DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 95 <-- 95 --> PDF |
gurnog rješenja. Idućih godina tehnologija treba riješiti mnoge probleme vezane za energiju i očuvanje ekoloških ciljeva. Preživjeti se može samo ako prekomjerno ne oštetimo šumu. Za sto godina jedini izbor će biti da sve prirodne šume smatramo ekološkim parkom, a očuvanje planeta počinje upravo tom pretpostavkom. Svoje izlaganje O. Ciancio je završio aforizmom Petronija (Satyricon – poglavlje 44) koji čini dio slogana talijanskeAkademije šumarskih znanosti “Serva me, servabo te”. Raffaello Giannini,SusannaNocentini:Biološka raznolikost, genetski resursi, zaštićena područja i fauna U ovom članku autori su iznijeli sintezu glavnih tema sesije o šumarstvu i biološkoj raznolikosti s posebnim osvrtom na genetsku varijabilnost šumskih vrsta. Posljednjih godina u Italiji obveza očuvanja biološke raznolikosti primjenjuje se na svim razinama: nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj. Državnom inventurom šuma i rezervara ugljika ustanovljeno je da je 27,5 % šumskih površina uključeno u prirodne šume, 14,1 % u zaštićena područja, a 22,2 % šumskih površina u program Natura 2000.Veliki interes za biološku raznolikost i genetske resurse svjedoče i mnogobrojni prilozi izneseni na III. kongresu uTaormini: 65 izlaganja kao rezultat istraživanja više od 170 znanstvenika i operativaca. Očuvanje genetskih resursa predstavlja posebnu važnost. Postignuti su vrijedni rezultati u istraživanju ge netske varijabilnosti među šumskim vrstama, te razjašnjenje mnogih nejasnoća u genetskoj varijabilnosti unutar pojedinih vrsta i funkcioniranju ekosustava. Velika varijabilnost vrsta i podvrsta, posebice u pojedinim područjima kopnene Italije i otoka, s mnogobrojnim endemima otvara prostor znanstvenicima za daljnja istraživanja.Treba istaći da su svi šumskih prostori Italije više ili manje pod utjecajem ljudskog djelovanja, zbog korištenja drvne mase, što se uglavnom reflektiralo na pojednostavljenju strukture, to jest redukciji kompleksnosti šumskih sustava. Postignuti su veliki rezultati u istraživanju utjecaja šumsko-gospodarskih zahvata na kvalitetu staništa za razne vrste faune. Posebni problem predstavlja “pitanje dvopapkara”, koji u posljednjih 50 godina prouzročuju štete, onemogućavajući prirodnu obnovu šumskih vrsta.Velike površine nacionalnih parkova i zaštićenih površina, gdje je zabranjena lovna aktivnost, omogućile su naglo povećanje brojnog stanja divljih svinja, srneće divljači, jelena lopatara, muflona i običnog jelena. Na manjim područjima gdje se divljač zadržava u zimskom periodu zbog prehrane, ili gdje je zbog zabrane lova velika gustoća divljači, štete prelaze okvire tolerancije. Postaje jasno, da očuvanje biološke raznolikosti šumskih ekosustava uključuje i faunu, te je moguće dati pravi odgovor samo analizom teoretskih pretpostavki gospodarenja prirodnim sustavima, radi uspostavljanja ravnoteže između životinjskih populacija i funkcionalnosti šume. GiovanniBovio,EnricoMarchi:Požari i paš njaci O problematici šumskih požara na III. kongresu, u sklopu sesije broj 2, održana su mnoga izlaganja, te ovaj članak predstavlja sintezu problematike. Što se tiče šumskih pašnjaka naglašava se potreba da se primjenjuju modeli održivog gospodarenja. Prvi zaključak odnosi se na učestalost požara i obuhvaćene površine. Na temelju dugogodišnjih praćenja (od 1978 – 2007. g.) ustanovljeno je, da broj požara ima tendenciju smanjivanja, a to se analogno odnosi i na opožarene površine. Iako je u tipičnim šumskim područjima teže kontrolirati opasnost od požara, postoji manji broj slučajeva zbog sve manjeg antropološkog utjecaja. Što se tiče uzroka požara, u prosjeku 93 % je nepoznat, dok je 7 % identificirano kao namjerno prouzročeno. Naglašena je potreba daljnjih istraživanja utjecaja požara na šumu, sjeme i klijavost u područjima veće učestalosti požara. Predviđanje i prevencija od posebne su važnosti. Korisna je evidencija požara, te izrada mapa na kojima su evidentirane pojave požara. Također je obrađena pro blematika gašenja, rekonstrukcije opožarenih površina te planiranje protupožarnih aktivnosti. Francesko Iovino,Marco Marchetti: Očuvanje tla, vodenih zaliha i borba protiv degradacije Ulogu šume u očuvanju tla treba uključiti u širi kontekst održivog gospodarenja šumom, zbog održavanja i povećanja funkcioniranja šumskih sustava, vodnog režima, poboljšanje raspoloživosti vode u tlu, sprječavanje negativnih utjecaja na kvalitetu vode, zaustavljanje erozije i procesa degradacija. Posebno važna uloga šume, uz očuvanje tla i sprječavanje erozije, je očuvanje rezervi pitke vode. Oko 1/3 kopna Europe pokrivaju šume, koje predstavljaju glavni izvor pitke vode, njeno uskladištenje i pročišćavanje. 10 % europskih šuma imaju kao glavnu funkciju zaštitu tla i vode, a posebice u Italiji, gdje se šumske površine uglavnom poklapaju s planinskim i brdskim, područjima koji su važan izvor pitke vode. Istraživanja Svjetske banke daju podatak da od 105 istraživanih metropola 33 dobivaju pitku vodu koja potječe iz resursa zaštićenih šumskih površina. Klimatske promjene imaju dvostruki utjecaj na šumu, pozitivan – pojačanje snage šume i kapaciteta zadržavanja vode, te negativan – povećanje stresa, mortaliteta stabala i veću osjetljivost na napad patogenih insekata. Degradacija tla je velik problem. U Italiji se procjenjuje da je 2/3 poljoprivrednog tla degradirano.Tla osi |