DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 103     <-- 103 -->        PDF

Izložbeni prostor UŠPGospić (sl. 3. i 4.) uređen je s
puno ukusa. Jednostavna šumska brvnara, uređen okoliš
s puno zelenila (proizvodima rasadnika “Vujnović
brdo”) i ukrasnih detalja (skulpture od slame, drveni
most, staze i dr.) plijenile su pozornost odraslih i djece.
Ideju i izvedbu uspješno je obavio JosipPapac dipl.
ing., a za “logistiku” i prijam gostiju bio je zadužen
upravitelj Šumarije Gospić, Mario Stilinović dipl.
ing. Na usluzi su bili i mnogi ostali šumari.


3
4
5
Slijeva: mr. sc. Zoran Đurđević, mr. sp. Mandica Dasović i Oliver
Vlainić, dipl. ing.


Posebni gosti UŠPGospić i HŠD – ogranak Gospić
bili su članovi HŠD ogranaka Split i Karlovac, predvođeni
predsjednicima mr. sc. Zoranom Đurđevićem i OliveromVlainićemdipl.
ing. (sl. 5.).


Njih su na štandu, nakon jutarnjeg posjeta plantaži
Žitnjak, dočekali upravitelj UŠPGospić DamirČanić
dipl.ing. i predsjednica HŠD Ogranka Gospić mr. sp.
MandicaDasović,koji su za svoje goste organizirali
bogat program, a ličani su tradicionalno dobri domaćini.


Izložba “Jesen u Lici”iz godine u godinu poprima
sve veći interes i značenje. To je po riječima Ličkosenjskog
župana gosp. Milana Jurkovića –”Manifestacija
koja slavi obilje i vrijedne težačke ruke”.


Frane Grospić


IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA


FROM THE HISTORY OF FORESTRY


OŽIVLJENAUSPOMENA


U obiteljskom albumuAnkiceAnić iz Krasna, sačuvano
je i nekoliko fotografija nepoznatog autora o pilani
Štirovača, koje su nastale neposredno prije početka


II. svjetskog rata. Zahvaljujući njezinoj susretljivosti,
ovih nekoliko neobjavljenih fotografija zajedno s njezinim
sjećanjima, svakako će doprinijeti potpunijem
upoznavanju života i rada pilane Štirovača. U tom razdoblju
njezin otac LukaAnić (1908-1979) sa svojom vi


NAPILANU ŠTIROVAČA


šečlanom obitelji, boravio je nekoliko godina u Štirovači
kao poslovođa iskorištavanja šuma Šumske uprave
Kosinj u sastavu Direkcije šuma na Sušaku. Ova Šumska
uprava u to doba bavila se iskorištavanjem šuma u
vlastitoj režiji, pilanskom proizvodnjom na pilani Štirovača,
održavanjem putova, prijevozom i manipulacijom
piljene građe i drugih šumskih sortimenata na stovarištu
u morskoj luci Stinica.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Slika 1. Radnička nastamba na pilani Štirovača


O radu pilane Štirovača već je podrobno pisao “Šumarski
list”, pa će se ovom prilikom ta saznanja dopuniti
sa sjećanjimaAnkiceAnić iz njezinog djetinjstva,
koja su također vezana za Štirovaču1. Prema njezinom
prisjećanju život u Štirovači karakteriziraju dva potpuno
različita vremenska razdoblja (zima i ljeto). Dugotrajni
i obilni snježni pokrivač od kasne jeseni do
ranog proljeća, dovodio je do potpunog prekida rada u
šumi i na pilani. Zbog nepovoljnih zimskih uvjeta na
višim predjelima Štirovače, mnogobrojna divljač najčešće
se zadržava u njezinom donjem dijelu i to ponajprije
kraj pilane i najizdašnijeg stalnog izvora vode. Razne
vrste divljači često dolaze do nastambi obitelji Anić,
koje su kod djece uvijek izazivali veliko oduševljenje.
Dolaskom proljeća postupično kopni snijeg, pa u Štirovači
ponovno započinju radovi u šumi i na pilani. Po-
nuda radnika nadmašuje stvarne potrebe, pa zaposlenje
u tadašnjoj teškoj ekonomskoj krizi predstavlja veliki
dobitak za pojedino domaćinstvo.Veći dio radnika na
pilani potječe iz najbližih ličkih mjesta (Pazarišta i Kosinja),
a manjim dijelom iz Podgorja. ObiteljAnić obrađuje
manju parcelu zemlje uz nastambu na kojoj uzgaja
krumpir, luk i razno povrće za svoje potrebe. Od početka
ljeta do duboke jeseni u Štirovači boravi veliki broj


Slika 2.Visoki metalni dimnjak pilane Štirovača


goveda u slobodnoj ispaši (pustopašica). Njihovi vlasnici,
ponajviše iz okolnih ličkih naselja, znaju točno
svoja grla koja se s dolaskom hladnijih jesenskih dana
ponovno vraćaju u svoje staje. Ovaj nomadski način uzgoja
goveda nije zahtijevao nikakvih izdataka, jer je
bila osigurana ispaša u šumi i voda s mnogih izvora. Pustopašica
je međutim potpuno onemogućavala prirodnu
obnovu šuma.Velikom depopulacijom tih naselja u dru


Tonković, D. 1995: Štirovača kao negdašnje središte za preradu Slika3.Radnici pilane Štirovača, pretežno iz Pazarišta. Skupni
drva srednjegVelebita Š.L. 5-6. s. 201. Piškorić, O. 1995:


snimak nakon čišćenja snijega i skorog početka rada na
Marijan Matijašević, dipl. ing. šum. (1910-1945). Š.L. 5-6. s. 210.


pilani Štirovača




ŠUMARSKI LIST 9-10/2010 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Slika 4.
Marijan Matijašević, dipl. ing. šum., upravitelj pilane
Štirovača, Nikola Popović, dipl. ing. šum., referent za
iskorištavanje šuma Direkcije šuma Sušak i
nepoznati lovac u lovu na području Štirovače


goj polovici prošlog stoljeća, drastično se smanjuje broj
goveda, pa zbog toga potpuno prestaje pustopašica u
Štirovači. Ovakav razvoj događaja omogućio je nesmetanu
prirodnu obnovu šuma.


Inače pilanu Štirovača izgradio je Šumarski ured u
Otočcu 1870. g., pa je to zacijelo i najstarija pilana na
Velebitu. U ratnom vihoru II. svjetskog rata pilana je
uništena i nakon toga nije se više obnavljala. Od osnutka
do 1935. g. pilana se davala u zakup, a nakon toga
posluje u režiji Šumske uprave Kosinj. Među najpoznatijim
zakupcima spominju seVilhard iz Sušaka i Kalanj
iz Pazarišta. Pilana je radila na parni pogon i pri tome
koristila dovoljne količine vode iz najjačeg stalnog izvora
u Štirovači. Godišnje je bila u pogonu 6–7 mjeseci
i u dvije smjene prerađivala je oko 8.000 m3 oblovine.


Nakon osnutka NP“SjeverniVelebit” 2000. g., granica
prema Upravi šuma podružnice Senj prolazi sredinom
Štirovače, pa nekadašnja lokacija pilane s glavnim
izvorom vode ulazi u njegov sastav. Zbog potpunije informacije
posjetitelja o nekadašnjoj pilani Štirovača,
bilo bi poželjno na njezinoj nekadašnjoj lokaciji postaviti
maketu s kratkim osnovnim podacima.


Na kraju zahvaljujemoAnkiciAnić na ustupljenim
fotografijama i sjećanju na život i rad pilane Štirovača
uoči II. svjetskog rata, koja svakako predstavljaju
jednu malu kockicu u mozaiku relativno slabo poznatih
minulih događanja na prostorima ovog neponovljivog i
jedinstvenog prirodnog predjela.


Vice Ivančević


IZ HRVATSKOGAŠUMARSKOGADRUŠTVA


FROM THE CROATIAN FORESTRY ASSOCIATION


GLAZBENAVEČER U HRVATSKOM ŠUMARSKOM DOMU


Solističkim koncertom održanim 14. listopada, primadona
Splitske opere Cynthia Hansell-Bakić, uz klavirsku
pratnju mladog umjetnika Maria Čopora, na
najljepši način započeo se ostvarivati glazbeno-kulturni
program, kao jedno novo događanje u Hrvatskom
šumarskom domu.


Svojim izuzetnim glasom i interpretacijom prima-
dona je posjetiteljima pružila nezaboravan glazbeni doživljaj.
Na programu su bile arije i popularne melodije
iz mjuzikla. Koncert je započeo nezaboravnim pjesmama
Georgea Gershwina “The man I love”, “Someone
to watch over me” i “Summertime”, potom su
slijedile skladbe Rodgersa and Hammersteina “The
Sound of Music” iz 1959. godine, iz veoma popularnog
filma Moje pjesme, moji snovi i skladbe Leonadra
Bernsteina, kao što su: “Peter, Peter” iz istoimenog
mjuzikla iz 1950. i “I feel pretty”. Publika je s posebnim
oduševljenjem dočekala pjesmu Jerome Kerna “Smoke
gets in your eyes” hit iz mjuzikla “Roberta” 1933. go-
dine i mnoge druge. Svoje oduševljenje publika je iskazala
dugotrajnim pljeskom.


Sopranistica Cynthia Hansell-Bakić rođena je u
američkoj državiVirginija, najveći dio svoje bogate karijere
ostvarila je na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta
u Splitu, gdje je počela pjevati 1972. godine. U
Splitu je zasnovala i obitelj i trajno preselila u Hrvatsku.
Kao primadona ostvarila je nekoliko desetaka glavnih
uloga i nastupala na brojnim domaćim i inozemnim po