DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 9 <-- 9 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 335-346 UDK 630* 156 (001) ROGOVLJE SRNJAKAKAO SMJERNICAGOSPODARENJA LOKALNOM POPULACIJOM ROE DEERANTLERSASAGUIDELINE FOR MANAGING THE LOCAL POPULATION Dražen DEGMEČIĆ1, Tihomir FLORIJANČIĆ2, 3 4 Krešimir KRAPINEC, Dražen DOMIĆ SAŽETAK: Cilj rada je prikazati na primjeru Baranje, da razvoj rogovlja srnjaka ovisi o manjim područjima unutar šireg područja uzgoja te da se zbog raznih čimbenika, prije svega dobrote staništa, ne može očekivati ravnomjeran razvoj rogovlja u cijeloj Baranji. Područje istraživanja je podijeljeno na tri područja i 19 lokaliteta. Za istraživanje je korištena lovna evidencija odstrijeljenih srnjaka u lovnom turizmu tijekom razdoblja od 1964. g. do 1991. g.Elementi korišteni za istraživanje su: masa rogovlja u gramima, CIC vrijednost, duljina grana u centimetrima te procjena ljepote rogovlja. Starost grla je procijenjena na temelju osam elemenata lubanje. Baranjsko podravlje (xsred = 280 g i 85 CIC točaka) se pokazalo kao područje sa najvećim brojem lokaliteta gdje su vrijednosti promatranih parametara rogovlja značajno veće u odnosu na područje Baranjskog podunavlja (xsred = 240 g i 77 CIC točaka) i šuma središnje Baranje(xsred = 254 g i 77 CIC točaka). Gospodarenje srnećom divljači potreb no je prilagoditi rezultatima koje postižu trofeji srnjaka. Baranjsko podravlje je područje gdje je isplativo čekati da srnjak ostari jer stanišni čimbenici dopuš taju dostizanje kapitalnih trofeja kao što je slučaj s lokalitetima Medrović (xsred= 304 g i 91 CIC točka), Židopustara(xsred= 292 g i 88 CIC točaka), Prud (xsred = 292 g i 85 CIC točke),dok na lokalitetima Baranjskog podunavlja nije isplativo čekati srnjaka jer u 95 % slučajeva do kapitalnih trofeja neće doći. To su u prvom redu lokaliteti Bat-Siget (xsred = 219 g i 71 CIC točka), Siget (xsred = 234 g i 76 CIC točaka), Dvorac (xsred = 221 g i 72 CIC točke) i dr. Pravilnog rasta i pada vrijednosti trofeja tijekom starenja kod srnjaka nema, to nije potvrđeno niti na jednom istraživanom lokalitetu (masa rogovlja tizr= 0,153, p<0,05 / CIC vrijednost tizr= 0,111, p<0,05). Ključne riječi:srnjak, Baranja, lovno područje, rogovlje, gospodarenje 1. UVOD – Introduction Europska srna (Capreolus capreolus, L.) je u katego -nosti na prvom mjestu u Republici Hrvatskoj. Nalazi mo riji krupna divljač, po svojoj brojnosti i rasprostranje - ju u šumi i polju u nizini i u gorskim dijelovima zemlje. Razumljivo je da razvoj rogovlja mužjaka nije na istoj 1 Dr. sc. Dražen Degmečić, dipl. ing. šum. – Hrvatske šume d.o.o. razini diljem zemlje,te da se zbog raznih čimbe nika, po- Zagreb, UŠPOsijek, šumarijaTikveš, Š. Petefija 35, 31327 Bilje, najprije dobrote staništa ne može očekivati vi sok stupanj Hrvatska (drazen.degmecic@hrsume.hr) 2 Doc. dr. sc.Tihomir Florijančić – Poljoprivredni fakultet Osijek, kako tjelesnog rasta,tako i vrijednosti rogov lja (Klein Zavod za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo,Trg sv.Trojstva 3, i Strandgaard 1972, Strandgaard 1972, Lin31000 Osijek Hrvatska 3 nell i dr. 1998, Stubbe 1966 i 1997, Degmečić Doc. dr. sc. Krešimir Krapinec – Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje 2006). Socijalni način života i teritorijalno ponašanje Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska omogućuje srnama da na malim pov ršinama (područje 4 Mr. sc. Dražen Domić, dipl. ing. šum. – Hrvatske šume d.o.o. aktivnosti 10 do 100 ha pa i više) pronalaze hranu, za- Zagreb, UŠPOsijek, šumarija Baranjsko Petrovo Selo, Židopustara bb, 31322 Baranjsko Petrovo Selo, Hrvatska klon, mjesto za lanjenje i partnere za parenje (Ander- |