DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 90     <-- 90 -->        PDF

MIKOZE I PSEUDOMIKOZE VOĆAKAI VINOVE LOZE


Pod gornjim naslovom tiskan je sveučilišni udžbenik
(ISBN: 978-953-155-112-0) autora Bogdana
Cvjetkovića, redovitoog sveučilišnog profesora
Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu. Naknadnik je
ZRIN SKI d.d. Čakovec, a ukupno je tiskano 1500 primjeraka.
Knjigu su recenzirali, prof. dr. sc. Jasminka
Barčić,prof. dr. sc. Draženka Jurković iprof. dr.
sc. IvoDubravac,ugledni agronomski profesori.


Autor knjige, agronom Bogdan Cvjetković proučava
bolesti biljaka od 1967. godine. Naime, obojica pripadamo
školi prof. dr. sc. Josipa Kišpatića isuradnika,
te desetljećima surađujemo na polju fitopatologije. Gos podin
Cvjetković je boravio u brojnim mikološkim
svjetskim centrima, a u Hrvatskoj je desetljećima istraživao
bolesti biljaka. Rezultat dugogodišnjeg rada prikazan
je u knjizi “Mikoze i pseudomikoze voćaka i
vinove loze”.


Udžbenik obuhvaća 534 stranice, a materija je podijeljena
u 7 glavnih te još 9 pomoćnih poglavlja.


U knjizi su opisane sve mikoze voćaka i vinove loze
registrirane u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na gos po
darski važne bolesti. Na kraju svakog glavnog poglavlja
citirana je važnija literatura o gljivičnim
bolestima voćaka i vinove loze, pa knjiga predstavlja i
svojevrsnu bibliografiju tog dijela struke.Tekst je obogaćen
brojnim slikama, što pridonosi lakšem razumijevanju
opisa pojedinih bolesti.


Na početku knjige autor jasno objašnjava zašto parazitske
bolesti uzrokuju promjene u napadnutoj biljci i
koji su im uzročnici. Nadalje opisuje glavne značjke
uzročnika bolesti, a to su: gljive i pseudogljive, bakterije,
fitoplazme, virusi i viroidi.


Dosta opširno poglavlje posvećeno je fungicidima
kao sredstvima za suzbijanje gljivičnih bolesti.Autor je
fungicide podijelio u četiri grupe: s obzirom na pokret lji
vost djelatne tvari u biljci, na kemijski sastav, na biofungicide
i na pripravke za suzbijanje bolesti na bilju
dopuštene u ekološkoj proizvodnji.


S obzirom na kemijski sastav fungicidi su podijeljeni
na neorganske, organske s površinskim djelovanjem,
organske sistemične i ograničeno sistemične.


Uz opće podatke o djelatnim tvarima navedeni su trgovački
nazivi pripravaka, biljke domaćini i bolesti
koje se tim sredstvima suzbijaju. U cjelini to je vrlo
jasan prikaz fungicida i za agronome i za šumare.


Slijedi opis bolesti voćaka i vinove loze.To je glavni,
najvažniji i najopširniji dio knjige napisan na 450
stranica. U tom dijelu bolesti voćaka tretiraju se u pet
poglavlja, bolesti vinove loze u jednom poglavlju, a zajednički
paraziti voćaka i vinove loze u posebnom poglavlju.


Prikaz pojedinih bolesti započinje narodnim imenom,
a na latinskom naveden je naziv uzročnika. U tekstualnom
dijelu čitatelja uvodi u opće značenje bolesti,
zatim opisuje simptome, parazite, životni ciklus i epidemiologiju,
a na kraju zaštitu biljke domaćina.Velika
pomoć su vrlo jasne slike simptoma kod gotovo svih
bolesti, a kod nekih slikovni prikaz životnoga ciklusa
parazita, te tablice i grafikoni. S obzirom da neki para-
ziti dolaze na više domaćina, autor je takve opisao kod
jednog domaćina, a kod drugih je istoga samo naveo uz
uputu gdje je opisan. Opsežnost opisa je izravno vezana
za štetnost, odnosno značenje za domaćina. Zato
su neke bolesti prikazane vrlo kratko, a druge opsežno.


U daljnjem tekstu navode se pojedine bolesti prema
poglavljima.


Bolesti jezgričavih voćaka


Ovo poglavlje obuhvaća bolesti jabuka, kruške i
dunje, što se ukratko prikazuje.


Bolesti jabuke.Na gotovo 50 stranica u ovom podpoglavlju
opisano je 12 parazita (Slika 1 i 2). Najopsežniji
opis odnosi se na gljivuVenturia inaequalis(Cooke)


G. Winter, koja uzrokuje mrljavost lista i krastavost
ploda jabuke. Na kraju podpoglavlja nalazi se tablica u
kojoj su prikazane djelatne tvari, nazivi fungicida s podacima
o njihovoj uporabi za zaštitu jabuka i krušaka.


Bolesti kruške.Navedeno je 11 bolesti. Od toga ih
je opisano pet, ostalih pet je opisano kod bolesti jabuke,
a jedna kod dunje (jer su zajedničke).