distinguished and defined socio-geographic group. From 2001 to 2007 we found slow but statistically significant growth of number of hunters (r = 0,66; p <0,05). Trends in the number of hunters in Croatia since the early 1960s have been characterised by significant fluctuations, with three basic and discernible stages: growth in their numbers up to the onset of the 1990s, when the largest number of hunters in the history of Croatian hunting was recorded (100,409 hunters); a drastic decline during the wartime and post-war periods (during the 1990s); and light growth since the beginning of the current decade. In recent years, the number of hunters in Croatia has been continually growing. During the 2001–2007 period alone, the number grew by 10,916, or 27.4 %, which is average annual growth of 1,819 hunters, or 4.6 % (Figure 1). The highest correlation (Table 2) exists between ratio of hunters to general population and population density(r = 0,93; p <0,05), respectively average number of citizens per |