DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 9 <-- 9 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346 UDK 630* 156 (001) ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICAGOSPODARENJA LOKALNOM POPULACIJOM ROE DEERANTLERSASAGUIDELINE FOR MANAGING THE LOCAL POPULATION Dražen DEGMEČIĆ1, Tihomir FLORIJANČIĆ2, 3 4 Krešimir KRAPINEC, Dražen DOMIĆ SAŽETAK: Cilj rada je prikazati na primjeru Baranje, da razvoj rogovlja srnjaka ovisi o manjim područjima unutar šireg područja uzgoja te da se zbog raznih čimbenika, prije svega dobrote staništa, ne može očekivati ravnomjeran razvoj rogovlja u cijeloj Baranji. Područje istraživanja je podijeljeno na tri područja i 19 lokaliteta. Za istraživanje je korištena lovna evidencija odstrijeljenih srnjaka u lovnom turizmu tijekom razdoblja od 1964. g. do 1991. g.Elementi korišteni za istraživanje su: masa rogovlja u gramima, CIC vrijednost, duljina grana u centimetrima te procjena ljepote rogovlja. Starost grla je procijenjena na temelju osam elemenata lubanje. Baranjsko podravlje (xsred = 280 g i 85 CIC točaka) se pokazalo kao područje sa najvećim brojem lokaliteta gdje su vrijednosti promatranih parametara rogovlja značajno veće u odnosu na područje Baranjskog podunavlja (xsred = 240 g i 77 CIC točaka) i šuma središnje Baranje(xsred = 254 g i 77 CIC točaka). Gospodarenje srnećom divljači potreb no je prilagoditi rezultatima koje postižu trofeji srnjaka. Baranjsko podravlje je područje gdje je isplativo čekati da srnjak ostari jer stanišni čimbenici dopuš taju dostizanje kapitalnih trofeja kao što je slučaj s lokalitetima Medrović (xsred= 304 g i 91 CIC točka), Židopustara(xsred= 292 g i 88 CIC točaka), Prud (xsred = 292 g i 85 CIC točke),dok na lokalitetima Baranjskog podunavlja nije isplativo čekati srnjaka jer u 95 % slučajeva do kapitalnih trofeja neće doći. To su u prvom redu lokaliteti Bat-Siget (xsred = 219 g i 71 CIC točka), Siget (xsred = 234 g i 76 CIC točaka), Dvorac (xsred = 221 g i 72 CIC točke) i dr. Pravilnog rasta i pada vrijednosti trofeja tijekom starenja kod srnjaka nema, to nije potvrđeno niti na jednom istraživanom lokalitetu (masa rogovlja tizr= 0,153, p<0,05 / CIC vrijednost tizr= 0,111, p<0,05). Ključne riječi:srnjak, Baranja, lovno područje, rogovlje, gospodarenje 1. UVOD – Introduction Europska srna (Capreolus capreolus, L.) je u katego -nosti na prvom mjestu u Republici Hrvatskoj. Nalazi mo riji krupna divljač, po svojoj brojnosti i rasprostranje - ju u šumi i polju u nizini i u gorskim dijelovima zemlje. Razumljivo je da razvoj rogovlja mužjaka nije na istoj 1 Dr. sc. Dražen Degmečić, dipl. ing. šum. – Hrvatske šume d.o.o. razini diljem zemlje,te da se zbog raznih čimbe nika, po- Zagreb, UŠPOsijek, šumarijaTikveš, Š. Petefija 35, 31327 Bilje, najprije dobrote staništa ne može očekivati vi sok stupanj Hrvatska (drazen.degmecic@hrsume.hr) 2 Doc. dr. sc.Tihomir Florijančić – Poljoprivredni fakultet Osijek, kako tjelesnog rasta,tako i vrijednosti rogov lja (Klein Zavod za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo,Trg sv.Trojstva 3, i Strandgaard 1972, Strandgaard 1972, Lin31000 Osijek Hrvatska 3 nell i dr. 1998, Stubbe 1966 i 1997, Degmečić Doc. dr. sc. Krešimir Krapinec – Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje 2006). Socijalni način života i teritorijalno ponašanje Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska omogućuje srnama da na malim pov ršinama (područje 4 Mr. sc. Dražen Domić, dipl. ing. šum. – Hrvatske šume d.o.o. aktivnosti 10 do 100 ha pa i više) pronalaze hranu, za- Zagreb, UŠPOsijek, šumarija Baranjsko Petrovo Selo, Židopustara bb, 31322 Baranjsko Petrovo Selo, Hrvatska klon, mjesto za lanjenje i partnere za parenje (Ander- |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 10 <-- 10 --> PDF |
D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346 sen 1953, Nečas 1960, Kurt 1965 i 1967, Nikolandić 1968 i 1971,Danilkin 1996,Andersen i dr. 1998). Takav teritorijalan način života i izrazita povezanost za mjesto lanjenja ne daje prostora većim migracijama. Nikolandić (1971) u sklopu istraživanja teritorijalizma kod srneće divljači navodi podatak da su tri i više godina stari srnjaci, koji su markirani kao lanad, odstreljivani na udaljenosti u prosjeku 800 m od mjesta markiranja. Nadalje napominje kako su grla koja su se spašavala čamcima prilikom velikih poplava, markirana i puštena u područje zaštićeno nasipom od poplave, odstreljivana ponovo u poplavnom dijelu, po prilici na mjestima gdje su uhvaćena prilikom poplave. Dakle, pojedina odrasla grla su se znala vratiti i do devet kilometara nazad (obala Hulovskog kanala) u područje gdje su olanjena i podignuta kao pomladak. Spomenut ćemo i eksperimentalne manipulacije koje opisuje Danilkin (1996) kada su odrasla grla uhvaćena u poljskom staništu puštena u šumu.Ta grla su se ubrzo vratila u polje. Jednako tako su i lanad šumskog tipa srna koja su se olanila u polju ubrzo vratila u šumu. Kod vrsta s takvim izraženim teritorijalizmom i malim migracijskim kretanjima možemo govoriti i o lokalnim populacijama. Takve lokalne populacije koje su ili načinom života ili stanišnim uvjetima odijeljene od dugih lokalnih populacija, su relativno izolirane pa rijetko i nedovoljno izmjenjuju svoj genetski materijal s drugim lokalnim populacijama (Bolen iRobinson 2003). Relativna izoliranost pojedinih lokalnih populacija nastala je u smislu njenog socijalnog života i teritorijalnog ponašanja koje usmjerava srneću divljač pomoću unutarpopulacijskih mehanizama na formiranje prvo malih porodičnih skupina, zatim većih rodbinskih skupina i na kraju do formiranja lokalnih populacija. Cilj rada je kroz razvoj rogovlja ukazati na razlike između lokalnih populacija unutar pojedinih lovnih područja u Baranji. Razlike u smislu dostizanja određenih vrijednosti kako u masi rogovlja, tako i u vrijednosti CIC – točaka. 2. MATERIJAL I METODE – Material and Methods Uzorci za istraživanje prikupljeni su na području Baranje od 1964. do 1991. godine. Baranja je smještena na sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske između rijeka Dunava i Drave (slika 1.). Oba vodotoka svojom hidrodinamikom djeluju i pozitivno i negativno na floru i faunu baranjske regije. Istraživano je nizinsko lovno područje s nadmorskom visinom između 82 do 89 metara. Klima ovog područja nalazi se na granici između kontinentalne klime srednjeeuropskog tipa i kontinentalne klime panonske nizine. Srednja godišnja temperatura zraka je 11,1 oC. Najnižu srednju – mjesečnu temperaturu ima siječanj, -3,8 oC. Srednja godišnja količina padavina iznosi 701 mm. Prosječno godišnje snijeg pada 26 dana, a zadržava se na zemlji u prosjeku 35 dana.Visina snježnog pokrivača iznosi u prosjeku 20 cm. Kao bitan i dominantan ekološki faktor šumsko-lovnog područja Baranje je režim poplavnih i podzemnih voda. Iako postoje razlike u režimu voda Dunava, Drave i s njima povezanih vodenih tokova ili odvojenih starih korita, bara i ritova, nema velikih florističkih razlika u vegetaciji terena pod utjecajem ovih dviju rijeka. Međutim, postoje velike razlike u vegetaciji terena zaštićenih nasi- pom od onih ostavljenih punom utjecaju Dunava i Dra ve. Autohtona vegetacija ovog područja sastoji se od najvlažnijih, hidrofilnih, vodenih zajednica do kserotermnih livadskih i šumskih fitocenoza. Zahvaljujući vrlo velikim površinama pod utjecajem tekućih i stajaćih voda, vodena i močvarna vegetacija je vrlo bujna. Istraživanje je podijelilo Baranju na tri područja i unutar njih na devetnaest lokaliteta (tablica 1.). Za istraživanje je korištena lovna evidencija odstrijeljenih srnjaka u lovnom turizmu tijekom navedenog razdoblja (1964–1991) (izvor: arhiva mr. sc. Đuro Nikolandić). Lovnu evidenciju čine elementi ocjene rogovlja srnjaka prema formuli “Međunarodnog savjeta za lovstvo i zaštitu prirode”(CIC). Elementi korišteni u istraživanju su: masa trofeja u gramima, CIC – vrijednost u točkama i duljina grana u centimetrima, te procjena ljepote rogovlja u točkama: vrhovi parožaka, boja grana rogovlja, ikričavost rogovlja te oblik ruža. Starost je procijenjena na temelju osam elemenata: izmjena i rast zuba, stupanj istrošenost pretkutnjaka i kutnjaka u donjoj vilici, rožište (visina, promjer i kut), čeoni šavovi (sraslost, gustina i ispupčenost), stupanj sraslosti klinaste kosti, pregrada nosne kosti (okoštalost hrskavice), završeci nosne kosti (dugački, šiljasti, tupi i kratki) te debljina kostiju lubanje (orbitalni dio). Ovom metodom nije moguće utvrditi starost točno na godinu,već govorimo npr. o starosti pet godina (+ - 1 godina), no ista je metoda primijenjena na čitavom uzorku jednako. Starost je utvrđena procjenom svih elemenata te uvažavanjem starosti na koju je ukazivala većina elemenata (npr. ako je šest od osam elemenata ukazivalo da je Tablica 1.Prikaz područja istraživanja i pripadajućih lovnih područja – lokaliteta Table 1 Research areas and localities Baranjsko podravlje Središnja baranja Baranjsko podunavlje 1. Medrović 11. Haljevo 15. Siget 2. Židopustara 12. Kovač salaš 16. Bat-siget 3. Repnjak 13. Kozarac 17. Dvorac 4. Prud 14. Koha 18. Zlatna Greda 5. Topolje 19. Monjoroš 6. Babin grob 7. Budvaj 8. Staro selo 9. Bezdan 10. Biljski rit |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 11 <-- 11 --> PDF |
D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346 Slika 1. Baranja je kao područje istraživanja podijeljenja na tri dijela: Figure 1.Baranja is devided into tree areas of research: – siva boja označava baranjsko podravlje s lokalitetima: 1. Medrović; 2. Židopustara; 3. Repnjak; 4. Prud; 5.Topolje; 6. Babin grob; 7. Budvaj; 8. Staro selo; 9. Bezdan; 10. Biljski rit. –gray colour - Drava’s area – žuta boja označava šume središnje Baranje s lokalitetima: 11. Haljevo; 12. Kovač salaš; 13. Kozarac; 14. Koha. –yellow colour - Forests of central Baranja – plava boja označava baranjsko podunavlje s lokalitetima: 15. Siget; 16. Bat-siget; 17. Dvorac; 18. Zlatna Greda; 19. Monjoroš. –blue colour – Danube’s area riječ o grlu koje je staro oko pet godina, onda se grlo Analiza i statistička obrada podataka je obavljena kroz tako i evidentiralo) (usmeno Nikolandić). U istraživanju program SPSS 16.0.1. je korišten uzorak koji obuhvaća 1.043 grla (N = 1.043). 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJAI RASPRAVA– Research Results and Discussion Kako bi se što kvalitetnije obavila usporedba tri područja istraživanja, prvo se pristupilo određivanju i analizi statističkih parametara po manjim lokalitetima unutar svakog područja istraživanja. Kroz tablicu 2. prikazane su statističke vrijednosti koje opisuju svaki lokalitet unutar područja istraživanja,te je na temelju njih moguće uvidjeti promatrane zakonitosti. Podaci za duljinu grane, masu rogovlja te CIC vrijednosti trofeja uspoređene su LSD post hoc testom (95 %). Baranjsko Podravlje pokazalo se kao područje s najvećim brojem lokaliteta gdje su vrijednosti promatranih parametara značajno veći u odnosu na područje Baranjskog Podunavlja i šuma središnje Baranje. Baranjsko Podunavlje poka zalo se kao područje s najnižim vrijednostima promatranih parametara, dok su šume središnje Baranje s nešto višim vrijednostima parametara. No, bolja slika će se s obzirom na teritorijalni način života srnjaka dobiti analiziranjem pojedinih lokaliteta. Promotrimo li Ba ranjsko Podravlje kao najbolje područje prema os tva renim vrijednostima rogovlja, vidimo kako su masa trofeja i CIC vrijednost najviša na lokalitetima: Medrović, Židopustara, Prud, Babin grob, Staro selo i Repnjak. Lokalitet Budvaj u području Baranjskog Podravlje ima značajno niže srednje vrijednosti promatranih parametara u odnosu na druge lokalitete područja Podravlje. Kod šuma središnje Baranje se kao lokaliteti s najvišim srednjim |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 12 <-- 12 --> PDF |
D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346 vrijednostima promatranih parametara izdvaja Kovač salaš i Haljevo, dok je lokalitet Koha slabiji, a Kozarac ima vrijednosti značajno manje i od Haljeva i od Kovač salaša. Baranjsko Podunavlje kao područje pokazuje najniže vrijednosti promatranih parametara, samo se Monjoroš kao lokalitet može nositi s najvrednijim lokalitetima Baranjskog Podravlja ili šuma središnje Baranje. Ostali lokaliteti područja Baranjsko Podunavlje pokazuju značajno manje srednje vrijednosti mase rogovlja i CIC vrijednosti (grafikon 1. i grafikon 2.). Grafikon1.Srednje vrijednosti mase rogovlja od najnižih prema najvišim Graph 1 Mean weight of antlers from the lowest to the highest Iz rezultata je vidljivo kako su pojedini lokaliteti čak i unutar pojedinih područja istraživanja postizali više, a neki niže vrijednosti promatranih parametara. Upravo takvi rezultati potvrđuju vrijednost mikrostaništa (biotopa) u životu srnjaka, a jednako tako dobiveni rezultati ukazuju na mogućnost pozitivnog usmjeravanja budućeg gospodarenja populacijom srna i njenim staništem. Prema rezultatima naših istraživanja vidljivo je da se u području Baranjsko Podravlje, kao u najkvalitetnijem staništu srneće divljači, treba pokloniti najviše pažnje gospodarenju srnećom divljači. Baranjsko Podunavlje je područje gdje su srednje vrijednosti mase rogovlja i vrijednosti prema CIC – točkama srneće divljači niske u odnosu na jelensku divljač koja u tim staništima posiže vrlo visoke trofejne vrijednosti slučaj i s geografskim smještajem. S obzirom na sve veći broj prometnica i ograđenih poljoprivrednih površina koje sprječavaju migraciju jelenske divljači, svakako bi se trebalo ulaganjima u stanište pomoći srnećoj divljači,jer je ona s obzirom na način života i tjelesne dimenzije budućnost lovnog gospodarenja u šumama središnje Baranje. Istraživanja provedena u Danskoj (Kalo) dokazala su kako je stanište u odnosu na genetiku kod srneće divljači presudno. Naime na području Kalo, čitava populacija je zbog loših rezultata izlovljena. Nakon izlovljavanja unesena su grla koja su u svom prvobitnom staništu pokazivala izuzetne rezultate. Polako kako je populacija novo unesene krvne linije rasla u novim stanišnim uvjetima, počela je poprimati izgled populacije koja je izlovljena prije no što je nova krvna linija unesena. Stanište, a ne krvna linija je dominantna kada je riječ kako o tjelesnim masama, tako i o razvoju trofeja (Andersen 1953, Klein iStrandgaard 1972,Strandgaard 1972, Prior 1995,Degmečić 2006,Moser i dr.2008). Drugim riječima postoje lokaliteti,pa čak i cijela područja u kojima se isplati čekati srnjaka da sazrijeva, jer će uistinu postati iz godine u godinu značajno trofejno jači te ga odstrijeliti kao gospodarski zrelo grlo. Jasno takvo gospodarenje pretpostavlja i podržava stabilnost populacije, prirodni omjer spolova i dobnu strukturu koja omogućava optimalni broj zrelih srnjaka po jedinici površine. Dok s druge strane postoje lokaliteti, pa i čitava područja, gdje trofeji srnjaka niti u kasnoj dobi ne dostižu vrijednosti koje će s vremena na Grafikon 2.Srednje vrijednosti CIC – točaka po lokalitetima od (Degmečić,2009). Šume središnje Baranje se prema najnižih prema najvišim rezultatima trofejne jačine nalaze između Baranjskog Graph 2 Mean CIC value per localities of the lowest to Podravlja i Baranjskog Podunavlja,baš kao što je to the highest |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 13 <-- 13 --> PDF |
D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346 vrijeme dati određeni broj kapitalnih trofeja. Kod ta-oštre i duge zime, broj sunčanih sati (posebno zimi u kvih populacija uzaludno, nepotrebno,pa i neisplativo vri jeme rasta i razvoja rogova), dugotrajan i dubok sni je čekati gospodarsku zrelost srnjaka u razredu starijih jeg, poplave, unutarnji paraziti, konkurentne vrste, a od pet godina, jer se vrijednost trofeja neće popraviti. U posebno slaba prehrambena baza uvjetovana sastavom takvim područjima primjenjujemo smjernice s nižom vegetacije i tla. Slaba pjeskovita tla ne mogu konkurigospodarskom starosti gospodarenja koje će dati što rati bogatim poljoprivrednim tlima na koje se svake goveći broj mužjaka. Postoje ograničavajući stanišni čim-dine primjenjuje mineralno obogaćivanje tla. Kod benici koji populaciji ne dozvoljavaju dostići određenu srnjaka za pojedine lokalitete čak možemo govoriti i o razinu vrijednosti populacijskih parametara i pojavu standardiziranim trofejima (Vanpe i sur.2007). kapitalnih trofeja. Limitirajući čimbenici mogu biti Tablica 2. Prikaz vrijednosti parametara po područjima i lokalitetima Table 2 Values of paramethars by area and locality duljina lijeve duljina desne masa rogovlja CIC - Područje Lokalitet Parametri grane (cm) grane (cm) (g) točke Area Locality Paramethars left branch raight branch trophy CIC lenght (cm) lenght (cm) mass (g) value Baranjsko 1. Medrović arit. sred. -mean 22,07 22,09 304,11 90,61 podravlje veličina uzorka -N 47 47 47 47 min 13,1 13,7 90 33,7 max 27,3 28,5 522 151,55 2. Židopustara arit. sred. -mean 21,64 21,69 292,34 87,85 veličina uzorka -N 66 66 66 66 min 14,7 15,1 117 43,45 max 27 27 490 118,81 3. Repnjak arit. sred. -mean 21,64 21,99 283,97 84,91 veličina uzorka -N 34 34 34 34 min 13,7 14 118 44,7 max 28,1 28,3 420 126,37 4. Prud arit. sred. -mean 22,01 21,89 292,24 85,47 veličina uzorka -N 34 34 34 34 min 15 15 145 48,52 max 26,5 26,5 494 124,55 5. Topolje arit. sred. -mean 21,68 21,64 279,05 84,87 veličina uzorka -N 38 38 38 38 min 12,5 12,2 128 41,29 max 27,4 27,3 405 115,8 6. Babin grob arit. sred. -mean 21,34 21,18 277,61 83,52 veličina uzorka -N 36 36 36 36 min 13,2 10,9 108 38,34 max 27,1 26,8 412 116,23 7. Budvaj arit. sred. -mean 21,08 21,26 258,29 78,56 veličina uzorka -N 24 24 24 24 min 15,5 15,3 135 43,2 max 27,3 25,9 367 114,2 8. Staro selo arit. sred. -mean 21,22 20,71 280,35 83,78 veličina uzorka -N 17 17 17 17 min 17,2 16 150 42,1 max 24,8 25,7 372 110,18 9. Bezdan arit. sred. -mean 22,19 22,06 267,6 82,41 veličina uzorka -N 55 55 55 55 min 18,4 17,3 182 61,11 max 26,8 25,8 376 113,13 10. Biljski rit arit. sred. -mean 21,95 22,06 272,12 83,79 veličina uzorka -N 135 135 135 135 min 14,5 15,6 131 41,37 max 28,2 28,2 550 150,62 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 14 <-- 14 --> PDF |
D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346 duljina lijeve duljina desne masa rogovlja CIC - Područje Lokalitet Parametri grane (cm) grane (cm) (g) točke Area Locality Paramethars left branch raight branch trophy CIC lenght (cm) lenght (cm) mass (g) value Šume 11. Haljevo arit. sred. -mean 21,05 21,09 268,08 83,14 središnje veličina uzorka -N 85 85 85 85 Baranje min 12,3 11,5 94 35,57 max 27,4 26,9 401 118,03 12. Kovač salaš arit. sred. -mean 22,69 23,05 276,17 82,01 veličina uzorka -N 12 12 12 12 min 20 20,7 203 66,44 max 26,5 27,5 383 107,7 13. Kozarac arit. sred. -mean 20,64 20,24 227,91 68,73 veličina uzorka -N 22 22 22 22 min 14 14 140 46,8 max 25,5 25,7 301 93,3 14. Koha arit. sred. -mean 20,63 20,53 243,42 75,95 veličina uzorka -N 76 76 76 76 min 11,6 12,8 96 37,42 max 26,2 25,4 381 109,37 Baranjsko 15. Siget arit. sred. -mean 20,95 20,96 234,27 76,93 podunavlje veličina uzorka -N 22 22 22 22 min 16 15 138 47 max 29,6 25,7 372 108,97 16. Bat - Siget arit. sred. -mean 20,56 20,31 218,97 71,33 veličina uzorka -N 69 69 69 69 min 12,8 12 86 34,7 max 26,8 26,6 424 122,2 17. Dvorac arit. sred. -mean 20,45 20,34 220,86 72,44 veličina uzorka -N 131 131 131 131 min 15,4 11,2 19 28,1 max 26,6 30,2 347 107,1 18. Zlatna Greda arit. sred. -mean 21,41 21,27 261,09 82,12 veličina uzorka -N 75 75 75 75 min 14,6 13,8 135 48,29 max 26,2 26,9 390 112,2 19. Monjoroš arit. sred. -mean 21,27 21,27 268,86 83,54 veličina uzorka -N 65 65 65 65 min 13 13 85 31,75 max 25,8 25,5 432 129,87 Ukupno Uzorak -N 1.043 1.043 1.043 1.043 Kao što je vidljivo iz tablice 2. i grafikona 1. i 2. lokaliteti područja Baranjsko Podunavlje imaju srednju vrijednost mase trofeja 240,81 g. u odnosu na Baranjsko Podravlje koje ima srednju vrijednost mase trofeja 280,77 g. Baranjsko Podunavlje kao područje ne treba imati ista načela gospodarenja srnećom divljači kao Baranjsko Podravlje. U Baranjskom Podravlju valja čuvati uzgojno vrijedne srnjake do njihove gospodarske zrelosti i provoditi uzgojne mjere i selekcijski odstrel, dok u Baranjskom Podunavlju nije potrebno čekati gospodarsku zrelost srnjaka, već gospodarskim mjerama omogućiti dotok većeg broja mladih mužjaka i podizati brojnost populacije. Dakle u Baranjskom Podravlju će gospodarenje ići u smjeru kvalitete, dok će gospodarenje u Baranjskom Podunavlje ići u smjeru brojnosti. U prilog Baranjskom Podravlju kao dobrom području za uzgoj srneće divljači idu u prilog i dva posljednja trofejna prvaka Hrvatske koja su oba odstrijeljena upravo na području Podravlja. Što se tiče šuma središnje Baranje srednja vrijednost mase rogovlja 253,90 g ne odaje posebno kvalitetnu populaciju. No,s obzirom da se radi o šumama koje su okružene poljoprivrednim staništem te na budućnost ljudskog zadiranja u taj središnji dio Baranje,čini se kako na tim prostorima od krupne divljači budućnost jedino ima srneća divljač. Stoga je imperativ uzgojnim mjerama poboljšati stanište i spolno-dobni sastav populacije, a samim tim i popraviti trofejnu kvalitetu. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 15 <-- 15 --> PDF |
D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346 Grafikon 3. Ovisnost mase rogovlja o starosti Graph 3 Dependence of the antler mass to age Grafikon 4. Ovisnost vrijednosti rogovlja u CIC točkama o starosti Graph 4 Dependence of antler values to age |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 17 <-- 17 --> PDF |
D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346 343 Grafikon 8. Točke za oblik ruža u odnosu na starost srnjaka Graph 8 Coronet CIC value in relation to the age Grafikon 7. Točke za ušiljenost parožaka u odnosu na starost srnjaka Graph 7 Top of the tines CIC value in relation to the age |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 16 <-- 16 --> PDF |
D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346 Prikupljeni parametri nadalje su analizirani kroz porast vrijednosti CIC – točaka nakon pete godine nije odnos vrijednosti i mase rogovlja te pojedinih dijelova signifikantan (t = 0,111, p < 0,05). Ove rezultate po rogovlja s godinama života. Uzorak čini kompletan od strel srnjaka (N = 1.043) od 1964.g. do 1991.g. te obuh vaća područje Baranjskog Podravlja, šume središnje Baranje i Baranjskog Podunavlja. Nesporna je činjenica kako masa rogovlja i vrijednosti u CIC – točkama rastu s godinama života (Stubbe 1966 i 1997,Degmečić 2006), no do koje godine života je taj porast značajan. Iz grafikona 3. i 4. je razvidna signifikantna 2 povezanost kako mase rogovlja sa starosti (R = 0,182) tako i vrijednosti trofeja u CIC – točkama sa starosti (R = 0,192). Drugim riječima vrijednost CIC – točaka i masa rogovlja raste s godinama života srnjaka. Ono što je interesantno primijetiti je distribucija vrijednosti za masu rogovlja, ali i za CIC – točke. Naime signifikantan rast kako mase rogovlja, tako i vrijednosti u CIC – točkama završava oko pete godine života.T–test usporedbe srednjih vrijednosti mase rogovlja ukazuje da porast mase rogovlja nakon pete godine nije signifikantan (t = 0,153, p < 0,05). Isto tako t – test uspo izr redbe srednjih vrijednosti CIC – točaka ukazuje da izr dupiru istraživanja provedena u Mađarskoj,gdje Laszu u časopisu “Nimrod”ustvrđuje kako trofejno najjači srnjaci bivaju odstrijeljeni u starosti od oko pet do šest godina. Hafner (2004) na temelju istraživanja provedenog u Sloveniji ustvrđuje kako populacija srneće divljači najviše vrijednosti tjelesne mase doseže u petoj godini života, a najviše vrijednosti rogovlja u starosti od šest godina. Dieckert (1967) u sklopu istraživanja o maksimiziranju uzgoja zrelih srnjaka u Njemačkoj navodi kako srnjak u starosti od četiri do šest godina doživljava kulminaciju vrijednosti rogovlja. Hell i Cimbal(1974) su proveli istraživanje u Slovačkoj na uzorku od 774 grla te utvrdili da rogovlje srnjaka kulminira u sedmoj ili osmoj godini života. Jednako tako Hell (1976) je tijekom izlaganja u sklopu savjetovanja o uzgoju srneće divljači u Budimpešti istaknuo da kulminacija razvoja srnećeg rogovlja ovisi ponajprije od dobrote staništa. Naime u lošim životnim uvjetima rogovlje srnjaka kulminira vrlo rano (već oko četvrte godine), u osrednjim od pete do sedme, a u vrlo dobrim Grafikon 5. Srednje vrijednosti mase rogovlja po godinama života (lokalitet Kovač salaš nije prikazan radi malog uzorka) Graph 5 The mean weight of antlers per year of life (without locality Kovač salaš) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 18 <-- 18 --> PDF |
D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346 344 iznad osme godine života.Stubbe (1966) je na uzor - ku od 1.348 grla na četiri područja istraživanja u Nje- mačkoj utvrdio kulminaciju rasta i razvoja rogovlja u petoj godini. Jednako tako je utvrdio na istom uzorku da kulminacija rasta grane rogovlja nastupila u četvrtoj godini života mužjaka. Promotrimo li srednje vrijednosti mase trofeja izra- žene u gramima po godinama života za lokalitete u Ba- ranji, uviđamo kako je na svim lokalitetima prisutan porast do pete godine života, neovisno o iznosu srednjih vrijednosti (grafikon 5). Nakon te pete godine krivulja se po lokalitetima ponaša različito. Kod nekih je prisu- tan porast, kod nekih pad, a kod nekih stagnacija. Rezul- tati daju za pravo da je kod srnjaka, a što se tiče vrijednosti rogovlja, nakon starosti od oko 4–5 godina sve moguće, i porast i pad i stagnacija trofeja. Dakle, može se slobodno zaključiti i potvrditi istraživanja Da- nilkina (1996) iliPriora (1995) da vrijednost trofeja kod srnjaka može enormno varirati od godine do godine. Nema pravilnog rasta i opadanja jačine trofeja. Analiza rezultata je dalje išla u smjeru usporedbe subjektivne ocjene elemanata ljepote rogovlja srnjaka. Elementi ocjene ljepote rogovlja srnjaka prema vrijed- nosti u CIC – točkama – oblik ruža, ušiljenost parožaka i ikričavost stavljeni su u odnos s godinama života. Niti jedan od istraživanih elemenata nije pokazao signifikan- tnu povezanost s godinama života (grafikon 7, 8 i 9). Porast ili smanjenje broja točaka koje se dodijeljuju za ušiljenosti parožaka nije značajno povezano s godinama života (R 2 = 0,004), zatim s oblikom ruža (R 2 = 0,012) i naposlijetku i s ikričavosti (R 2 = 0,019). Grafikon 9. Točke za ikričavost u odnosu na starost srnjaka Graph 9 Pearl CIC value in relation to the age 4. ZAKLJUČAK – Conclusion Pojedini manji lokaliteti unutar šireg stanišnog po- dručja uzgoja srneće divljači daju kvalitetnije trofeje u odnosu na druge lokalitete. Čimbenici staništa tih ma- njih lokaliteta imaju važniju ulogu od godina života kada je riječ o porastu trofejne vrijednosti. Drugim rije- čima starenje srnjaka nije jamstvo povećanja vrijednosti trofeja. Srnjaci u četvrtoj ili petoj godini života mogu imati vrednije trofeje no starija grla. U širem stanišnom području uzgoja srneće divljači potrebno je gospodare- nje prilagoditi vremenu kulminacije jačine rogovlja sr- njaka. Na nekim lokalitetima isplativo je čekati da sr- njak ostari (6 i više godina) jer stanišni čimbenici dopuštaju dostizanje kapitalnih trofeja kao što je slučaj s lokalitetima Medrović, Židopustara, Prud, Repnjak, dok na drugim lokalitetima nije isplativo čekati srnjaka jer u 95 % slučajeva do kapitalnih trofeja neće doći.To su po- najprije lokaliteti Bat-Siget, Siget, Kozarac, Dvorac i dr. Pravilnog rasta i pada vrijednosti trofeja kod srnjaka u |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 20 <-- 20 --> PDF |
D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346 24. Vanpe,C., J. M.Gaillard,P.,Kjellander,A. nest signal of male phenotypic quality in roe Mysterud, P. Magnien, D. Delorme, G. deer.The american naturalist, april, vol. 169, no. Van Laere,F.Klein, O.Liberg,A. J. M. 4., str. 481–483., Chicago. Hewison,(2007.):Antler size provides an ho- SUMMARY: The aim of this paper is to show the example of Baranja that development of roe-buck antlers depends on smaller areas within the wider area of management and that due to various factors, primarily habitat goodness, the manager can not expect equal development of the antlers across the Baranja. Research area is divided into three areas and 19 localities. Hunting records from the roe-buck hunting tourism (1964 to 1991) were used for research. The elements used for the survey were: antler weight in grams, CIC value, the length of the branch in centimeters and the assessment of antler beauty. Age was estimated based on the eight elements of the skull. Baranjsko podravlje (xmean= 280 g and 85 CIC points) is shown as an area with the greatest number of localities where the values of observed antler parameters were significantly higher than the area of the Baranjsko podunavlje (xmean= 240 g and 77 CIC points) and forests of central Baranja (xmean= 254 g and 77 CIC points). Roe deer management is necessary to adjust with the results achieved by roe-buck trophies. Baranjsko Podravlje is an area where it is cost-effective to wait to roe-bucks to grow old because habitat factors allow roe-bucks to reach the capital value of trophies as it is the case with localities Medrović (xmean= 304 g and 91 CIC point), Židopustara (xmean= 292 g and 88 points CIC), Prud(xmean= 292 g and 85 CIC points), while the localities of Baranjsko podunavlje is not profitable to wait because in 95 % of the roebuck will never grow a capital trophy. These are primarily sites of Bat-Siget (xmean= 219 g and 71 CIC point), Siget (xmean= 234 g and 76 points CIC), Dvorac (xmean= 221 g and 72 CIC points) and others. It was not confirmd that value of the roe-buck trophy is connected with age (antler mass tizr= 0,153, p<0,05 / CIC value tizr= 0,111, p<0,05). Key words:roedeer, Baranja, hunting area, antler, management |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 19 <-- 19 --> PDF |
D. Degmečić, T- Florijančić, K. Krapinec, D. Domić: ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICA... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346 odnosu na starost nema, to nije potvrđeno niti na jednom istraživanom lokalitetu. Jednako tako elementi ljepote rogovlja koji se koriste prilikom ocijene vrijednosti trofeja u CIC – točkama: ušiljenost parožaka, oblik ruža i 5. ZAHVALA– Hvala mr.sc. Đuri Nikolandiću,dipl. ing. šum. na podacima iz osobne arhive i znanstveno-stručnoj pomoći, te hvala DraženuBajtu,dipl. ing. šum. što je ikričavost, ne mogu sa sigurnošću poslužiti za procjenu starosti jer rezultati nisu pokazali značajnu povezanost tih elemenata s godinama života. Acknowledgment pronađene podatke učinio dostupnim te na taj način dao svoj doprinos ovom istraživanju. 6. LITERATURA– References 1. Andersen,J., 1953:Analysis of a Danish roe – deer population. The Danish rewiew of game biology, Vol. 2, pp. 127–155., Copenhagen. 2. Anderson,R., Gaillard,J., M., Liberg, O., San Jose, C., 1998: Variation in life-history parameters in roe deer, The biology of success, Scandinavian University Press, pp. 285–308., Oslo. 3.Bolen,E.G.,Robinson,W.L., (2003.):Wildlife ecology and management, Pearson education inc., pp. 1–634., New Jersy. 4.Danilkin,A., 1996: Behavioural ecology of siberian and european roe deer. Chapman i Hall wildlife ecolgy and behaviour series, pp. 1–277., Southampton. 5. Degmečić, D., 2006: Morfometrijske karakteristike srne (Capreolus capreolus, L.) u otvorenim lovištima i uzgajalištima. Magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 6. Degmečić,D., 2009: Model sustava za potporu pri uzgoju jelena običnog (Cervus elaphus, L.) u slobodnoj prirodi. Doktorski rad, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek. 7. Dieckert, H., U., 1967: Wie erntet man die hochstmogliche zahl an reifen Rehbocken. Zeitschrift fur Jagdeissenshaft, No. 4, Dezember, pp. 129–140. 8.Hafner,M., 2004: Morfološke značilnosti rogovja srnjakov v Škofjeloškem hribovju. Lovec, št. 4., str. 170–173., Ljubljana. 9.Hell,P.,Cimbal,D., 1974: K otazke vekovej kulminacie srnčich parožkov., Polovnicky zbornik (Folia venatoria), No. 4., pp. 15–24. 10.Hell,P.,1976:Taksonomija i kulminacija razvoja trofeja srnjaka u Slovačkoj. Referat na savjetovanju o uzgoju srneće divljači u Budimpešti 17– 21.lipanj 1976., Budimpešta. 11.Klein,D., R.,Strandgaard,H., 1972: Factors affecting growth and body size of roe deer, Journal ofWildlife management Vol. 36, No. 1, pp. 64–79, Alaska. 12.Kurt,F.,1965: Zur rolle des Geruchs imVerhalten des Rehwildes.,Verhandlungen der Schweiz, Naturforschenden Gesellschaft, pp. 140–142., Zurich. 13.Kurt,F.,1967: Beobachten zur fortpflanzungsleistung des rehes,VII Congres des Biologistes du Gibier, Beograd. 14.Linnell, J.D., C. P.Duncan, R.Andersen, 1998:The European roe deer: a portret of a successful species,The biology of success, Scandinavian University Press, pp. 11–22., Oslo. 15. Moser, B., M. Schutz, K. E. Hindenlang, 2008: Resource selection by roe deer:Are windthrow gaps attractive feeding places?, Forest Ecology and management, no. 255, pp. 1179– 1185. Zurich. 16.Nečas,J., 1960: Prispevek k poznani početnosti, skladby a organisace tlup srnči zvere. Prace vyzkumnych ustavu lesnickych, svezak 20., str. 111–142., ČSSR. 17. Nikolandić,Đ., 1968: Ekološke karakteristike populacije srna na Belju, Jelen-posebno izdanje, pp 1–101., Beograd. 18. Nikolandić, Đ., 1971: Teritorijalno ponašanje srna u šumi Haljevo. Magistarski rad, Prirodnomatematički fakultet, pp 1–105., Beograd. 19.Prior,R., 1995:The roe deer, Conservation of a native species. Swan Hill Press, pp. 1–230., Shrewsbury. 20. SPSS Inc. Statistics for Windows Rel.16.0.1. (2007.) 21.Strandgaard,H., 1972:The roe deer (Capreolus capreolus) population at Kalo and the factors regulating its size, Danish review of game biology, Vol. 7, No. 1., pp. 1–205., Kalo, Dennmark. 22.Stubbe,C., 1966: Die altersbedingte Gehornentwicklung beim europauschen Rehwild (Capreolus c. capreolus, L.), Zoologische abhandlungen, No. 29, pp. 293–308., Leipzig. 23. Stubbe, C., 1997: Rehwild: Biologie, Okologie, Bewirtschaftung, Die Deutsche Bibliotek, Berlin. |