DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Kako i inozemni gosti koji dolaze na ovo područje ne bi bili prikraćeni u informaciji,na krajuVodiča dati su pregledni sažetci na njemačkom (prevoditeljica Senka Jardas), engleskom (Elizabeth Bonetty) i talijanskom jeziku (Melita Sciucca). Dok u lovačkim društvima, saznajemo iz sažetka, uz izuzetak medvjeda i dijela odstrjelnih kvota migratornih vrsta (šljuka, divlje patke), planove odstrjela izvršavaju sami lovci članovi društva,Hrvatske šume sve svoje odstrjelne kvote imaju u ponudi za komercijalni lov putem lovnog turizma uz naplatu odstrjelnih taksi. Najatraktivniji je dakako lov na medvjeda koji se, uz stručnog pratioca, lovi dočekom na visokoj čeki uz postavljeni mamac za mjesečine. Saznajemo tako da je za ovu godinu ukupno planiran odstrjel 39 medvjeda. Do sada trofejno najjače krzno medvjeda stečeno u Gorskom kotaru ocijenjeno je s 528,89 CIC-ovih točaka, a lubanja s ocjenom od 62,60 CIC-ovih točaka. Ništa manje interesantni nisu ni lovovi na kraškog jelena (387) u doba rike, srnjaka (1100), muflona (66), divokozu (26), divlje svinju (757).Brojke u zagradi označavaju prosječnu godišnju od strjelnu kvotu, muških i ženskih je din ki zajedno na cijelom području PGŽ. Uz tradicionalne uspješne lovove na šljuke u vrijeme jesenske seobe, ovdašnja su otočna lovišta, posebno ona na Krku i Rabu, postala pravi eldorado i za lovove na krup ne trofejne vrste.Tako su u rapskom “Kalifrontu”po sljednjih godina stečeni novi prvaci županije i Hrvatske u rogovima jelena aksisa (303,10 t.) i muflona (237,25 t.), a na otoku Krku visoko “zlatni”rogovi srnjaka (141,18 t.) i “zlat ne”kljove vepra(136,55 t.) Za razliku od prethodnog Vodiča u ovom dopunjenom i izmijenjenom izdanju čitatelja će posebno obrado vati bogatstvo slikovnih priloga, ilustracija i fo tografija divljači i atraktivnih krajobraza. Crteži divljači i prizori iz lova uhvaćeni tušom i kistom uradak su našegznanog akademskog slikara i animalista prof.Aleksandra Forenbachera (podrijeklom Fužinarca), a fotografije (njih 186!) pedesetorice mahom mladih lovaca i prijatelja prirode “koji su u svojim lovnim pohodima i boravcima u prirodi prednost dali fotoaparatu nad lovačkim oružjem”. Od autora fotografija treba posebno istaći trojicu Ravnogoraca: Romea Mancea, Željka Padavića i već afirmiranog Željka Stipeća, čije uspjele snimke divljači i ptica “govore više od tisuću riječi”. Vodiču je priložen CD uz koji će nasAnteGugo, autor poznatog televizijskog serijala “Zov prirode”, provesti u šetnju “kroz lovišta Primorsko-goranske županije”. Alojzije Frković L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti-Firenze) Iz broja 2, ožujak-travanj 2010. godine izdvajamo: Prezentacija radova III. kongresa šumarstva održanog uTaormini 16–19. listopada 2008. godine U tijeku tri dana trajanja Kongresa uTaormini, koncentriranog u paralelne sesije, nije bilo dovoljno da svi znanstvenici iznesu svoje radove, pa je to organizirano u regijiVeneto, gotovo godinu dana poslije. III.kongres šumarstva donio je nove prijedloge: – za zaštitu biološke raznolikosti i očuvanje genetske vrijednosti, – o zaštiti flore i faune na određenim površinama, – o šumskim požarima i pašnjacima, – o očuvanju tla i vodenih zaliha, – o borbi protiv degradacije, klimatskim promjenama i protokolu iz Kyiota, uskladištenju ugljika iz atmosfere, zaštiti šume, proizvodnji drvne mase, certifikaciji šumskih proizvoda, očuvanju krajolika i dr. Ukratko, Kongres je naglasio potrebu za širenje “kul ture šume” na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini. Uvodno izlaganje za ovaj simpozij dali su: Orazio Ciancio,predsjednik Akademije,GiancarloConta, povjerenik zaštite okoliša regije Veneto i Guido Monari, voditelj Direkcije šumarstva i ekonomije planinskih područja regijeVeneto. OrazioCiancio:Horizonti i perspektive Na početku svog izlaganja, predsjednikAkademije O. Ciancio zahvalio je domaćinima što su omogućili da se ovaj važan skup održi u regijiVeneto, koja ima povijesnu šumarsku tradiciju još iz vremena Mletačke republike, zatim poznate “Padovanske škole”, koju je utemeljio Lucio Susmel, zaslužan za napredak šumarske znanosti. Predsjednik O. Ciancio ponovio je važne zaključke III.kongresa, koji trebaju doprinijeti boljoj budućnosti talijanskoga šumarstva. Naglasio je, da je šuma dio “organiziranih složenih sustava, koje obilježava velik broj čimbenika, povezanih u usklađenu cjelinu”. Što se tiče perspektive šumarstva, O. Ciancio, nagla šava potrebu “održivog gospodarenja šumskim sustavima i očuvanju biološke raznolikosti”. Potrebno je primijeniti novu šumarsku strategiju za autentično, održivo gospodarenje, koristeći sinergiju znanstvenih i humanističkih dostignuća. Čovječanstvo se treba suprot staviti ogromnim problemima, za koje još nema si |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 95 <-- 95 --> PDF |
gurnog rješenja. Idućih godina tehnologija treba riješiti mnoge probleme vezane za energiju i očuvanje ekoloških ciljeva. Preživjeti se može samo ako prekomjerno ne oštetimo šumu. Za sto godina jedini izbor će biti da sve prirodne šume smatramo ekološkim parkom, a očuvanje planeta počinje upravo tom pretpostavkom. Svoje izlaganje O. Ciancio je završio aforizmom Petronija (Satyricon – poglavlje 44) koji čini dio slogana talijanskeAkademije šumarskih znanosti “Serva me, servabo te”. Raffaello Giannini,SusannaNocentini:Biološka raznolikost, genetski resursi, zaštićena područja i fauna U ovom članku autori su iznijeli sintezu glavnih tema sesije o šumarstvu i biološkoj raznolikosti s posebnim osvrtom na genetsku varijabilnost šumskih vrsta. Posljednjih godina u Italiji obveza očuvanja biološke raznolikosti primjenjuje se na svim razinama: nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj. Državnom inventurom šuma i rezervara ugljika ustanovljeno je da je 27,5 % šumskih površina uključeno u prirodne šume, 14,1 % u zaštićena područja, a 22,2 % šumskih površina u program Natura 2000.Veliki interes za biološku raznolikost i genetske resurse svjedoče i mnogobrojni prilozi izneseni na III. kongresu uTaormini: 65 izlaganja kao rezultat istraživanja više od 170 znanstvenika i operativaca. Očuvanje genetskih resursa predstavlja posebnu važnost. Postignuti su vrijedni rezultati u istraživanju ge netske varijabilnosti među šumskim vrstama, te razjašnjenje mnogih nejasnoća u genetskoj varijabilnosti unutar pojedinih vrsta i funkcioniranju ekosustava. Velika varijabilnost vrsta i podvrsta, posebice u pojedinim područjima kopnene Italije i otoka, s mnogobrojnim endemima otvara prostor znanstvenicima za daljnja istraživanja.Treba istaći da su svi šumskih prostori Italije više ili manje pod utjecajem ljudskog djelovanja, zbog korištenja drvne mase, što se uglavnom reflektiralo na pojednostavljenju strukture, to jest redukciji kompleksnosti šumskih sustava. Postignuti su veliki rezultati u istraživanju utjecaja šumsko-gospodarskih zahvata na kvalitetu staništa za razne vrste faune. Posebni problem predstavlja “pitanje dvopapkara”, koji u posljednjih 50 godina prouzročuju štete, onemogućavajući prirodnu obnovu šumskih vrsta.Velike površine nacionalnih parkova i zaštićenih površina, gdje je zabranjena lovna aktivnost, omogućile su naglo povećanje brojnog stanja divljih svinja, srneće divljači, jelena lopatara, muflona i običnog jelena. Na manjim područjima gdje se divljač zadržava u zimskom periodu zbog prehrane, ili gdje je zbog zabrane lova velika gustoća divljači, štete prelaze okvire tolerancije. Postaje jasno, da očuvanje biološke raznolikosti šumskih ekosustava uključuje i faunu, te je moguće dati pravi odgovor samo analizom teoretskih pretpostavki gospodarenja prirodnim sustavima, radi uspostavljanja ravnoteže između životinjskih populacija i funkcionalnosti šume. GiovanniBovio,EnricoMarchi:Požari i paš njaci O problematici šumskih požara na III. kongresu, u sklopu sesije broj 2, održana su mnoga izlaganja, te ovaj članak predstavlja sintezu problematike. Što se tiče šumskih pašnjaka naglašava se potreba da se primjenjuju modeli održivog gospodarenja. Prvi zaključak odnosi se na učestalost požara i obuhvaćene površine. Na temelju dugogodišnjih praćenja (od 1978 – 2007. g.) ustanovljeno je, da broj požara ima tendenciju smanjivanja, a to se analogno odnosi i na opožarene površine. Iako je u tipičnim šumskim područjima teže kontrolirati opasnost od požara, postoji manji broj slučajeva zbog sve manjeg antropološkog utjecaja. Što se tiče uzroka požara, u prosjeku 93 % je nepoznat, dok je 7 % identificirano kao namjerno prouzročeno. Naglašena je potreba daljnjih istraživanja utjecaja požara na šumu, sjeme i klijavost u područjima veće učestalosti požara. Predviđanje i prevencija od posebne su važnosti. Korisna je evidencija požara, te izrada mapa na kojima su evidentirane pojave požara. Također je obrađena pro blematika gašenja, rekonstrukcije opožarenih površina te planiranje protupožarnih aktivnosti. Francesko Iovino,Marco Marchetti: Očuvanje tla, vodenih zaliha i borba protiv degradacije Ulogu šume u očuvanju tla treba uključiti u širi kontekst održivog gospodarenja šumom, zbog održavanja i povećanja funkcioniranja šumskih sustava, vodnog režima, poboljšanje raspoloživosti vode u tlu, sprječavanje negativnih utjecaja na kvalitetu vode, zaustavljanje erozije i procesa degradacija. Posebno važna uloga šume, uz očuvanje tla i sprječavanje erozije, je očuvanje rezervi pitke vode. Oko 1/3 kopna Europe pokrivaju šume, koje predstavljaju glavni izvor pitke vode, njeno uskladištenje i pročišćavanje. 10 % europskih šuma imaju kao glavnu funkciju zaštitu tla i vode, a posebice u Italiji, gdje se šumske površine uglavnom poklapaju s planinskim i brdskim, područjima koji su važan izvor pitke vode. Istraživanja Svjetske banke daju podatak da od 105 istraživanih metropola 33 dobivaju pitku vodu koja potječe iz resursa zaštićenih šumskih površina. Klimatske promjene imaju dvostruki utjecaj na šumu, pozitivan – pojačanje snage šume i kapaciteta zadržavanja vode, te negativan – povećanje stresa, mortaliteta stabala i veću osjetljivost na napad patogenih insekata. Degradacija tla je velik problem. U Italiji se procjenjuje da je 2/3 poljoprivrednog tla degradirano.Tla osi |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 96 <-- 96 --> PDF |
romašena organskim supstancama imaju smanjenu strukturalnu stabilnost i smanjenu mogućnost penetracije i zadržavanja vode.Degradacija obuhvaća i šumske površine, posebice opožarene, gdje postoji objektivan opasnost od erozije. Svi ovi argumenti upućuju na važnu ulogu šume za prevenciju i ublažavanje rizika od degradacije i potrebu poduzimanja adekvatnih uzgojnih mjera i pošumljavanje područja koji ima povećani rizik od erozije i degradacija. ErvedoGiordano,GiuseppeScarascia Mug no sa:Klimatske promjene, protokol iz Kyiota Na temu klimatskih promjena na III. kongresu bilo je puno referata i rasprava. Sadržaj referata odnosio se na: aktualno stanje šumskih zaliha Italije u svjetlu novih podataka Nacionalne inventure šuma i šumskih zaliha ugljika (INFC), analizu razmjene ugljika šumskih ekosustava u eksperimentalnim stanicama u Italiji, ulogu šumskog gospodarenja na ublažavanje problema vezanih za klimatske promjene, odnos atmosferskog zagađenja i šumskih ekosustava, odnos šumske vegetacije i proizvodnje bioenergije. Posebna pozornost posvećena je provođenju sporazuma iz Kyiota, po kojemu se svake godine emisija stakleničkih plinova treba smanjiti za 5 % u odnosu na 1990. g. Mnogi problemi ostaju otvoreni. Grupa autora:Zaštita šuma Da bi šume mogle obavljati svoje raznovrsne funkcije (očuvanje varijabilnosti, zaštita tla i vode, produkcija drvne mase, utjecaj na klimu, izgled okoliša, rekreacija i dr.) važno je kakvo je njeno zdravstveno stanje. Zdravstveno stanje talijanskih šuma vezano je za neracionalno korištenje, te je također glede svog geografskog položaja izložena patogenima porijeklom iz stranih zemalja i kontinenata (primjer: Cryphonectria parasitica na kestenu). Posljednjih godina EU je donjela specifične norme zaštite (EPPO), radi sprječavanja širenja organizama koji su već identificirani u Europi. Značajne su mjere izdavanja putovnica za biljke i fitosanitarnih certifikata za komercijalni transport. Klimatske promjene utječu na funkcioniranje ekosustava, te na rasprostranjenost i djelovanje šumskih štetnika. Tako na primjer borov četnjak (Traumatocampa pytiocampa) u promijenjenim klimatskim uvjetima napada na većim nadmorskim visinama, jer promijenjeni uvjeti daju dovoljno temperature za let ženki i razvoj larva. Kao posljedica velikih suša potkornjak (Ips typographus) sljedeće godine čini ogromne štete na smrekovim sastojinama. Ne treba zanemariti ni stres kao posljedicu zagađenja atmosfere, ponavljanih perioda suše i povećanja temperature. U zaključcima članka autori naglašavaju potrebu stalnog monitoringa fitosanitarnog stanja i stvaranje banke podataka radi omogućavanja multidisciplinarnog istraživanja, a ne fokusiranje na pojedine čimbenike, što ne daje korisne rezultate. PiermariaCorona,StefanoBerti:Šumska pro iz vodnja, certifikacija, uporaba drveta U ovom članku autori su iznijeli sintezu statističkih podataka posljednje Nacionalne šumske inventure i izloženih podataka na III. kongresu. Očite su velike transformacije proizvodnog sektora talijanskog šumarstva u posljednjim godinama. Nove funkcije, te kulturalna i socijalna uloga šume, odredili su povećanje važnosti i složenosti cijelog sustava. U makrosektoru šuma-drvo-papir u Italiji je zaposleno oko 300000 djelatnika s učešćem od 0,9 % u nacionalnom bruto produktu. Oko 30 % površine Italije pokriveno je šumom s tendencijom povećanja od 0,2 % godišnje. Ukupna drvna 33 masa od oko 250 m (150 m/ha) ima tendenciju rasta. Na oko 80 % šumskih površina smiju se obavljatii radovi iskorištavanja drvne mase, a na oko 40 % površina šuma ne obavljaju se nikakvi uzgojni radovi. Godišnja proizvodnja drveta za daljnju preradu stalno opada. 9–10 milijuna kubika godišnje nacionalne pro iz vodnje drvne mase podmiruje oko 20 % nacionalnih potreba. Godišnji prirast talijanskih šuma daleko je veći od korištene mase. Korištenje vlastite drvne biomase za energiju za sada ne prelazi količinu od 2,5 do 3 milijuna tona godišnje, te je Italija najveći europski uvoznik energetskog drveta. Sporedni šumski proizvodi (pluto, kesten, gljive, mali šumski plodovi, aromatsko bilje i dr.) i dalje predstavljaju značajan prihod. Certifikacija za ove proizvode kao i za drvne proizvode uvjet je za daljnji promet roba. Fabio Salbitano, Giovanni Sanesi: Krajolik, kulturalne i socijalne funkcije šuma III.kongres šumarstva uTaormini u svom programu je prvi puta u povijesti kongresa posvetio jednu sesiju krajoliku, kulturalnim i socijalnim funkcijama šume, što svjedoči o promjeni vrednovanja funkcija šume. U toj evoluciji važnu ulogu ima činjenica, da je demografski prirast u urbanim zonama jako porastao i u 2008. g. u Europi dosegao 75 %, s prognozom porasta u 2020. g. na 80 %. U sedam najrazvijenijih država Europe procjenjuje se porast stanovništva u urbanim zonama na 90 % ukupnog stanovništva.Ta dinamika je doprinijela činjenici da je posljednjih godina povećan interes za šumske resurse. Na internacionalnoj razini jasno se očituje uloga šume za dobrobit i zdravlje čovjeka. Istaknutu važ |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 97 <-- 97 --> PDF |
nost imaju šume u urbanim područjima, te parkovi i zaštićene površine, koje su prostor za komuniciranje, informiranje i sastajanje korisnika. U tijeku odvijanja sesije vodila se živa rasprava te je naglašenoda urbano šumarstvo i gospodarenje šum skim krajolicima predstavljaju najvažnije teme kulturalnog i socijalnog gledišta šumarstva. Posebice u Italiji, sa svojim mediteranskim obilježjem “urbano šumarstvo” poprima veliko značenje, koji se očituje u ublažavanju klimatskih promjena i sprječavanju degradacije koje su stalna prijetnja.Ta tematika bit će u središtu pozornosti na idućem EXPO-u, koji će se održati u Milanu 2015. g. Nije slučajno da je “Europska karta krajolika” predložena i potpisana u Firenci, te da europska svijest o okružju ima snažniji zamah nego drugdje u Europi.To je sinteza kulturalnog izražaja, koji ima dugu prošlost i učvršćuje odnos šuma-čovjek, čovjek-priroda. Frane Grospić ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS 1 2 Ivan Martinić, Matija Landekić INTERFORST 2010 – STRUČNI BAROMETAR AKTUALNOG STANJAŠUMARSKE TEHNIKE Članovi HŠD-a među više od 50.000 posjetitelja INTERFORST 2010 je jasno pokazao novi duh op vodećeg međunarodnog sajma šumarske tehnike timizma u šumarskoj industriji. U postsajamskom biltenu ističe se kako je prema nezavisnom istraživanju u halama i na otvorenom prostoru izložbe čak 91 % izlagača ocjenilo sajam kao vrlo dobar do izvrstan, a čak 98 % bi preporučilo Interforst svojim poslovnim partnerima. Čak 89 % posjetitelja smatra Interforst ključnim sajmom, a 97 % njih ocjelnilo je sajam vrlo dobrim do izvrsnim. Slika 1. (logo Interforsta 2010) Slika2. Interforst 2010 – uz domaće, bilo je čak 15 % inozemnih posjetitelja; najveći broj tradicionalno je došao izAustrije, Švicarske, Italije, Poljske i Francuske. Vrhunska izložba i zadovoljni posjetitelji Od 14–18. srpnja održan je na Minhenskom sajmu (Messe München) 11. međunarodni sajam šumarske tehnike Interforst. Među više od 50.000 posjetitelja koji su pohodili ovogodišnju najveću izložbu šumarske tehnike bili su i hrvatski šumarski stručnjaci u organizaciji HŠD-a. 1 red. prof. Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; na studiju Šumarstvo voditelj kolegija Management i poduzetništvo u šumarstvu, Sigurnost pri šumskom radu i Šumarska politika i zakonodavstvo. 2 dipl. ing. šum., asistent Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kolegijima Management i poduzetništvo u šumarstvu, Organi zacija proizvodnje u šumarstvu i Sigurnost pri šumskom radu. |