DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 92     <-- 92 -->        PDF

naziva, Fitopatološki pojmovnik, Kazalo latinskih
imena uzročnika bolesti, Kazalo hrvatskih naziva bolesti,
Kazalo fungicida i djelatnih tvari i na kraju Kazalo
patogena, naziva bolesti i EPPO/ OEPPkompjutorskih
kodova za patogene.


Mišljenje i preporuka


Knjiga Mikoze i pseudomikoze voćaka i vinove
lozeautora prof. dr. sc. Bogdana Cvjetkovića predstavlja
novost na području zaštite bilja. Napisana je vrlo jasnim
jezikom, razumljivim stručnjacima i svima koji iz
hobija ili naširoko uzgajaju voćke i vinovu lozu. Posebno
treba istaći da je to udžbenik od neprocjenjive vrijednosti
za studente agronomije.


Sveobuhvatnost, opsežnost pojedinih bolesti, jasnoća
isticanja činjenica, upute za zaštitu biljaka, rezultat
su dugogodišnjeg znastvenog i pedagoškog rada
autora Bogdana Cvjetkovića .


Knjiga Mikoze i pseudomikoze voćaka i vinove
loze je do sada najbolje djelo na tom području u nas.
Preporučam je svima, a kolegi i prijatelju i ovom prilikom
upućujem sve čestitke utkane u našu dugogodišnju
suradnju i prijateljstvo.


Milan Glavaš


VODIČ KROZ LOVIŠTA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE


Uredništvo: Alojzije Frković (glavni urednik),
Goran Kutnjak, Boris Miklić ml., Ante Šoić, Tihomir
Tondini, Josip Trohar. Lektura i korektura: Zrinka
Frković. Nakladnik: Lovački savez Primorsko-goranske
županije, Rijeka 2010., Proprint Rijeka, str. 260.


U povodu 15.obljetnice rada i djelovanja Lovačkog
saveza Primorsko-goranske županije na izbornoj skupštini
Saveza održanoj u Gerovu u prostorijama mjesne
šumarije 15. svibnja 2010. predstavljen jeVodič kroz lovišta
Primorsko-goranske županije (PGŽ). Riječ je o
drugom izmijenjenom i dopunjenom izdanju popularnogVodiča,
koji je prije jednog desetljeća izašao u nakladi
Upravnog odjela za gospodarstvo PGŽ i u suradnji
s Lovačkim savezom županije. “Dok je prvo izdanjeVodiča
svojim sadržajem i koncepcijom”, kako stoji u
Predgovoru jednog od predstavljača knjige, ujedno i
predsjednika Saveza mr. sc. JosipaMalnara,dipl.ing.
šum., “imalo za cilj da poglavito informira strane lovce i
goste o našim lovnim mogućnostima, u ovom novom izdanju
okrećemo se ponajprije našim lovcimai njihovim
lovačkim udrugama radi što bolje međusobne suradnje i
razumijevanja. Naša lovišta, bilo da se radi o onima “na
moru il na kraju”, u gorskom zaleđu, priobalju ili na otocima,
i dalje privlače sve veći broj domaćih i inozemnih
lovaca turista, kojima lovačke udruge i koncesionari,
po sebno Hrvatske šume, pružaju bogat izbor divljači za
lov, solidnu organizaciju i udoban smještaj u svojim lovačkim
kućama”. Skladnim i lako razumljivim tekstom
te bogatstvom slikovnih priloga, ova publikacija svje-


Slika1. Naslovnica drugog dopunjenog i izmijenjenog izdanjaVodiča
kroz lovišta Primorsko-goranske županije


Slika2. S predstavljanja Vodiča u Gerovu 15. svibnja 2010. Slijeva:
BerislavTolić, Alojzije Frković i Josip Malnar
(Foto: Željko Malnar)




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 93     <-- 93 -->        PDF

doči da lovci PGŽ s pravom ističu da u svojoj prirodnoj


baštini, u svojim lovištima, imaju sva tri krupna preda


tora, smeđeg medvjeda, sivog vuka i euroazijskog risa.
Knjigu “Vodič kroz lovišta”možemo podijelitiu dva


dijela, opći i posebni dio. Iz prvog poglavlja općeg dijela
koji nosi naslov Petnaest godina Lovačkog saveza PGŽ
(1994–2009) tako saznajemo da je Lovački savez kao
krovna udruga lovačkih društava županije osnovan
1994. i da danas, 15 godina kasnije broji 3.418 lovaca i
nešto manje od stotinu pripravnika organiziranih u 40
lovačkih društava iz Gorskog kotara, Hrvatskog primorja
i Kvarnerskih otoka. Društva gospodare s 28 otvorenih
zajedničkih (županijskih) lovišta i sa 16
otvorenih državnih lovišta/uzgajališta ukupne površine


258.962 ha. Od svog osnutka pa sve do danas,Savez
izuzetno mnogo napora ulaže u obrazovanje lovačkih
kadrova. Prosječno godišnje lovačke ispite položi oko
90 pripravnika te 15–20 lovočuvara i ocjenjivača trofeja,
tako da broj lovaca iz godine u godinu raste. Savez
i njegove članice uložili su značajne napore na izdavanju
prigodnih stručnih publikacija, knjiga i brošura, spomenica,
kataloga, monografija o pojedinim vrstama
divljači i sl. Stoga valja i u ovom prikazu istaći da se s
ukupno 26 naslova izdanih tijekom minulih 15 godina
rijetko može pohvaliti bilo koji od ukupno 21 županijskog
lovačkog saveza, pa i sam Hrvatski lovački savez.
Kako je to istakao autor ovog prilogaAnteŠoić,prof.,
inače tajnik Saveza, jedan je od ključnih problema s
kojim se Savez još uvijek susreće je pitanje izlovljavanja
nezavičajne divljači na Kvarnerskim otocima,
pogla vito na Cresu, Lošinju i Krku. Iako lovci u organizaciji
Saveza i uz potporu Županije čine velike napore
da se brojno stanje krupnih vrsta, poglavito divljih svinja,
stavi pod kontrolu, to se pokazalo teško provedivim.


Slijedi opširno poglavlje Obilježja Primorsko-goranske
županije, u kojemu su obrađeni smještaj i geografske
značajke županije, geoprometni položaj te
prirodnogeografske značajke.Teško se doimlje izneseni
podatak da prosječna naseljenost primjerice na čabar


2


skom području iznosi svega 18,5 stanovnika/km (u Hr


2


vatskoj 85,14/km).Demografska slika Gorskog kotara
je u cjelini nepovoljna. Godišnji prirast stanovništva je
minus 149, što govori o jakoj depopulaciji, uz sve prisutnije
napuštanje i propadanje malih sela i naselja. Da
po svojim prirodnim ljepotama i znamenitostima ova
županija spada u red najbogatijih (kažu i najljepših) u
RH govori podatak, iznesen u poglavlju Zaštićena prirodna
baština, da su na području te županije registrirani po
jedan strogi rezervat (Bijele i Samar ske stijene), nacionalni
park (Risnjak) i park prirode (Učka), 8 posebnih
rezervata, 4 spomenika prirode, 6 park-šuma i više značajnih
krajolika ukupne površine 27.600 ha ili 7,7 % po


vršine županije.Tom poglavlju valja dodati i onaj pod


naslovom Da nam priroda ne zanijemi, u kojemu se želi


podsjetiti lovce i sve ljubitelje prirode na proklamirane


“dane”, poput Dana planeta Zemlja, Svjetskog dana bio


loške raznovrsnosti, Dana planina, Dana šuma… Kako


svakog dana na globalnoj razini izumire gotovo stotinu
životinjskih vrsta,lovci su posebno upozoreni na Svjetski
dan životinja (4. listopada) na odavanje poštovanja
životinjama, posebno onima koje su u nas ugrožene,
poput tetrijeba gluhana, vidre, kamenjarke… Ne bez
razloga riječki je Savez proteklog proljeća pokrenuo široku
akciju utvrđivanja prisutnosti i preostale brojnosti
tetrijeba na pjevalištima Gorskog kotara te iznalaženju
mjera zaštite ove ptice-relikta.


Kako je riječ o knjizi namijenjenoj poglavito lovcima,
ne čudi da su poglavlja općeg dijelaVodiča poput:
Divljač i zaštićeni krupni predatori, Lov i korištenje divljači,
Načini lovljenja divljači i dr. najopsežniji i najiscrpnije
obrađeni (autori dipl. ing. šum. JosipTrohar
i AlojzijeFrković).Ako njima dodamo potpuno nova
poglavlja: Lovačka etika, ponašanje i lovački običaji,
Lovna kinologija (Josip Turina) i Lovno streljaštvo
(Mi loradŠepić)onda stoji opaska jednog od predstavljača
knjige da bi umjesto nazivaVodič knjizi bolje odgovarao
naslov Lovački priručnik. U uvjerenju “da će
novo izmijenjeno i dopunjeno izdanjeVodičamoći poslužiti
i kao lovački udžbenik, posebno za mlade lovce
pripravnike, ali i kao zanimljiv srednjoškolski priručnik
na satovima biologije”, bio je razlog više da se knjiga
otisne u novom suvremenijem formatu i s tvrdim koricama,
ali samo u nakladi od 1000 primjeraka.


Dok opći dio knjige zauzima ukupno 107 stranica,
posebni dio knjige koji sadržava kataloški prikaz svih
57 lovišta/uzgajališta ustanovljenih na prostoru PGŽ


2


(3.588km kopnenog dijela ili 6,3% površine Hrvatske)
predstavljen je na 133 stranice. Uz uvodne tekstove
posebno sročene za primorska lovišta (17
lovišta/uzgajališta ukupne površine 115.648 ha), goranska
lovišta (20 lovišta – 140.008 ha) i otočna lovišta
(20 lovišta/uzgajališta – 102.708 ha) za svako su lovište
dati, uz preglednu kartu (zemljovid) autora Borisa
Miklića ml., dipl.ing. šum., sažeti prikazi prirodnih
karakteristika lovišta, površina (ukupna/lovna), glavne
vrste divljači s naznakom lovnoproduktivnih površina
(LPP), matičnog fonda, prosječne godišnje dopuštene
odstrjelne kvote s naznakom CIC-ovih ocjena najjačih
trofeja. Uz prikaz glavnih vrsta spomenute su i sporedne
odnosno migratorne vrste, poput šljuke bene kao
jedne od atraktivnih vrsta za lovni turizam. Na istoj
stranici slijedi prikaz lovnogospodarske i lovnotehničke
opremljenosti lovišta te ono što je posebno interesantno
za inozemnu lovnu klijentelu – popratni sadržaji
u lovištu i u njegovu neposrednom okolišu (izletničke
destinacije, kulturni programi, značajnija prirodna baština).
Uz puni naslov i adrese ovlaštenika prava lova


upisane su i osobe za kontakt, s naznakom broja tele


fona i e-mail adrese. Svako je lovište predstavljeno i


prepoznatljivom fotografijom.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Kako i inozemni gosti koji dolaze na ovo područje
ne bi bili prikraćeni u informaciji,na krajuVodiča dati
su pregledni sažetci na njemačkom (prevoditeljica
Senka Jardas), engleskom (Elizabeth Bonetty) i
talijanskom jeziku (Melita Sciucca). Dok u lovačkim
društvima, saznajemo iz sažetka, uz izuzetak medvjeda
i dijela odstrjelnih kvota migratornih vrsta
(šljuka, divlje patke), planove odstrjela izvršavaju sami
lovci članovi društva,Hrvatske šume sve svoje odstrjelne
kvote imaju u ponudi za komercijalni lov putem
lovnog turizma uz naplatu odstrjelnih taksi. Najatraktivniji
je dakako lov na medvjeda koji se, uz stručnog
pratioca, lovi dočekom na visokoj čeki uz postavljeni
mamac za mjesečine. Saznajemo tako da je za ovu godinu
ukupno planiran odstrjel 39 medvjeda. Do sada
trofejno najjače krzno medvjeda stečeno u Gorskom
kotaru ocijenjeno je s 528,89 CIC-ovih točaka, a lubanja
s ocjenom od 62,60 CIC-ovih točaka. Ništa manje
interesantni nisu ni lovovi na kraškog jelena (387) u
doba rike, srnjaka (1100), muflona (66), divokozu (26),
divlje svinju (757).Brojke u zagradi označavaju prosječnu
godišnju od strjelnu kvotu, muških i ženskih je din ki
zajedno na cijelom području PGŽ. Uz tradicionalne uspješne
lovove na šljuke u vrijeme jesenske seobe, ovdašnja
su otočna lovišta, posebno ona na Krku i Rabu,
postala pravi eldorado i za lovove na krup ne trofejne
vrste.Tako su u rapskom “Kalifrontu”po sljednjih godina
stečeni novi prvaci županije i Hrvatske u rogovima
jelena aksisa (303,10 t.) i muflona (237,25 t.), a na
otoku Krku visoko “zlatni”rogovi srnjaka (141,18 t.) i
“zlat ne”kljove vepra(136,55 t.)


Za razliku od prethodnog Vodiča u ovom dopunjenom
i izmijenjenom izdanju čitatelja će posebno obrado vati
bogatstvo slikovnih priloga, ilustracija i fo tografija
divljači i atraktivnih krajobraza. Crteži divljači i prizori
iz lova uhvaćeni tušom i kistom uradak su našegznanog
akademskog slikara i animalista prof.Aleksandra Forenbachera
(podrijeklom Fužinarca), a fotografije
(njih 186!) pedesetorice mahom mladih lovaca i prijatelja
prirode “koji su u svojim lovnim pohodima i boravcima
u prirodi prednost dali fotoaparatu nad lovačkim
oružjem”. Od autora fotografija treba posebno istaći trojicu
Ravnogoraca: Romea Mancea, Željka Padavića
i već afirmiranog Željka Stipeća, čije uspjele
snimke divljači i ptica “govore više od tisuću riječi”.


Vodiču je priložen CD uz koji će nasAnteGugo,
autor poznatog televizijskog serijala “Zov prirode”,
provesti u šetnju “kroz lovišta Primorsko-goranske županije”.


Alojzije Frković


L’ITALIA FORESTALE E MONTANA


(Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje
Akademije šumarskih znanosti-Firenze)


Iz broja 2, ožujak-travanj 2010. godine izdvajamo:
Prezentacija radova III. kongresa šumarstva održanog
uTaormini 16–19. listopada 2008. godine
U tijeku tri dana trajanja Kongresa uTaormini, koncentriranog
u paralelne sesije, nije bilo dovoljno da svi
znanstvenici iznesu svoje radove, pa je to organizirano
u regijiVeneto, gotovo godinu dana poslije.


III.kongres šumarstva donio je nove prijedloge:


– za zaštitu biološke raznolikosti i očuvanje genetske


vrijednosti,
– o zaštiti flore i faune na određenim površinama,
– o šumskim požarima i pašnjacima,
– o očuvanju tla i vodenih zaliha,
– o borbi protiv degradacije, klimatskim promjenama i


protokolu iz Kyiota, uskladištenju ugljika iz atmosfere,
zaštiti šume, proizvodnji drvne mase, certifikaciji
šumskih proizvoda, očuvanju krajolika i dr.


Ukratko, Kongres je naglasio potrebu za širenje
“kul ture šume” na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i
internacionalnoj razini.


Uvodno izlaganje za ovaj simpozij dali su: Orazio
Ciancio,predsjednik Akademije,GiancarloConta,
povjerenik zaštite okoliša regije Veneto i Guido Monari,
voditelj Direkcije šumarstva i ekonomije planinskih
područja regijeVeneto.


OrazioCiancio:Horizonti i perspektive
Na početku svog izlaganja, predsjednikAkademije O.
Ciancio zahvalio je domaćinima što su omogućili da se
ovaj važan skup održi u regijiVeneto, koja ima povijesnu
šumarsku tradiciju još iz vremena Mletačke republike,
zatim poznate “Padovanske škole”, koju je utemeljio
Lucio Susmel, zaslužan za napredak šumarske znanosti.
Predsjednik O. Ciancio ponovio je važne zaključke


III.kongresa, koji trebaju doprinijeti boljoj budućnosti
talijanskoga šumarstva. Naglasio je, da je šuma dio
“organiziranih složenih sustava, koje obilježava velik
broj čimbenika, povezanih u usklađenu cjelinu”.


Što se tiče perspektive šumarstva, O. Ciancio, nagla
šava potrebu “održivog gospodarenja šumskim sustavima
i očuvanju biološke raznolikosti”. Potrebno je
primijeniti novu šumarsku strategiju za autentično,
održivo gospodarenje, koristeći sinergiju znanstvenih i
humanističkih dostignuća. Čovječanstvo se treba suprot
staviti ogromnim problemima, za koje još nema si