DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 96 <-- 96 --> PDF |
romašena organskim supstancama imaju smanjenu strukturalnu stabilnost i smanjenu mogućnost penetracije i zadržavanja vode.Degradacija obuhvaća i šumske površine, posebice opožarene, gdje postoji objektivan opasnost od erozije. Svi ovi argumenti upućuju na važnu ulogu šume za prevenciju i ublažavanje rizika od degradacije i potrebu poduzimanja adekvatnih uzgojnih mjera i pošumljavanje područja koji ima povećani rizik od erozije i degradacija. ErvedoGiordano,GiuseppeScarascia Mug no sa:Klimatske promjene, protokol iz Kyiota Na temu klimatskih promjena na III. kongresu bilo je puno referata i rasprava. Sadržaj referata odnosio se na: aktualno stanje šumskih zaliha Italije u svjetlu novih podataka Nacionalne inventure šuma i šumskih zaliha ugljika (INFC), analizu razmjene ugljika šumskih ekosustava u eksperimentalnim stanicama u Italiji, ulogu šumskog gospodarenja na ublažavanje problema vezanih za klimatske promjene, odnos atmosferskog zagađenja i šumskih ekosustava, odnos šumske vegetacije i proizvodnje bioenergije. Posebna pozornost posvećena je provođenju sporazuma iz Kyiota, po kojemu se svake godine emisija stakleničkih plinova treba smanjiti za 5 % u odnosu na 1990. g. Mnogi problemi ostaju otvoreni. Grupa autora:Zaštita šuma Da bi šume mogle obavljati svoje raznovrsne funkcije (očuvanje varijabilnosti, zaštita tla i vode, produkcija drvne mase, utjecaj na klimu, izgled okoliša, rekreacija i dr.) važno je kakvo je njeno zdravstveno stanje. Zdravstveno stanje talijanskih šuma vezano je za neracionalno korištenje, te je također glede svog geografskog položaja izložena patogenima porijeklom iz stranih zemalja i kontinenata (primjer: Cryphonectria parasitica na kestenu). Posljednjih godina EU je donjela specifične norme zaštite (EPPO), radi sprječavanja širenja organizama koji su već identificirani u Europi. Značajne su mjere izdavanja putovnica za biljke i fitosanitarnih certifikata za komercijalni transport. Klimatske promjene utječu na funkcioniranje ekosustava, te na rasprostranjenost i djelovanje šumskih štetnika. Tako na primjer borov četnjak (Traumatocampa pytiocampa) u promijenjenim klimatskim uvjetima napada na većim nadmorskim visinama, jer promijenjeni uvjeti daju dovoljno temperature za let ženki i razvoj larva. Kao posljedica velikih suša potkornjak (Ips typographus) sljedeće godine čini ogromne štete na smrekovim sastojinama. Ne treba zanemariti ni stres kao posljedicu zagađenja atmosfere, ponavljanih perioda suše i povećanja temperature. U zaključcima članka autori naglašavaju potrebu stalnog monitoringa fitosanitarnog stanja i stvaranje banke podataka radi omogućavanja multidisciplinarnog istraživanja, a ne fokusiranje na pojedine čimbenike, što ne daje korisne rezultate. PiermariaCorona,StefanoBerti:Šumska pro iz vodnja, certifikacija, uporaba drveta U ovom članku autori su iznijeli sintezu statističkih podataka posljednje Nacionalne šumske inventure i izloženih podataka na III. kongresu. Očite su velike transformacije proizvodnog sektora talijanskog šumarstva u posljednjim godinama. Nove funkcije, te kulturalna i socijalna uloga šume, odredili su povećanje važnosti i složenosti cijelog sustava. U makrosektoru šuma-drvo-papir u Italiji je zaposleno oko 300000 djelatnika s učešćem od 0,9 % u nacionalnom bruto produktu. Oko 30 % površine Italije pokriveno je šumom s tendencijom povećanja od 0,2 % godišnje. Ukupna drvna 33 masa od oko 250 m (150 m/ha) ima tendenciju rasta. Na oko 80 % šumskih površina smiju se obavljatii radovi iskorištavanja drvne mase, a na oko 40 % površina šuma ne obavljaju se nikakvi uzgojni radovi. Godišnja proizvodnja drveta za daljnju preradu stalno opada. 9–10 milijuna kubika godišnje nacionalne pro iz vodnje drvne mase podmiruje oko 20 % nacionalnih potreba. Godišnji prirast talijanskih šuma daleko je veći od korištene mase. Korištenje vlastite drvne biomase za energiju za sada ne prelazi količinu od 2,5 do 3 milijuna tona godišnje, te je Italija najveći europski uvoznik energetskog drveta. Sporedni šumski proizvodi (pluto, kesten, gljive, mali šumski plodovi, aromatsko bilje i dr.) i dalje predstavljaju značajan prihod. Certifikacija za ove proizvode kao i za drvne proizvode uvjet je za daljnji promet roba. Fabio Salbitano, Giovanni Sanesi: Krajolik, kulturalne i socijalne funkcije šuma III.kongres šumarstva uTaormini u svom programu je prvi puta u povijesti kongresa posvetio jednu sesiju krajoliku, kulturalnim i socijalnim funkcijama šume, što svjedoči o promjeni vrednovanja funkcija šume. U toj evoluciji važnu ulogu ima činjenica, da je demografski prirast u urbanim zonama jako porastao i u 2008. g. u Europi dosegao 75 %, s prognozom porasta u 2020. g. na 80 %. U sedam najrazvijenijih država Europe procjenjuje se porast stanovništva u urbanim zonama na 90 % ukupnog stanovništva.Ta dinamika je doprinijela činjenici da je posljednjih godina povećan interes za šumske resurse. Na internacionalnoj razini jasno se očituje uloga šume za dobrobit i zdravlje čovjeka. Istaknutu važ |