DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 87 <-- 87 --> PDF |
godine zaključuje devastiranje brežuljaka, a taj negativni trend traje do današnjih dana. U cijelom poglavlju naglašena je čvrsta veza između grada i njegovih parkšuma. Nakon teksta slijedi 25 fotografija. Stanični uvjeti Park-šuma grada Zagrebaje poglavlje kojega su autori (Seletković,Tikvić i Ugarković) podijelili u tri podpoglavlja, a dodali su mu i tri kli madijagrama. U podpoglavlju Klimatska obilježja govore da na stanišna i klimatska obilježja zagrebačkih šuma odluču jući utjecaj ima Medvednica, a bitan je i utjecaj savske doline. Podatke o klimi bazirali su na mjerenjima od 1961. do 2004. godine na meteorološkim postajama Maksimir, Grič i Puntijarka. Posebno ističu utjecaj tem perature zraka i oborina na razvoj vegetacije. U podpoglavlju Obilježja reljefa ukazuju da su Park-šume grada Zagreba reljefno obilježene obroncima Medvednice i dijele ih u tri glavna dijela (zapad ni, središnji i sjeveroistočni). Na kraju napominju da to cijelo područje obiluje mnoštvom potoka značajnim za reljef i vegetaciju. U podpoglavlju Geološka podlogai tla navedeni su tipovi tala i geološka podloga. Čitavo poglavlje završava upozorenjem da su ove šume pod velikim utjecajem onečišćenja zraka i tla. PoglavljeBiljni svijet Park-šuma grada Zagreba napisali su Franjić i Škvorc. Područje zagrebačkih šu ma pripada u eurosibirsko-sjevernoameričku vegetacijsku regiju, njenu europsku subregiju bukve s dva vegetacijska pojasa. U nizinskom vegetacijskom pojasu najznačajnija je šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba.Autori ovu zajednicu detaljno opisuju uz navode 6 značajnijih vrsta u sloju drveća, 10 vrsta u sloju grmljai29 vrsta u sloju niskoga rašća. Većina park-šuma grada Zagreba nalazi se u brežuljkastom vegetacijskom pojasu, čija je glavna vrsta hrast kitnjak, a podijeljen je u dvije vegetacijske zone. Naj značajnija je biljna zajednica ilirska šuma hrasta kit njaka i običnoga graba s karakterističnim vrstama u svim slojevima.Autori ističu da se ova zajednica odliku je bogatijim flornim sastavom od srodnih europskih hra stovo-grabovih šuma i navode 27 vrste u niskom slo ju. Čitava je zajednica podijeljena u tri subasocijacije. Uz navedenu još su opisane šuma hrasta kitnjaka s be kicom, šuma hrasta kitnjaka i pitomoga kestena, te šuma crne johe s drhtavim šašem. Autori navode da u park-šumama grada Zagreba do- laze brojne zanimljive vrste. U jednom dijelu ukazuju na vrste i važnost proljetnica. Na kraju ističu negativan antropogeni utjecaj na ove šume. Pozitivno se osvrću na stručnu sadnju za Medvednicu neautohtonih vrsta, a pogotovo na unošenje rijetkih, ugroženih i zaštićenih vrsta. Poglavlju je pridružena 31 fotografija. Šume u urbanom tkivu Zagreba– ekološko uporište gradanapisao je Prpić i podijelio ga učetiripodpoglavlja. U prvom govori o općekorisnoj ulozi zagrebačkih park-šuma. U početku o prirodnoj razgradnji otpada u šumama i poremećenosti iste razgradnje pod antropogenim utjecajem u zagrebačkim šumama. Posebno ističe da Zagreb zahvaljujući tim šumama ima čist zrak i obilje pitke vode. Jasno objašnjava vrlo različite funkcije tih šuma uz tumačenje manje poznatih pojmova. Nadalje govori o zagađivačima i iznosi podatke koliko zagrebačke park-šume apsorbiraju ugljika, odnosno CO, a koliko nam daju kisika. Naglašava 2 zdravstvenu, rekreacijsku i socijalnu funkciju istih. U drugom podpoglavlju naglašava važnost šumskih rubova kao ekoloških niša za životinjski svijet, njihov značaj za stvaranje mikroklime i odvođenje nečistoga zraka u više slojeve atmosfere. U trećem podpoglavlju upozorava da su u gotovo svim zagrebačkim park-šumama ustanovljene štete od utjecaja promjena kemijske klime (industrijski polutanti, umjetna gnojiva i dr.). Na kraju ukazuje da uzgojnim postupcima te šume treba održavati u optimalnom stanju kako bi obavljale sve općekorisne funkcije. U završnom podpoglavlju autor analizira ranije reče no. K tomu navodi podatke o bržem umiranju zagađivačima oštećenih stabala, upozorava na obnovu i zaštitu istih, pogotovo onih u privatnom vlasništvu. Posebice ističe općekorisne funkcije šuma, te zakljičuje da su po europskim normama zagrebačke park-šume u smislu općekorisnih funkcija procijenjene na 4,03 mld. kuna i da će im vrijednost stalno rasti. AutorMatić napisao je poglavljeNjega, održavanje i obnova park-šuma kao temeljni preduvjet njihove vječnosti. Radi se o središnjem, opširnom i izuzetno važnom poglavlju.Autor ga je podijelio u pet podpoglavlja. U opširnom uvodnom dijelu autor polazi od povijesnog razvoja organiziranog šumarstva temeljenog na Rasadnik Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na terasama u Dotrščini |