DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 86 <-- 86 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI – BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) PARK-ŠUME GRADAZAGREBA Nedavno je iz tiska izašla znanstvena knjiga Parkšume grada Zagreba. Knjigu su prije nekoliko godina napisali autori SlavkoMatić,IgorAnić,Zvonko Seletković, Ivica Tikvić,DamirUgarković,Jozo Franjić, Željko Škvorc, Branimir Prpić, Milan Oršanić iŠime Ricov. Čitav tim vodio je akademik SlavkoMatić.Knjigurecenzirali suMilanGlavaš i ŠimeMeštrović. Obim knjige je 200 stranica velikoga fortmata. Nakladnik jeAkademija šumarskih znanosti, a sunakladnici Grad Zagreb, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo i Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Zagreb. CIPzapis je dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i Sveučilišne knjižnice pod brojem 741096.Tisak Denona d.o.o. Zagreb. Tekst je pisan na hrvatskom (lektorica Branka Tafra i engleskom jeziku (prijevod RenataBarac,Vinka Kome sari Ljerka Vajagić, lektorica Elizabeth Ashley). Djelo se sastoji od Proslova i osam poglavlja teksta. Deveto poglavlje odnosi se na popis korištene literature (ukupno je citiran 41 autor). Knjiga završava preglednom kartom Park-šuma grada Zagreba. U čitavom djelu nalazi se 158 izuzetno lijepih fotografija.To su izvorna djela 15 autora i iz Fotoarhive Gradskog zavodaza zaštitu spomenika kullture i prirode grada Zagreba. Fotografije čine vrlo velik doprinos teksutalnom dijelu. PRIKAZ DJELAPREMAPOGLAVLJIMA U Uvodu,autor Matić polazi od povijesne činjenice da se šumama na području Zagreba gospodari gotovo 900 godina. Za njihov opstanak važan je šumski red kojega je ozakonila MarijaTerezija 1769. godine. Unatoč različitim načinima gospodarenja i gospodarima sačuvane su zahvaljujući načelu potrajnog gospodarenja, te savjesti stručnjaka i građana.Autor naglašava njihovu vrijednost, geografsku rasprostranjenost, cjelovitost i isprekidanost, te podjelu na državne i privatne šume. Zbog svoje složenosti vrlo su osjetljive, zahtijevaju oprezno, izuzetno stručno gospodarenje, što je glavni razlog pisanja ove monografije. Nadalje se u Uvodu navodi čitav radni tim, autori po poglavljima i kratki sažeci poglavlja. Po tome je Uvod napisan na specifičan način, a glavna mu je vrijednost što čitatelj ukratko dobiva jasnu sliku cijeloga djela. U poglavljuPark-šumekao vjerodostojni svjedo ci razvoja grada Zagreba tijekom njegove duge i bo gatepovijestiautor Matić kronološkim redom vrlo jasno prikazuje povijesna događanja oko ovih šuma, počevši od 1094. godine kada je kralj Ladislav na širem području Zagreba podijelio posjede Zagrebačkoj biskupiji iplemenuAča. Redom navodi kako su se mijenjali vlasnici, a posebice ističe prijelomne godine važne za gospodarenje tim šumama kao što su 1848., 1871–1873., 1909., 1037. i 1963. Poglavlje završava upo zorenjem da Generalni urbanistički plan iz 1970. Park-šuma Maksimir |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 87 <-- 87 --> PDF |
godine zaključuje devastiranje brežuljaka, a taj negativni trend traje do današnjih dana. U cijelom poglavlju naglašena je čvrsta veza između grada i njegovih parkšuma. Nakon teksta slijedi 25 fotografija. Stanični uvjeti Park-šuma grada Zagrebaje poglavlje kojega su autori (Seletković,Tikvić i Ugarković) podijelili u tri podpoglavlja, a dodali su mu i tri kli madijagrama. U podpoglavlju Klimatska obilježja govore da na stanišna i klimatska obilježja zagrebačkih šuma odluču jući utjecaj ima Medvednica, a bitan je i utjecaj savske doline. Podatke o klimi bazirali su na mjerenjima od 1961. do 2004. godine na meteorološkim postajama Maksimir, Grič i Puntijarka. Posebno ističu utjecaj tem perature zraka i oborina na razvoj vegetacije. U podpoglavlju Obilježja reljefa ukazuju da su Park-šume grada Zagreba reljefno obilježene obroncima Medvednice i dijele ih u tri glavna dijela (zapad ni, središnji i sjeveroistočni). Na kraju napominju da to cijelo područje obiluje mnoštvom potoka značajnim za reljef i vegetaciju. U podpoglavlju Geološka podlogai tla navedeni su tipovi tala i geološka podloga. Čitavo poglavlje završava upozorenjem da su ove šume pod velikim utjecajem onečišćenja zraka i tla. PoglavljeBiljni svijet Park-šuma grada Zagreba napisali su Franjić i Škvorc. Područje zagrebačkih šu ma pripada u eurosibirsko-sjevernoameričku vegetacijsku regiju, njenu europsku subregiju bukve s dva vegetacijska pojasa. U nizinskom vegetacijskom pojasu najznačajnija je šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba.Autori ovu zajednicu detaljno opisuju uz navode 6 značajnijih vrsta u sloju drveća, 10 vrsta u sloju grmljai29 vrsta u sloju niskoga rašća. Većina park-šuma grada Zagreba nalazi se u brežuljkastom vegetacijskom pojasu, čija je glavna vrsta hrast kitnjak, a podijeljen je u dvije vegetacijske zone. Naj značajnija je biljna zajednica ilirska šuma hrasta kit njaka i običnoga graba s karakterističnim vrstama u svim slojevima.Autori ističu da se ova zajednica odliku je bogatijim flornim sastavom od srodnih europskih hra stovo-grabovih šuma i navode 27 vrste u niskom slo ju. Čitava je zajednica podijeljena u tri subasocijacije. Uz navedenu još su opisane šuma hrasta kitnjaka s be kicom, šuma hrasta kitnjaka i pitomoga kestena, te šuma crne johe s drhtavim šašem. Autori navode da u park-šumama grada Zagreba do- laze brojne zanimljive vrste. U jednom dijelu ukazuju na vrste i važnost proljetnica. Na kraju ističu negativan antropogeni utjecaj na ove šume. Pozitivno se osvrću na stručnu sadnju za Medvednicu neautohtonih vrsta, a pogotovo na unošenje rijetkih, ugroženih i zaštićenih vrsta. Poglavlju je pridružena 31 fotografija. Šume u urbanom tkivu Zagreba– ekološko uporište gradanapisao je Prpić i podijelio ga učetiripodpoglavlja. U prvom govori o općekorisnoj ulozi zagrebačkih park-šuma. U početku o prirodnoj razgradnji otpada u šumama i poremećenosti iste razgradnje pod antropogenim utjecajem u zagrebačkim šumama. Posebno ističe da Zagreb zahvaljujući tim šumama ima čist zrak i obilje pitke vode. Jasno objašnjava vrlo različite funkcije tih šuma uz tumačenje manje poznatih pojmova. Nadalje govori o zagađivačima i iznosi podatke koliko zagrebačke park-šume apsorbiraju ugljika, odnosno CO, a koliko nam daju kisika. Naglašava 2 zdravstvenu, rekreacijsku i socijalnu funkciju istih. U drugom podpoglavlju naglašava važnost šumskih rubova kao ekoloških niša za životinjski svijet, njihov značaj za stvaranje mikroklime i odvođenje nečistoga zraka u više slojeve atmosfere. U trećem podpoglavlju upozorava da su u gotovo svim zagrebačkim park-šumama ustanovljene štete od utjecaja promjena kemijske klime (industrijski polutanti, umjetna gnojiva i dr.). Na kraju ukazuje da uzgojnim postupcima te šume treba održavati u optimalnom stanju kako bi obavljale sve općekorisne funkcije. U završnom podpoglavlju autor analizira ranije reče no. K tomu navodi podatke o bržem umiranju zagađivačima oštećenih stabala, upozorava na obnovu i zaštitu istih, pogotovo onih u privatnom vlasništvu. Posebice ističe općekorisne funkcije šuma, te zakljičuje da su po europskim normama zagrebačke park-šume u smislu općekorisnih funkcija procijenjene na 4,03 mld. kuna i da će im vrijednost stalno rasti. AutorMatić napisao je poglavljeNjega, održavanje i obnova park-šuma kao temeljni preduvjet njihove vječnosti. Radi se o središnjem, opširnom i izuzetno važnom poglavlju.Autor ga je podijelio u pet podpoglavlja. U opširnom uvodnom dijelu autor polazi od povijesnog razvoja organiziranog šumarstva temeljenog na Rasadnik Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na terasama u Dotrščini |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 88 <-- 88 --> PDF |
načelu potrajnosti gdje posebno ističe da u to načelo spadaju i općekorisne funkcije šuma. Navodi definiciju šume na kojoj su temeljeni uzgojni zahvati njege i obnove, a čemu treba zahvaliti prirodnosti naših šuma. S po nosom ističe da su zagrebačke šume zadržale svoju prirodnost,što je rijetkost za bilo koji gradu Europi. U drugom podpoglavlju naglašena je osnovna razlika između gospodarskih i park-šuma. Naglašava da je osnovna zadaća park-šuma u općekorisnim dobrima. One su u svakom pogledu specifičnih gospodarskih zah vata na što autor jasno upozorava i daje težište na njegu i obnovu istih. Njezi park-šuma (treće podpoglavlje) daju najviše prostora. U početku ističe da njega park-šuma obuhvaća sve faze radova kao i u prirodnim sastojinama,uz uvažavanje bitnih specifičnosti. Objašnjeni su razlozi takvih zahvata. Jasno je postavljen cilj i zadatak njege, razjašnjena pozitivna i negativna selekcija, te navedene faze njege. U daljnjem tekstu naglašena je i u detalje opisana njega park-šuma do prvih proreda i njega proredom. Važno je istaknuti da autor sve bazira na složenosti parkšuma, zahtjevima i utjecaju ljudi i naglašava da je za provođenje tih mjera neupitna visoka stručnost. Na kra ju ističe da se u park-šumama često provode i posebni zahvati njege kojima se također zadržava njena prirodnost. U sljedećem podpoglavlju objašnjena je nužnost i način obnove park-šuma. Iz toga proizlazi da se one treba ju obnavljati kombiniranim načinima obnove, u veći ni slučajeva postupcima oplodnih zahvata na ma lim površinama s kombinacijom pomlađivanja rubnim zahvatima uz relativno dugozahtjevno pomladno razdoblje. Autor završava svoj članak uputama o čitavom nizu drugih radova neophodnih za život i funkcioniranje park-šuma. Ovo je poglavlje obogaćeno s 60 fotografija. PoglavljeMorfološka i šumsko-uzgojna obilježja park-šuma grada Zagreba, čijiautoriAnić i Oršanić govore o 22 zagrebačke park-šume.Autori u uvodnom dijelu govore o geografskom smještaju zagrebačkih park-šuma, vlasničkim odnosima, površinama, bogatstvu biljnih vrsta, uređenju itd. Slijedi opis svake parkšume zasebice. Pri tome se navodi smještaj, površina, reljef, autohtone i unesene vrste, oblik smjese, sklop, struktura i druge značajke. Posljednje poglavlje monografije nosi naslovZagre bačke perivojne i parkovne šume – čudesne ljepote dargradunapisao je Ricov. Ovo se poglavlje u priličnoj mjeri razlikuje od prethodnih. Naime autor nadahnut zanosom govori o prirodnoj povezanosti čovjeka i bilja koja čini njegovu kulturu, ocrtava njegov duh i oslikava se u perivojima. Upućuje da zagrebački stanovnik tako živi već devet stoljeća, razvio je parkovnu kulturu s kojom se diči Zagrepčanin, Zagreb i Hrvatska. Na kraju ističe da su šume slika kulture čovjeka, poziva na njihovo čuvanje, a svakoga čovjeka na nesebičnadobročinstva. Poglavlju su priključene 42 fotografije. ZAKLJUČAK Monografija Park-šume grada Zagreba predstavlja specifično i jedinstveno djelo nastalo na temelju dugogodišnjih istraživanja, radova i opažanja. S obzirom da se radi o 22 park-šume, od kojih su neke cjelovite, a druge isprekidane i ograničene gradskim četvrtima, unatoč zajedništvu svaka je specifična za sebe, aopisalo ih je više autora prema svojim specijalnostima. Zato je čitavo djelo složeno od više poglavlja. Poglavlja govore svoje zasebne segmente i koliko god izgledaju kao odvojene cjeline,međusobno su ovisna i povezana. Sva su poglavlja raspoređena logičnim redom u međusobnu cjelinu.Tekstje pisan vrlo tečnim i za svakoga lako razumljivim stilom, stručno vrlo visoke razine. U uvodnom dijelu čitatelj stječe pregled cijele monografije. Nadaljese nailazi na povijesni prikaz razvoja zagrebačkih park-šuma i ulazi u stručnu terminologiju. Opis staništa i biljnog svijetaizrazito sustručni dijelovi, a iza toga slijedi sveobuhvatna valorizacija park-šuma. Kako gospodariti i trajno ih održavati, precizno i stručno, jasno je opisano u posebnom poglavlju.Vrlo vrijedno poglavlje odnosi se na opis svake park šume posebno. U poslijednjem poglavljusvakom sečovjeku ukazuje na sveobuhvatnu vrijednost zagrebačkih parkšuma i svakog pojedinca poziva na dobročinstva. Na osnovi svega navedenoga, smatram da je ova monografija novost u problematici zagrebačkih park-šuma, a primjenjiva je i za park-šume drugih gradova. Ona je veliki doprinos stručnjacima različitih profila, pogotovo šumarima.Veliku primjenunaći će kod studenata urbanoga šumarstva. Preporučam svim zainteresiranima da koriste ovo vrijedno visokostručno djelo. Autorima i svim suradnicima upućujem iskrene čestitke Prof. dr. sc. Milan Glavaš Šumarski fakultet Zagreb Zavod za zaštitu šuma i lovstvo |