DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 31 <-- 31 --> PDF |
D. Pejnović, K. Krapinec, M. Slamar: LOVCI U HRVATSKOJ KAO SOCIJALNO-GEOGRAFSKASKUPINA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 461-474 stanovništvu od 2001. do danas smanjio s 1:117 na odnos 1:73. Prema spomenutim podacima iz kolovoza 2007. godine, ispred Hrvatske su: Irska (1:12), Cipar (1:15), Finska (1:17), Norveška (1:21), Malta (1:27), Švedska (1:31), Grčka (1:37), Portugal (1:43), Španjolska (1:44), Francuska (1:47), Bugarska (1:66) iAustrija (1:70). Dakle, vidljivo je da ovaj odnos varira neovisno o razvijenosti neke zemlje, odnosno da svakako ubudu će treba istražiti više parametara kako bi se dobio bolji uvid u zakonitosti koje ukazuju na udio lovaca i regrutiranje novih članova-lovaca diljem svijeta. Demosocijalne karakteristike hrvatskih lovaca –Socio-demographic characteristics of Croatian hunters Temeljne demogeografske značajke hrvatskih lovaca 2007. godine Temeljne demogeografske značajke lovaca kao socijalno- geografske skupinedobivene su metodom anketiranja na istraživačkom uzorku od 2.132 lovca u lovačkim udrugama diljem Hrvatske. U okviru toga pobliže su razmotreni biološki (dobno-spolni) sastav, stručna sprema, radni status i mjesto stanovanja hrvatskih lovaca. Uz kretanje i prostorne distribucije lovaca po županijama, sa stajališta programiranja i planiranja lovne aktivnosti važno je preciznije poznavati i dobni sastav hrvatskih lovaca. Provedena analiza pokazuje da je prosječna starost lovaca u Hrvatskoj 49 godina. Glavni nositelji lovne aktivnosti lovci su između 40. i 65. godine života. Najveći broj lovaca nalazi se u dobnoj skupini 50–54 godine, a najmanji u skupinama 18–24, odnosno 75 i više. Naglo opadanje udjela lovaca u dobnim skupinama ispod 40 godina s jedne i 55 godina s druge strane moguće je objasniti manjom zainteresiranošću mlađih, a fiziološkim ograničenjem starijih dobnih skupina za taj specifičan način terenske aktivnosti (Grafikon 3). Grafikon 3. Dobni sastav anketiranih lovaca Hrvatske 2007. godine. Figure 3 Age structure of surveyed hunters in Croatia in 2007 Source: Survey questionnaire (2007) Uz dob, biološku strukturu dopunjuju i pokazatelji spolnog sastava ispitanika. Provedeno istraživanje potvrđuje dobro poznatu činjenicu da je lov aktivnost uglavnom vezana uz mušku populaciju. Heberlein i sur. (2002) nisu našli signifikantnu ovisnost između udjela lovaca u stanovništvu i udjela muškog stanovništva u populaciji. Iako su spomenuti autori Hrvatsku svrstali u zemlje s većim udjelom muškog stanovništva, taj je udio unutar europskog prosjeka (udio ukupnog muškog stanovništva u Hrvatskoj iznosi 48,13%; izvor:http://www.dzs.hr). Usporedbe radi, prosječan udio muškog stanovništva u SAD-u i EU iznosi 49%, a kreće se od 47 do 53%). Međutim, vrlo visoka negativna korelacija između udjela muškog stanovništva u stanovništvu starosti od 20 do 34 godine i odnosa lovaca prema stanovništvu govori r = 0,70; p<0,05; Tabli ca 2),kako je udio lovaca signifikantno niži u krajevima gdje je udio mladog muškog stanovništva veći. Ovo definitivno nameće potrebu dubljih socioloških istraživanja kako bi se dobili razlozi ovakve pojave. Što se tiče obrazovne strukture, više od dvije trećine hrvatskih lovaca imaju srednju stručnu spremu, uz koju su relativno značajno zastupljeni i oni sa višom/visokom stručnom spremom.Tošto je dobivena negativna korelacija između udjela lovaca i udjela stanovništva s visokom stručnom spremom ne znači da su lovci uglavnom ljudi niže stručne spreme. Naime, postoje zanimanja visoko obrazovanih stručnjaka kojima je lov i lovstvo dio struke kojom se bave (šumari, agronomi i veterinari). Poznato je da su stručnjaci navedenih pro- fila uglavnom stanovnici ili djelatnici ruralnih područja, odnosno manjih gradova. |