DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 92 <-- 92 --> PDF |
naziva, Fitopatološki pojmovnik, Kazalo latinskih imena uzročnika bolesti, Kazalo hrvatskih naziva bolesti, Kazalo fungicida i djelatnih tvari i na kraju Kazalo patogena, naziva bolesti i EPPO/ OEPPkompjutorskih kodova za patogene. Mišljenje i preporuka Knjiga Mikoze i pseudomikoze voćaka i vinove lozeautora prof. dr. sc. Bogdana Cvjetkovića predstavlja novost na području zaštite bilja. Napisana je vrlo jasnim jezikom, razumljivim stručnjacima i svima koji iz hobija ili naširoko uzgajaju voćke i vinovu lozu. Posebno treba istaći da je to udžbenik od neprocjenjive vrijednosti za studente agronomije. Sveobuhvatnost, opsežnost pojedinih bolesti, jasnoća isticanja činjenica, upute za zaštitu biljaka, rezultat su dugogodišnjeg znastvenog i pedagoškog rada autora Bogdana Cvjetkovića . Knjiga Mikoze i pseudomikoze voćaka i vinove loze je do sada najbolje djelo na tom području u nas. Preporučam je svima, a kolegi i prijatelju i ovom prilikom upućujem sve čestitke utkane u našu dugogodišnju suradnju i prijateljstvo. Milan Glavaš VODIČ KROZ LOVIŠTA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE Uredništvo: Alojzije Frković (glavni urednik), Goran Kutnjak, Boris Miklić ml., Ante Šoić, Tihomir Tondini, Josip Trohar. Lektura i korektura: Zrinka Frković. Nakladnik: Lovački savez Primorsko-goranske županije, Rijeka 2010., Proprint Rijeka, str. 260. U povodu 15.obljetnice rada i djelovanja Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije na izbornoj skupštini Saveza održanoj u Gerovu u prostorijama mjesne šumarije 15. svibnja 2010. predstavljen jeVodič kroz lovišta Primorsko-goranske županije (PGŽ). Riječ je o drugom izmijenjenom i dopunjenom izdanju popularnogVodiča, koji je prije jednog desetljeća izašao u nakladi Upravnog odjela za gospodarstvo PGŽ i u suradnji s Lovačkim savezom županije. “Dok je prvo izdanjeVodiča svojim sadržajem i koncepcijom”, kako stoji u Predgovoru jednog od predstavljača knjige, ujedno i predsjednika Saveza mr. sc. JosipaMalnara,dipl.ing. šum., “imalo za cilj da poglavito informira strane lovce i goste o našim lovnim mogućnostima, u ovom novom izdanju okrećemo se ponajprije našim lovcimai njihovim lovačkim udrugama radi što bolje međusobne suradnje i razumijevanja. Naša lovišta, bilo da se radi o onima “na moru il na kraju”, u gorskom zaleđu, priobalju ili na otocima, i dalje privlače sve veći broj domaćih i inozemnih lovaca turista, kojima lovačke udruge i koncesionari, po sebno Hrvatske šume, pružaju bogat izbor divljači za lov, solidnu organizaciju i udoban smještaj u svojim lovačkim kućama”. Skladnim i lako razumljivim tekstom te bogatstvom slikovnih priloga, ova publikacija svje- Slika1. Naslovnica drugog dopunjenog i izmijenjenog izdanjaVodiča kroz lovišta Primorsko-goranske županije Slika2. S predstavljanja Vodiča u Gerovu 15. svibnja 2010. Slijeva: BerislavTolić, Alojzije Frković i Josip Malnar (Foto: Željko Malnar) |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 93 <-- 93 --> PDF |
doči da lovci PGŽ s pravom ističu da u svojoj prirodnoj baštini, u svojim lovištima, imaju sva tri krupna preda tora, smeđeg medvjeda, sivog vuka i euroazijskog risa. Knjigu “Vodič kroz lovišta”možemo podijelitiu dva dijela, opći i posebni dio. Iz prvog poglavlja općeg dijela koji nosi naslov Petnaest godina Lovačkog saveza PGŽ (1994–2009) tako saznajemo da je Lovački savez kao krovna udruga lovačkih društava županije osnovan 1994. i da danas, 15 godina kasnije broji 3.418 lovaca i nešto manje od stotinu pripravnika organiziranih u 40 lovačkih društava iz Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Kvarnerskih otoka. Društva gospodare s 28 otvorenih zajedničkih (županijskih) lovišta i sa 16 otvorenih državnih lovišta/uzgajališta ukupne površine 258.962 ha. Od svog osnutka pa sve do danas,Savez izuzetno mnogo napora ulaže u obrazovanje lovačkih kadrova. Prosječno godišnje lovačke ispite položi oko 90 pripravnika te 15–20 lovočuvara i ocjenjivača trofeja, tako da broj lovaca iz godine u godinu raste. Savez i njegove članice uložili su značajne napore na izdavanju prigodnih stručnih publikacija, knjiga i brošura, spomenica, kataloga, monografija o pojedinim vrstama divljači i sl. Stoga valja i u ovom prikazu istaći da se s ukupno 26 naslova izdanih tijekom minulih 15 godina rijetko može pohvaliti bilo koji od ukupno 21 županijskog lovačkog saveza, pa i sam Hrvatski lovački savez. Kako je to istakao autor ovog prilogaAnteŠoić,prof., inače tajnik Saveza, jedan je od ključnih problema s kojim se Savez još uvijek susreće je pitanje izlovljavanja nezavičajne divljači na Kvarnerskim otocima, pogla vito na Cresu, Lošinju i Krku. Iako lovci u organizaciji Saveza i uz potporu Županije čine velike napore da se brojno stanje krupnih vrsta, poglavito divljih svinja, stavi pod kontrolu, to se pokazalo teško provedivim. Slijedi opširno poglavlje Obilježja Primorsko-goranske županije, u kojemu su obrađeni smještaj i geografske značajke županije, geoprometni položaj te prirodnogeografske značajke.Teško se doimlje izneseni podatak da prosječna naseljenost primjerice na čabar 2 skom području iznosi svega 18,5 stanovnika/km (u Hr 2 vatskoj 85,14/km).Demografska slika Gorskog kotara je u cjelini nepovoljna. Godišnji prirast stanovništva je minus 149, što govori o jakoj depopulaciji, uz sve prisutnije napuštanje i propadanje malih sela i naselja. Da po svojim prirodnim ljepotama i znamenitostima ova županija spada u red najbogatijih (kažu i najljepših) u RH govori podatak, iznesen u poglavlju Zaštićena prirodna baština, da su na području te županije registrirani po jedan strogi rezervat (Bijele i Samar ske stijene), nacionalni park (Risnjak) i park prirode (Učka), 8 posebnih rezervata, 4 spomenika prirode, 6 park-šuma i više značajnih krajolika ukupne površine 27.600 ha ili 7,7 % po vršine županije.Tom poglavlju valja dodati i onaj pod naslovom Da nam priroda ne zanijemi, u kojemu se želi podsjetiti lovce i sve ljubitelje prirode na proklamirane “dane”, poput Dana planeta Zemlja, Svjetskog dana bio loške raznovrsnosti, Dana planina, Dana šuma… Kako svakog dana na globalnoj razini izumire gotovo stotinu životinjskih vrsta,lovci su posebno upozoreni na Svjetski dan životinja (4. listopada) na odavanje poštovanja životinjama, posebno onima koje su u nas ugrožene, poput tetrijeba gluhana, vidre, kamenjarke… Ne bez razloga riječki je Savez proteklog proljeća pokrenuo široku akciju utvrđivanja prisutnosti i preostale brojnosti tetrijeba na pjevalištima Gorskog kotara te iznalaženju mjera zaštite ove ptice-relikta. Kako je riječ o knjizi namijenjenoj poglavito lovcima, ne čudi da su poglavlja općeg dijelaVodiča poput: Divljač i zaštićeni krupni predatori, Lov i korištenje divljači, Načini lovljenja divljači i dr. najopsežniji i najiscrpnije obrađeni (autori dipl. ing. šum. JosipTrohar i AlojzijeFrković).Ako njima dodamo potpuno nova poglavlja: Lovačka etika, ponašanje i lovački običaji, Lovna kinologija (Josip Turina) i Lovno streljaštvo (Mi loradŠepić)onda stoji opaska jednog od predstavljača knjige da bi umjesto nazivaVodič knjizi bolje odgovarao naslov Lovački priručnik. U uvjerenju “da će novo izmijenjeno i dopunjeno izdanjeVodičamoći poslužiti i kao lovački udžbenik, posebno za mlade lovce pripravnike, ali i kao zanimljiv srednjoškolski priručnik na satovima biologije”, bio je razlog više da se knjiga otisne u novom suvremenijem formatu i s tvrdim koricama, ali samo u nakladi od 1000 primjeraka. Dok opći dio knjige zauzima ukupno 107 stranica, posebni dio knjige koji sadržava kataloški prikaz svih 57 lovišta/uzgajališta ustanovljenih na prostoru PGŽ 2 (3.588km kopnenog dijela ili 6,3% površine Hrvatske) predstavljen je na 133 stranice. Uz uvodne tekstove posebno sročene za primorska lovišta (17 lovišta/uzgajališta ukupne površine 115.648 ha), goranska lovišta (20 lovišta – 140.008 ha) i otočna lovišta (20 lovišta/uzgajališta – 102.708 ha) za svako su lovište dati, uz preglednu kartu (zemljovid) autora Borisa Miklića ml., dipl.ing. šum., sažeti prikazi prirodnih karakteristika lovišta, površina (ukupna/lovna), glavne vrste divljači s naznakom lovnoproduktivnih površina (LPP), matičnog fonda, prosječne godišnje dopuštene odstrjelne kvote s naznakom CIC-ovih ocjena najjačih trofeja. Uz prikaz glavnih vrsta spomenute su i sporedne odnosno migratorne vrste, poput šljuke bene kao jedne od atraktivnih vrsta za lovni turizam. Na istoj stranici slijedi prikaz lovnogospodarske i lovnotehničke opremljenosti lovišta te ono što je posebno interesantno za inozemnu lovnu klijentelu – popratni sadržaji u lovištu i u njegovu neposrednom okolišu (izletničke destinacije, kulturni programi, značajnija prirodna baština). Uz puni naslov i adrese ovlaštenika prava lova upisane su i osobe za kontakt, s naznakom broja tele fona i e-mail adrese. Svako je lovište predstavljeno i prepoznatljivom fotografijom. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Kako i inozemni gosti koji dolaze na ovo područje ne bi bili prikraćeni u informaciji,na krajuVodiča dati su pregledni sažetci na njemačkom (prevoditeljica Senka Jardas), engleskom (Elizabeth Bonetty) i talijanskom jeziku (Melita Sciucca). Dok u lovačkim društvima, saznajemo iz sažetka, uz izuzetak medvjeda i dijela odstrjelnih kvota migratornih vrsta (šljuka, divlje patke), planove odstrjela izvršavaju sami lovci članovi društva,Hrvatske šume sve svoje odstrjelne kvote imaju u ponudi za komercijalni lov putem lovnog turizma uz naplatu odstrjelnih taksi. Najatraktivniji je dakako lov na medvjeda koji se, uz stručnog pratioca, lovi dočekom na visokoj čeki uz postavljeni mamac za mjesečine. Saznajemo tako da je za ovu godinu ukupno planiran odstrjel 39 medvjeda. Do sada trofejno najjače krzno medvjeda stečeno u Gorskom kotaru ocijenjeno je s 528,89 CIC-ovih točaka, a lubanja s ocjenom od 62,60 CIC-ovih točaka. Ništa manje interesantni nisu ni lovovi na kraškog jelena (387) u doba rike, srnjaka (1100), muflona (66), divokozu (26), divlje svinju (757).Brojke u zagradi označavaju prosječnu godišnju od strjelnu kvotu, muških i ženskih je din ki zajedno na cijelom području PGŽ. Uz tradicionalne uspješne lovove na šljuke u vrijeme jesenske seobe, ovdašnja su otočna lovišta, posebno ona na Krku i Rabu, postala pravi eldorado i za lovove na krup ne trofejne vrste.Tako su u rapskom “Kalifrontu”po sljednjih godina stečeni novi prvaci županije i Hrvatske u rogovima jelena aksisa (303,10 t.) i muflona (237,25 t.), a na otoku Krku visoko “zlatni”rogovi srnjaka (141,18 t.) i “zlat ne”kljove vepra(136,55 t.) Za razliku od prethodnog Vodiča u ovom dopunjenom i izmijenjenom izdanju čitatelja će posebno obrado vati bogatstvo slikovnih priloga, ilustracija i fo tografija divljači i atraktivnih krajobraza. Crteži divljači i prizori iz lova uhvaćeni tušom i kistom uradak su našegznanog akademskog slikara i animalista prof.Aleksandra Forenbachera (podrijeklom Fužinarca), a fotografije (njih 186!) pedesetorice mahom mladih lovaca i prijatelja prirode “koji su u svojim lovnim pohodima i boravcima u prirodi prednost dali fotoaparatu nad lovačkim oružjem”. Od autora fotografija treba posebno istaći trojicu Ravnogoraca: Romea Mancea, Željka Padavića i već afirmiranog Željka Stipeća, čije uspjele snimke divljači i ptica “govore više od tisuću riječi”. Vodiču je priložen CD uz koji će nasAnteGugo, autor poznatog televizijskog serijala “Zov prirode”, provesti u šetnju “kroz lovišta Primorsko-goranske županije”. Alojzije Frković L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti-Firenze) Iz broja 2, ožujak-travanj 2010. godine izdvajamo: Prezentacija radova III. kongresa šumarstva održanog uTaormini 16–19. listopada 2008. godine U tijeku tri dana trajanja Kongresa uTaormini, koncentriranog u paralelne sesije, nije bilo dovoljno da svi znanstvenici iznesu svoje radove, pa je to organizirano u regijiVeneto, gotovo godinu dana poslije. III.kongres šumarstva donio je nove prijedloge: – za zaštitu biološke raznolikosti i očuvanje genetske vrijednosti, – o zaštiti flore i faune na određenim površinama, – o šumskim požarima i pašnjacima, – o očuvanju tla i vodenih zaliha, – o borbi protiv degradacije, klimatskim promjenama i protokolu iz Kyiota, uskladištenju ugljika iz atmosfere, zaštiti šume, proizvodnji drvne mase, certifikaciji šumskih proizvoda, očuvanju krajolika i dr. Ukratko, Kongres je naglasio potrebu za širenje “kul ture šume” na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini. Uvodno izlaganje za ovaj simpozij dali su: Orazio Ciancio,predsjednik Akademije,GiancarloConta, povjerenik zaštite okoliša regije Veneto i Guido Monari, voditelj Direkcije šumarstva i ekonomije planinskih područja regijeVeneto. OrazioCiancio:Horizonti i perspektive Na početku svog izlaganja, predsjednikAkademije O. Ciancio zahvalio je domaćinima što su omogućili da se ovaj važan skup održi u regijiVeneto, koja ima povijesnu šumarsku tradiciju još iz vremena Mletačke republike, zatim poznate “Padovanske škole”, koju je utemeljio Lucio Susmel, zaslužan za napredak šumarske znanosti. Predsjednik O. Ciancio ponovio je važne zaključke III.kongresa, koji trebaju doprinijeti boljoj budućnosti talijanskoga šumarstva. Naglasio je, da je šuma dio “organiziranih složenih sustava, koje obilježava velik broj čimbenika, povezanih u usklađenu cjelinu”. Što se tiče perspektive šumarstva, O. Ciancio, nagla šava potrebu “održivog gospodarenja šumskim sustavima i očuvanju biološke raznolikosti”. Potrebno je primijeniti novu šumarsku strategiju za autentično, održivo gospodarenje, koristeći sinergiju znanstvenih i humanističkih dostignuća. Čovječanstvo se treba suprot staviti ogromnim problemima, za koje još nema si |