DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 28 <-- 28 --> PDF |
D. Pejnović, K. Krapinec, M. Slamar: LOVCI U HRVATSKOJ KAO SOCIJALNO-GEOGRAFSKASKUPINA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 461-474 Tablica 1. Broj lovaca te lovno-geografski i lovno-demografski intenzitet po županijama Hrvatske 2001. godine Table 1 Number of hunters, hunting-geographic and hunting-demographic intensity by counties in Croatia in 2001 Prostorna jedinica (Hrvatska, županije)/ Spatial unit (Croatia, counties) Broj lovaca 2001./ Number of hunters in 2001 Lovno-geografski intenzitet (broj lovaca/ 100 km 2 površine)/ Hunting-geographic intensity (no. of hunters/100 km2) Lovno-demografski intenzitet (broj lovaca/ 1 000 stanovnika)/ Hunting-demographic intensity (no. of hunters/1,000 inhabitants) Udio lovaca u populaciji (1 lovac:broj stanovnika)/ Ratio of hunters to general population (no. of persons per hunter) Hrvatska/ Croatia 37 931 67,4 8,6 1:117 I – Zagrebačka 1 541 50,1 5,0 1:201 II – Krapinsko-zagorska 1 344 109,3 9,4 1:106 III – Sisačko-moslavačka 2 843 63,9 5,3 1:65 IV– Karlovačka 2 464 68.0 17,4 1:58 V–Varaždinska 703 55,8 3,8 1:263 VI – Koprivničko-križevačka 1 065 61,4 8,6 1:117 VII – Bjelovarsko-bilogorska 1 719 65,2 12,9 1:77 VIII – Primorsko-goranska 3 005 83,7 9,8 1:102 IX – Ličko-senjska 1 495 27,9 27,9 1:36 X –Virovitičko-podravska 521 25,8 5,6 1:179 XI – Požeško-slavonska 1 179 64,7 13,7 1:73 XII – Brodsko-posavska 2 122 104,7 12,0 1:83 XIII – Zadarska 1 046 28,7 6,5 1:155 XIV– Osječko-baranjska 2 736 65,9 8,3 1:121 XV– Šibensko-kninska 2 038 68,1 18,1 1:55 XVI –Vukovarsko-srijemska 2 407 98,3 11,8 1:85 XVII – Splitsko-dalmatinska 2 960 65,4 6,4 1:157 XVIII – Istarska 3 246 115,4 15,7 1:64 XIX – Dubrovačko-neretvanska 994 55,8 8,1 1:124 XX – Međimurska 1 353 185,3 11,4 1:88 XXI – Grad Zagreb 1 150 179,7 1,5 1:678 Izvor: Obrazac LOV-11, Statistički ljetopis RH 2001., Državni zavod za statistiku, 2002. Source: Form LOV-11, Statistical Yearbook 2001, Central bureau of statistic, 2002 lovno-demografski intenzitet ponajprije je posljedica prevladavajućih ruralnih karakteristika u navedenim županijama. Tako u Ličko-senjskoj ruralna područja zapremaju 100 % površine, u Karlovačkoj 49,6 %, a u Šibensko-kninskoj županiji 46,0 % ukupne površine. Tome treba dodati i razmjerno istaknuto mjesto oružja u sustavu vrijednosti stanovništva tradicionalnih regija u sastavu tih triju jednica regionalne samouprave. Za razliku od toga, najmanji lovno-demografski intenzitet karakterizira dijelove Središnje Hrvatske, Grad Zagreb, Varaždinsku, Zagrebačku i Sisačko-moslavačku županiju. Takvo njihovo obilježje posljedica je kumulativnog utjecaja više čimbenika, među kojimatemeljno značenje imaju razmjerno velik broj stanovnika i viši stupanj urbaniziranosti. Pritom postoji osjetna razlika između Grada Zagreba (100%urbanog stanovništva) i ostalih, naglašenije ruralnih, županija, s visokim udjelom ruralnih područja u ukupnoj površini (od 49,0 %uZagrebačkoj, preko 59,6%uSisačko-moslavačkoj, do 65,6% ruralnih područja uVaraždinskoj županiji). Heberlein i sur. (2002) dobili su signifikantnu ovisnost koja ukazuje da udio ruralne populacije znatnije utječe na povećanje udjela lovaca u stanovništvu nego udio šumskog zemljišta. S obzirom da u lovu, kao specifičnoj aktivnosti s oružjem, mogu sudjelovati samo punoljetne osobe, pobližu sliku o lovno-demografskom intenzitetu i potencijalu pruža odnos između efektivnog broja lovaca i broja punoljetnih stanovnika određenog prostora. Komparativna analiza na razini županija pokazuje da na tisuću potencijalnih lovaca u Hrvatskoj dolazi 10,8 efektivnih lovaca. Pritom postoje osjetne razlike među županijama, pri čemu se najvećim koeficijentom lovno-demografske iskorištenosti ponovo izdvajaju Ličko-senjska, zatim Šibensko-kninska i Karlovačka žu panija, a najmanjim Grad Zagreb, teVaraždinska i Za grebačka županija (Tablica 1). Ovakva raspodjela koeficijenta iskorištenosti lovno-demografskog potencijala odgovara općim zakonitostima lovne aktivnosti. Slična istraživanja prove |