DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 26 <-- 26 --> PDF |
D. Pejnović, K. Krapinec, M. Slamar: LOVCI U HRVATSKOJ KAO SOCIJALNO-GEOGRAFSKASKUPINA... Šumarski list br. 9–10, CXXXIV (2010), 461-474 464 vačkog ispita prethodno mora platiti uslugu lova određe- nom lovozakupniku ili postati članom neke lovačke udruge. Kao član lovačke udruge, uz godišnju članarinu i radne obveze unutar lovišta dobiva pravo na odstrel određenog broja i vrsta divljači koje obitavaju u nekom lovi štu. Teritorij Hrvatske podijeljen je na 1.060 lovišta, od kojih je 315 državnih, 745 zajedničkih (Izvor: Mini- starstvo regionalnog razvoja šumarstva i vodnoga go- spodarstva, 01. travnja 2010.), a predstavljaju akcijske prostore za 841 lovačku udrugu i 37 pojedinačnih lovo- zakupnika. Određenost prostornim učincima Za razliku od ostalih oblika aktivne rekreacije, lov razmjerno neznatno utječe na transformaciju prostora. Činjenica da su bogatstvo divljači i uspješnost lova ovis - ni upravo o minimalnom antropogenom utjecaju unutar staništa, lovci nastoje minimalno utjecati na fizio nomiju prostora i stupanj njegove kultivacije. Prostor ni učinci te socijalno-geografske skupine ponajprije se očituju u lov - nogospodarskim i lovnotehničkim objektima te remiza - ma. Specifičnost je lovne infrastrukture da se nastoji maksimalno uklopiti u prirodni krajobraz, što se očituje u pomnom izboru lokaliteta za postavljanje lovnogospo- darskih i lovnotehničkih objekata te kroz biranje materi- jala od kojih se grade. Utjecaj lovaca na prostor očituje se i kroz unošenje alohtonih vrsta i podizanjem uzgajali- šta za pojedine vrste, što može dovesti do pretjeranog uništavanja biljnog pokrova, ugrožavanja postojećih po- ljoprivrednih kultura, te ugrožavanja nekih autohtonih vrsta divljači i drugih životinja kroz pojavu novog oblika predatorstva ili kompeticije(Bolton i sur.,1997). Kretanje broja lovaca u Hrvatskoj 1962–2006. i lovno-geografski intenzitet županija 2001. Trends in the number of hunters in Croatia 1962.–2006. and hunting-geographical intensity by couties in 2001 Grafikon 1. Kretanje broja lovaca u Hrvatskoj 1962–2006. Figure 1 Trends in the number of hunters in Croatia 1962–2006 Izvor: Državni zavod za statistiku Kretanje broja lovaca u Hrvatskoj 1962–2006. Polazeći od raspoloživih podataka, kretanje broja lo- vaca na razini Hrvatske moguće je pratiti od početka 1960-ih godina (Grafikon1).Ako se trend promatra ge- neralno tada nema statistički značajnog kretanja. Među- tim, mogu se izdvojiti tri razdoblja različite dinamike broja pripadnika promatrane skupine: prvo, 1962–1990. s više-manje kontinuiranim i statistički značajnim po- većanjem broja lovaca (r = 0,977; p <0,05), drugo, 1991–2000., u odnosu na prvo razdoblje obilježeno osjetnim padom i kolebanjem njihova broja okvirno iz- među 30 000 i 40 000, te treće,2001–2007.s blagim, ali broj lovaca/number of hunters |