DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Kako i inozemni gosti koji dolaze na ovo područje
ne bi bili prikraćeni u informaciji,na krajuVodiča dati
su pregledni sažetci na njemačkom (prevoditeljica
Senka Jardas), engleskom (Elizabeth Bonetty) i
talijanskom jeziku (Melita Sciucca). Dok u lovačkim
društvima, saznajemo iz sažetka, uz izuzetak medvjeda
i dijela odstrjelnih kvota migratornih vrsta
(šljuka, divlje patke), planove odstrjela izvršavaju sami
lovci članovi društva,Hrvatske šume sve svoje odstrjelne
kvote imaju u ponudi za komercijalni lov putem
lovnog turizma uz naplatu odstrjelnih taksi. Najatraktivniji
je dakako lov na medvjeda koji se, uz stručnog
pratioca, lovi dočekom na visokoj čeki uz postavljeni
mamac za mjesečine. Saznajemo tako da je za ovu godinu
ukupno planiran odstrjel 39 medvjeda. Do sada
trofejno najjače krzno medvjeda stečeno u Gorskom
kotaru ocijenjeno je s 528,89 CIC-ovih točaka, a lubanja
s ocjenom od 62,60 CIC-ovih točaka. Ništa manje
interesantni nisu ni lovovi na kraškog jelena (387) u
doba rike, srnjaka (1100), muflona (66), divokozu (26),
divlje svinju (757).Brojke u zagradi označavaju prosječnu
godišnju od strjelnu kvotu, muških i ženskih je din ki
zajedno na cijelom području PGŽ. Uz tradicionalne uspješne
lovove na šljuke u vrijeme jesenske seobe, ovdašnja
su otočna lovišta, posebno ona na Krku i Rabu,
postala pravi eldorado i za lovove na krup ne trofejne
vrste.Tako su u rapskom “Kalifrontu”po sljednjih godina
stečeni novi prvaci županije i Hrvatske u rogovima
jelena aksisa (303,10 t.) i muflona (237,25 t.), a na
otoku Krku visoko “zlatni”rogovi srnjaka (141,18 t.) i
“zlat ne”kljove vepra(136,55 t.)


Za razliku od prethodnog Vodiča u ovom dopunjenom
i izmijenjenom izdanju čitatelja će posebno obrado vati
bogatstvo slikovnih priloga, ilustracija i fo tografija
divljači i atraktivnih krajobraza. Crteži divljači i prizori
iz lova uhvaćeni tušom i kistom uradak su našegznanog
akademskog slikara i animalista prof.Aleksandra Forenbachera
(podrijeklom Fužinarca), a fotografije
(njih 186!) pedesetorice mahom mladih lovaca i prijatelja
prirode “koji su u svojim lovnim pohodima i boravcima
u prirodi prednost dali fotoaparatu nad lovačkim
oružjem”. Od autora fotografija treba posebno istaći trojicu
Ravnogoraca: Romea Mancea, Željka Padavića
i već afirmiranog Željka Stipeća, čije uspjele
snimke divljači i ptica “govore više od tisuću riječi”.


Vodiču je priložen CD uz koji će nasAnteGugo,
autor poznatog televizijskog serijala “Zov prirode”,
provesti u šetnju “kroz lovišta Primorsko-goranske županije”.


Alojzije Frković


L’ITALIA FORESTALE E MONTANA


(Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje
Akademije šumarskih znanosti-Firenze)


Iz broja 2, ožujak-travanj 2010. godine izdvajamo:
Prezentacija radova III. kongresa šumarstva održanog
uTaormini 16–19. listopada 2008. godine
U tijeku tri dana trajanja Kongresa uTaormini, koncentriranog
u paralelne sesije, nije bilo dovoljno da svi
znanstvenici iznesu svoje radove, pa je to organizirano
u regijiVeneto, gotovo godinu dana poslije.


III.kongres šumarstva donio je nove prijedloge:


– za zaštitu biološke raznolikosti i očuvanje genetske


vrijednosti,
– o zaštiti flore i faune na određenim površinama,
– o šumskim požarima i pašnjacima,
– o očuvanju tla i vodenih zaliha,
– o borbi protiv degradacije, klimatskim promjenama i


protokolu iz Kyiota, uskladištenju ugljika iz atmosfere,
zaštiti šume, proizvodnji drvne mase, certifikaciji
šumskih proizvoda, očuvanju krajolika i dr.


Ukratko, Kongres je naglasio potrebu za širenje
“kul ture šume” na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i
internacionalnoj razini.


Uvodno izlaganje za ovaj simpozij dali su: Orazio
Ciancio,predsjednik Akademije,GiancarloConta,
povjerenik zaštite okoliša regije Veneto i Guido Monari,
voditelj Direkcije šumarstva i ekonomije planinskih
područja regijeVeneto.


OrazioCiancio:Horizonti i perspektive
Na početku svog izlaganja, predsjednikAkademije O.
Ciancio zahvalio je domaćinima što su omogućili da se
ovaj važan skup održi u regijiVeneto, koja ima povijesnu
šumarsku tradiciju još iz vremena Mletačke republike,
zatim poznate “Padovanske škole”, koju je utemeljio
Lucio Susmel, zaslužan za napredak šumarske znanosti.
Predsjednik O. Ciancio ponovio je važne zaključke


III.kongresa, koji trebaju doprinijeti boljoj budućnosti
talijanskoga šumarstva. Naglasio je, da je šuma dio
“organiziranih složenih sustava, koje obilježava velik
broj čimbenika, povezanih u usklađenu cjelinu”.


Što se tiče perspektive šumarstva, O. Ciancio, nagla
šava potrebu “održivog gospodarenja šumskim sustavima
i očuvanju biološke raznolikosti”. Potrebno je
primijeniti novu šumarsku strategiju za autentično,
održivo gospodarenje, koristeći sinergiju znanstvenih i
humanističkih dostignuća. Čovječanstvo se treba suprot
staviti ogromnim problemima, za koje još nema si




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 95     <-- 95 -->        PDF

gurnog rješenja. Idućih godina tehnologija treba riješiti
mnoge probleme vezane za energiju i očuvanje ekoloških
ciljeva. Preživjeti se može samo ako prekomjerno
ne oštetimo šumu. Za sto godina jedini izbor će biti da
sve prirodne šume smatramo ekološkim parkom, a očuvanje
planeta počinje upravo tom pretpostavkom.


Svoje izlaganje O. Ciancio je završio aforizmom
Petronija (Satyricon – poglavlje 44) koji čini dio slogana
talijanskeAkademije šumarskih znanosti “Serva
me, servabo te”.


Raffaello Giannini,SusannaNocentini:Biološka
raznolikost, genetski resursi, zaštićena područja
i fauna


U ovom članku autori su iznijeli sintezu glavnih
tema sesije o šumarstvu i biološkoj raznolikosti s posebnim
osvrtom na genetsku varijabilnost šumskih vrsta.


Posljednjih godina u Italiji obveza očuvanja biološke
raznolikosti primjenjuje se na svim razinama: nacionalnoj,
regionalnoj i lokalnoj. Državnom inventurom šuma
i rezervara ugljika ustanovljeno je da je 27,5 % šumskih
površina uključeno u prirodne šume, 14,1 % u zaštićena
područja, a 22,2 % šumskih površina u program Natura
2000.Veliki interes za biološku raznolikost i genetske
resurse svjedoče i mnogobrojni prilozi izneseni na III.
kongresu uTaormini: 65 izlaganja kao rezultat istraživanja
više od 170 znanstvenika i operativaca.


Očuvanje genetskih resursa predstavlja posebnu
važnost. Postignuti su vrijedni rezultati u istraživanju
ge netske varijabilnosti među šumskim vrstama, te razjašnjenje
mnogih nejasnoća u genetskoj varijabilnosti
unutar pojedinih vrsta i funkcioniranju ekosustava.


Velika varijabilnost vrsta i podvrsta, posebice u pojedinim
područjima kopnene Italije i otoka, s mnogobrojnim
endemima otvara prostor znanstvenicima za daljnja
istraživanja.Treba istaći da su svi šumskih prostori Italije
više ili manje pod utjecajem ljudskog djelovanja,
zbog korištenja drvne mase, što se uglavnom reflektiralo
na pojednostavljenju strukture, to jest redukciji kompleksnosti
šumskih sustava. Postignuti su veliki rezultati u
istraživanju utjecaja šumsko-gospodarskih zahvata na
kvalitetu staništa za razne vrste faune.


Posebni problem predstavlja “pitanje dvopapkara”,
koji u posljednjih 50 godina prouzročuju štete, onemogućavajući
prirodnu obnovu šumskih vrsta.Velike površine
nacionalnih parkova i zaštićenih površina, gdje
je zabranjena lovna aktivnost, omogućile su naglo
povećanje brojnog stanja divljih svinja, srneće divljači,
jelena lopatara, muflona i običnog jelena. Na
manjim područjima gdje se divljač zadržava u zimskom
periodu zbog prehrane, ili gdje je zbog zabrane lova velika
gustoća divljači, štete prelaze okvire tolerancije. Postaje
jasno, da očuvanje biološke raznolikosti šumskih
ekosustava uključuje i faunu, te je moguće dati pravi odgovor
samo analizom teoretskih pretpostavki gospodarenja
prirodnim sustavima, radi uspostavljanja ravnoteže
između životinjskih populacija i funkcionalnosti šume.


GiovanniBovio,EnricoMarchi:Požari i paš njaci


O problematici šumskih požara na III. kongresu, u
sklopu sesije broj 2, održana su mnoga izlaganja, te
ovaj članak predstavlja sintezu problematike. Što se
tiče šumskih pašnjaka naglašava se potreba da se primjenjuju
modeli održivog gospodarenja.


Prvi zaključak odnosi se na učestalost požara i obuhvaćene
površine. Na temelju dugogodišnjih praćenja (od
1978 – 2007. g.) ustanovljeno je, da broj požara ima tendenciju
smanjivanja, a to se analogno odnosi i na opožarene
površine.


Iako je u tipičnim šumskim područjima teže kontrolirati
opasnost od požara, postoji manji broj slučajeva
zbog sve manjeg antropološkog utjecaja. Što se tiče
uzroka požara, u prosjeku 93 % je nepoznat, dok je 7 %
identificirano kao namjerno prouzročeno. Naglašena je
potreba daljnjih istraživanja utjecaja požara na šumu,
sjeme i klijavost u područjima veće učestalosti požara.


Predviđanje i prevencija od posebne su važnosti.
Korisna je evidencija požara, te izrada mapa na kojima
su evidentirane pojave požara. Također je obrađena
pro blematika gašenja, rekonstrukcije opožarenih površina
te planiranje protupožarnih aktivnosti.


Francesko Iovino,Marco Marchetti: Očuvanje
tla, vodenih zaliha i borba protiv degradacije


Ulogu šume u očuvanju tla treba uključiti u širi kontekst
održivog gospodarenja šumom, zbog održavanja i
povećanja funkcioniranja šumskih sustava, vodnog režima,
poboljšanje raspoloživosti vode u tlu, sprječavanje
negativnih utjecaja na kvalitetu vode, zaustavljanje
erozije i procesa degradacija.


Posebno važna uloga šume, uz očuvanje tla i sprječavanje
erozije, je očuvanje rezervi pitke vode. Oko
1/3 kopna Europe pokrivaju šume, koje predstavljaju
glavni izvor pitke vode, njeno uskladištenje i pročišćavanje.
10 % europskih šuma imaju kao glavnu funkciju
zaštitu tla i vode, a posebice u Italiji, gdje se šumske
površine uglavnom poklapaju s planinskim i brdskim,
područjima koji su važan izvor pitke vode.


Istraživanja Svjetske banke daju podatak da od 105
istraživanih metropola 33 dobivaju pitku vodu koja potječe
iz resursa zaštićenih šumskih površina.


Klimatske promjene imaju dvostruki utjecaj na
šumu, pozitivan – pojačanje snage šume i kapaciteta
zadržavanja vode, te negativan – povećanje stresa,
mortaliteta stabala i veću osjetljivost na napad patogenih
insekata.


Degradacija tla je velik problem. U Italiji se procjenjuje
da je 2/3 poljoprivrednog tla degradirano.Tla osi




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 96     <-- 96 -->        PDF

romašena organskim supstancama imaju smanjenu
strukturalnu stabilnost i smanjenu mogućnost penetracije
i zadržavanja vode.Degradacija obuhvaća i šumske
površine, posebice opožarene, gdje postoji
objektivan opasnost od erozije.


Svi ovi argumenti upućuju na važnu ulogu šume za
prevenciju i ublažavanje rizika od degradacije i potrebu
poduzimanja adekvatnih uzgojnih mjera i pošumljavanje
područja koji ima povećani rizik od erozije i degradacija.


ErvedoGiordano,GiuseppeScarascia Mug no
sa:Klimatske promjene, protokol iz Kyiota


Na temu klimatskih promjena na III. kongresu bilo
je puno referata i rasprava. Sadržaj referata odnosio se
na: aktualno stanje šumskih zaliha Italije u svjetlu
novih podataka Nacionalne inventure šuma i šumskih
zaliha ugljika (INFC), analizu razmjene ugljika šumskih
ekosustava u eksperimentalnim stanicama u Italiji,
ulogu šumskog gospodarenja na ublažavanje problema
vezanih za klimatske promjene, odnos atmosferskog
zagađenja i šumskih ekosustava, odnos šumske vegetacije
i proizvodnje bioenergije.


Posebna pozornost posvećena je provođenju sporazuma
iz Kyiota, po kojemu se svake godine emisija stakleničkih
plinova treba smanjiti za 5 % u odnosu na
1990. g. Mnogi problemi ostaju otvoreni.


Grupa autora:Zaštita šuma
Da bi šume mogle obavljati svoje raznovrsne funkcije
(očuvanje varijabilnosti, zaštita tla i vode, produkcija
drvne mase, utjecaj na klimu, izgled okoliša,
rekreacija i dr.) važno je kakvo je njeno zdravstveno
stanje. Zdravstveno stanje talijanskih šuma vezano je
za neracionalno korištenje, te je također glede svog
geografskog položaja izložena patogenima porijeklom
iz stranih zemalja i kontinenata (primjer: Cryphonectria
parasitica na kestenu).
Posljednjih godina EU je donjela specifične norme
zaštite (EPPO), radi sprječavanja širenja organizama
koji su već identificirani u Europi. Značajne su mjere
izdavanja putovnica za biljke i fitosanitarnih certifikata
za komercijalni transport.
Klimatske promjene utječu na funkcioniranje ekosustava,
te na rasprostranjenost i djelovanje šumskih
štetnika. Tako na primjer borov četnjak (Traumatocampa
pytiocampa) u promijenjenim klimatskim uvjetima
napada na većim nadmorskim visinama, jer
promijenjeni uvjeti daju dovoljno temperature za let
ženki i razvoj larva.
Kao posljedica velikih suša potkornjak (Ips typographus)
sljedeće godine čini ogromne štete na smrekovim
sastojinama. Ne treba zanemariti ni stres kao
posljedicu zagađenja atmosfere, ponavljanih perioda
suše i povećanja temperature.


U zaključcima članka autori naglašavaju potrebu
stalnog monitoringa fitosanitarnog stanja i stvaranje
banke podataka radi omogućavanja multidisciplinarnog
istraživanja, a ne fokusiranje na pojedine čimbenike,
što ne daje korisne rezultate.


PiermariaCorona,StefanoBerti:Šumska pro iz
vodnja, certifikacija, uporaba drveta


U ovom članku autori su iznijeli sintezu statističkih
podataka posljednje Nacionalne šumske inventure i izloženih
podataka na III. kongresu.


Očite su velike transformacije proizvodnog sektora
talijanskog šumarstva u posljednjim godinama. Nove
funkcije, te kulturalna i socijalna uloga šume, odredili
su povećanje važnosti i složenosti cijelog sustava.


U makrosektoru šuma-drvo-papir u Italiji je zaposleno
oko 300000 djelatnika s učešćem od 0,9 % u nacionalnom
bruto produktu.


Oko 30 % površine Italije pokriveno je šumom s tendencijom
povećanja od 0,2 % godišnje. Ukupna drvna


33


masa od oko 250 m (150 m/ha) ima tendenciju rasta.
Na oko 80 % šumskih površina smiju se obavljatii
radovi iskorištavanja drvne mase, a na oko 40 % površina
šuma ne obavljaju se nikakvi uzgojni radovi. Godišnja
proizvodnja drveta za daljnju preradu stalno
opada. 9–10 milijuna kubika godišnje nacionalne pro iz
vodnje drvne mase podmiruje oko 20 % nacionalnih
potreba. Godišnji prirast talijanskih šuma daleko je
veći od korištene mase.
Korištenje vlastite drvne biomase za energiju za
sada ne prelazi količinu od 2,5 do 3 milijuna tona godišnje,
te je Italija najveći europski uvoznik energetskog
drveta. Sporedni šumski proizvodi (pluto,
kesten, gljive, mali šumski plodovi, aromatsko bilje i
dr.) i dalje predstavljaju značajan prihod. Certifikacija
za ove proizvode kao i za drvne proizvode uvjet je
za daljnji promet roba.


Fabio Salbitano, Giovanni Sanesi: Krajolik,
kulturalne i socijalne funkcije šuma


III.kongres šumarstva uTaormini u svom programu
je prvi puta u povijesti kongresa posvetio jednu sesiju
krajoliku, kulturalnim i socijalnim funkcijama šume,
što svjedoči o promjeni vrednovanja funkcija šume. U
toj evoluciji važnu ulogu ima činjenica, da je demografski
prirast u urbanim zonama jako porastao i u
2008. g. u Europi dosegao 75 %, s prognozom porasta
u 2020. g. na 80 %. U sedam najrazvijenijih država Europe
procjenjuje se porast stanovništva u urbanim zonama
na 90 % ukupnog stanovništva.Ta dinamika je
doprinijela činjenici da je posljednjih godina povećan
interes za šumske resurse.


Na internacionalnoj razini jasno se očituje uloga
šume za dobrobit i zdravlje čovjeka. Istaknutu važ




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 97     <-- 97 -->        PDF

nost imaju šume u urbanim područjima, te parkovi i
zaštićene površine, koje su prostor za komuniciranje,
informiranje i sastajanje korisnika.


U tijeku odvijanja sesije vodila se živa rasprava te je
naglašenoda urbano šumarstvo i gospodarenje šum skim
krajolicima predstavljaju najvažnije teme kulturalnog
i socijalnog gledišta šumarstva.


Posebice u Italiji, sa svojim mediteranskim obilježjem
“urbano šumarstvo” poprima veliko značenje, koji
se očituje u ublažavanju klimatskih promjena i sprječavanju
degradacije koje su stalna prijetnja.Ta tematika
bit će u središtu pozornosti na idućem EXPO-u, koji će
se održati u Milanu 2015. g. Nije slučajno da je “Europska
karta krajolika” predložena i potpisana u Firenci,
te da europska svijest o okružju ima snažniji
zamah nego drugdje u Europi.To je sinteza kulturalnog
izražaja, koji ima dugu prošlost i učvršćuje odnos
šuma-čovjek, čovjek-priroda.


Frane Grospić


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS
1
2


Ivan Martinić, Matija Landekić


INTERFORST 2010 – STRUČNI BAROMETAR AKTUALNOG
STANJAŠUMARSKE TEHNIKE


Članovi HŠD-a među više od 50.000 posjetitelja
INTERFORST 2010 je jasno pokazao novi duh op


vodećeg međunarodnog sajma šumarske tehnike
timizma u šumarskoj industriji. U postsajamskom biltenu
ističe se kako je prema nezavisnom istraživanju u
halama i na otvorenom prostoru izložbe čak 91 % izlagača
ocjenilo sajam kao vrlo dobar do izvrstan, a čak
98 % bi preporučilo Interforst svojim poslovnim partnerima.
Čak 89 % posjetitelja smatra Interforst ključnim
sajmom, a 97 % njih ocjelnilo je sajam vrlo dobrim do
izvrsnim.


Slika 1. (logo Interforsta 2010)


Slika2.
Interforst 2010 – uz domaće, bilo je čak 15 % inozemnih
posjetitelja; najveći broj tradicionalno je došao izAustrije,
Švicarske, Italije, Poljske i Francuske.


Vrhunska izložba i zadovoljni posjetitelji


Od 14–18. srpnja održan je na Minhenskom sajmu
(Messe München) 11. međunarodni sajam šumarske
tehnike Interforst. Među više od 50.000 posjetitelja
koji su pohodili ovogodišnju najveću izložbu šumarske
tehnike bili su i hrvatski šumarski stručnjaci u organizaciji
HŠD-a.


1


red. prof. Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; na studiju
Šumarstvo voditelj kolegija Management i poduzetništvo u šumarstvu,
Sigurnost pri šumskom radu i Šumarska politika i zakonodavstvo.


2


dipl. ing. šum., asistent Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


na kolegijima Management i poduzetništvo u šumarstvu, Organi


zacija proizvodnje u šumarstvu i Sigurnost pri šumskom radu.