DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 86     <-- 86 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI – BOOKS AND MAGAZINES
(Scientific and professional)


PARK-ŠUME GRADAZAGREBA


Nedavno je iz tiska izašla znanstvena knjiga Parkšume
grada Zagreba. Knjigu su prije nekoliko godina
napisali autori SlavkoMatić,IgorAnić,Zvonko Seletković,
Ivica Tikvić,DamirUgarković,Jozo
Franjić, Željko Škvorc, Branimir Prpić, Milan
Oršanić iŠime Ricov. Čitav tim vodio je akademik
SlavkoMatić.Knjigurecenzirali suMilanGlavaš i
ŠimeMeštrović.


Obim knjige je 200 stranica velikoga fortmata. Nakladnik
jeAkademija šumarskih znanosti, a sunakladnici
Grad Zagreb, Gradski ured za poljoprivredu i
šumarstvo i Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma
podružnica Zagreb. CIPzapis je dostupan u računalnom
katalogu Nacionalne i Sveučilišne knjižnice pod brojem
741096.Tisak Denona d.o.o. Zagreb.


Tekst je pisan na hrvatskom (lektorica Branka Tafra
i engleskom jeziku (prijevod RenataBarac,Vinka Kome
sari Ljerka Vajagić, lektorica Elizabeth Ashley).


Djelo se sastoji od Proslova i osam poglavlja teksta.
Deveto poglavlje odnosi se na popis korištene literature
(ukupno je citiran 41 autor). Knjiga završava preglednom
kartom Park-šuma grada Zagreba. U čitavom djelu
nalazi se 158 izuzetno lijepih fotografija.To su izvorna
djela 15 autora i iz Fotoarhive Gradskog zavodaza zaštitu
spomenika kullture i prirode grada Zagreba. Fotografije
čine vrlo velik doprinos teksutalnom dijelu.


PRIKAZ DJELAPREMAPOGLAVLJIMA


U Uvodu,autor Matić polazi od povijesne činjenice
da se šumama na području Zagreba gospodari gotovo
900 godina. Za njihov opstanak važan je šumski red
kojega je ozakonila MarijaTerezija 1769. godine. Unatoč
različitim načinima gospodarenja i gospodarima sačuvane
su zahvaljujući načelu potrajnog gospodarenja,
te savjesti stručnjaka i građana.Autor naglašava njihovu
vrijednost, geografsku rasprostranjenost, cjelovitost
i isprekidanost, te podjelu na državne i privatne
šume. Zbog svoje složenosti vrlo su osjetljive, zahtijevaju
oprezno, izuzetno stručno gospodarenje, što je
glavni razlog pisanja ove monografije. Nadalje se u
Uvodu navodi čitav radni tim, autori po poglavljima i
kratki sažeci poglavlja. Po tome je Uvod napisan na
specifičan način, a glavna mu je vrijednost što čitatelj
ukratko dobiva jasnu sliku cijeloga djela.


U poglavljuPark-šumekao vjerodostojni svjedo ci
razvoja grada Zagreba tijekom njegove duge i
bo gatepovijestiautor Matić kronološkim redom vrlo
jasno prikazuje povijesna događanja oko ovih šuma,
počevši od 1094. godine kada je kralj Ladislav na širem
području Zagreba podijelio posjede Zagrebačkoj biskupiji
iplemenuAča. Redom navodi kako su se mijenjali
vlasnici, a posebice ističe prijelomne godine
važne za gospodarenje tim šumama kao što su 1848.,
1871–1873., 1909., 1037. i 1963. Poglavlje završava
upo zorenjem da Generalni urbanistički plan iz 1970.


Park-šuma Maksimir




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 87     <-- 87 -->        PDF

godine zaključuje devastiranje brežuljaka, a taj negativni
trend traje do današnjih dana. U cijelom poglavlju
naglašena je čvrsta veza između grada i njegovih parkšuma.
Nakon teksta slijedi 25 fotografija.


Stanični uvjeti Park-šuma grada Zagrebaje poglavlje
kojega su autori (Seletković,Tikvić i Ugarković)
podijelili u tri podpoglavlja, a dodali su mu i tri
kli madijagrama.


U podpoglavlju Klimatska obilježja govore da na
stanišna i klimatska obilježja zagrebačkih šuma odluču jući
utjecaj ima Medvednica, a bitan je i utjecaj savske
doline. Podatke o klimi bazirali su na mjerenjima od
1961. do 2004. godine na meteorološkim postajama Maksimir,
Grič i Puntijarka. Posebno ističu utjecaj tem perature
zraka i oborina na razvoj vegetacije.


U podpoglavlju Obilježja reljefa ukazuju da su
Park-šume grada Zagreba reljefno obilježene obroncima
Medvednice i dijele ih u tri glavna dijela (zapad ni,
središnji i sjeveroistočni). Na kraju napominju da to
cijelo područje obiluje mnoštvom potoka značajnim za
reljef i vegetaciju.


U podpoglavlju Geološka podlogai tla navedeni su
tipovi tala i geološka podloga.
Čitavo poglavlje završava upozorenjem da su ove
šume pod velikim utjecajem onečišćenja zraka i tla.


PoglavljeBiljni svijet Park-šuma grada Zagreba
napisali su Franjić i Škvorc. Područje zagrebačkih šu ma
pripada u eurosibirsko-sjevernoameričku vegetacijsku
regiju, njenu europsku subregiju bukve s dva vegetacijska
pojasa. U nizinskom vegetacijskom pojasu najznačajnija
je šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba.Autori
ovu zajednicu detaljno opisuju uz navode 6 značajnijih
vrsta u sloju drveća, 10 vrsta u sloju grmljai29 vrsta u
sloju niskoga rašća.


Većina park-šuma grada Zagreba nalazi se u brežuljkastom
vegetacijskom pojasu, čija je glavna vrsta hrast
kitnjak, a podijeljen je u dvije vegetacijske zone. Naj značajnija
je biljna zajednica ilirska šuma hrasta kit njaka
i običnoga graba s karakterističnim vrstama u
svim slojevima.Autori ističu da se ova zajednica odliku
je bogatijim flornim sastavom od srodnih europskih
hra stovo-grabovih šuma i navode 27 vrste u niskom slo ju.
Čitava je zajednica podijeljena u tri subasocijacije.


Uz navedenu još su opisane šuma hrasta kitnjaka s
be kicom, šuma hrasta kitnjaka i pitomoga kestena, te
šuma crne johe s drhtavim šašem.


Autori navode da u park-šumama grada Zagreba do-
laze brojne zanimljive vrste. U jednom dijelu ukazuju
na vrste i važnost proljetnica. Na kraju ističu negativan
antropogeni utjecaj na ove šume. Pozitivno se osvrću
na stručnu sadnju za Medvednicu neautohtonih vrsta, a
pogotovo na unošenje rijetkih, ugroženih i zaštićenih
vrsta. Poglavlju je pridružena 31 fotografija.


Šume u urbanom tkivu Zagreba– ekološko uporište
gradanapisao je Prpić i podijelio ga učetiripodpoglavlja.
U prvom govori o općekorisnoj ulozi
zagrebačkih park-šuma. U početku o prirodnoj razgradnji
otpada u šumama i poremećenosti iste razgradnje
pod antropogenim utjecajem u zagrebačkim šumama.
Posebno ističe da Zagreb zahvaljujući tim šumama ima
čist zrak i obilje pitke vode. Jasno objašnjava vrlo različite
funkcije tih šuma uz tumačenje manje poznatih
pojmova. Nadalje govori o zagađivačima i iznosi podatke
koliko zagrebačke park-šume apsorbiraju ugljika,
odnosno CO, a koliko nam daju kisika. Naglašava


2


zdravstvenu, rekreacijsku i socijalnu funkciju istih.
U drugom podpoglavlju naglašava važnost šumskih
rubova kao ekoloških niša za životinjski svijet, njihov
značaj za stvaranje mikroklime i odvođenje nečistoga
zraka u više slojeve atmosfere.
U trećem podpoglavlju upozorava da su u gotovo
svim zagrebačkim park-šumama ustanovljene štete od
utjecaja promjena kemijske klime (industrijski polutanti,
umjetna gnojiva i dr.). Na kraju ukazuje da uzgojnim
postupcima te šume treba održavati u optimalnom
stanju kako bi obavljale sve općekorisne funkcije.
U završnom podpoglavlju autor analizira ranije reče
no. K tomu navodi podatke o bržem umiranju zagađivačima
oštećenih stabala, upozorava na obnovu i
zaštitu istih, pogotovo onih u privatnom vlasništvu. Posebice
ističe općekorisne funkcije šuma, te zakljičuje
da su po europskim normama zagrebačke park-šume u
smislu općekorisnih funkcija procijenjene na 4,03 mld.
kuna i da će im vrijednost stalno rasti.
AutorMatić napisao je poglavljeNjega, održavanje
i obnova park-šuma kao temeljni preduvjet njihove
vječnosti. Radi se o središnjem, opširnom i izuzetno važnom
poglavlju.Autor ga je podijelio u pet podpoglavlja.
U opširnom uvodnom dijelu autor polazi od povijesnog
razvoja organiziranog šumarstva temeljenog na


Rasadnik Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na terasama
u Dotrščini




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 88     <-- 88 -->        PDF

načelu potrajnosti gdje posebno ističe da u to načelo
spadaju i općekorisne funkcije šuma. Navodi definiciju
šume na kojoj su temeljeni uzgojni zahvati njege i obnove,
a čemu treba zahvaliti prirodnosti naših šuma. S
po nosom ističe da su zagrebačke šume zadržale svoju
prirodnost,što je rijetkost za bilo koji gradu Europi.


U drugom podpoglavlju naglašena je osnovna razlika
između gospodarskih i park-šuma. Naglašava da je
osnovna zadaća park-šuma u općekorisnim dobrima.
One su u svakom pogledu specifičnih gospodarskih
zah vata na što autor jasno upozorava i daje težište na
njegu i obnovu istih.


Njezi park-šuma (treće podpoglavlje) daju najviše
prostora. U početku ističe da njega park-šuma obuhvaća
sve faze radova kao i u prirodnim sastojinama,uz
uvažavanje bitnih specifičnosti. Objašnjeni su razlozi
takvih zahvata. Jasno je postavljen cilj i zadatak njege,
razjašnjena pozitivna i negativna selekcija, te navedene
faze njege.


U daljnjem tekstu naglašena je i u detalje opisana
njega park-šuma do prvih proreda i njega proredom.
Važno je istaknuti da autor sve bazira na složenosti parkšuma,
zahtjevima i utjecaju ljudi i naglašava da je za provođenje
tih mjera neupitna visoka stručnost. Na kra ju
ističe da se u park-šumama često provode i posebni zahvati
njege kojima se također zadržava njena prirodnost.


U sljedećem podpoglavlju objašnjena je nužnost i
način obnove park-šuma. Iz toga proizlazi da se one treba
ju obnavljati kombiniranim načinima obnove, u veći ni
slučajeva postupcima oplodnih zahvata na ma lim površinama
s kombinacijom pomlađivanja rubnim zahvatima
uz relativno dugozahtjevno pomladno razdoblje.


Autor završava svoj članak uputama o čitavom nizu
drugih radova neophodnih za život i funkcioniranje
park-šuma. Ovo je poglavlje obogaćeno s 60 fotografija.


PoglavljeMorfološka i šumsko-uzgojna obilježja
park-šuma grada Zagreba, čijiautoriAnić i Oršanić
govore o 22 zagrebačke park-šume.Autori u uvodnom
dijelu govore o geografskom smještaju zagrebačkih
park-šuma, vlasničkim odnosima, površinama, bogatstvu
biljnih vrsta, uređenju itd. Slijedi opis svake parkšume
zasebice. Pri tome se navodi smještaj, površina,
reljef, autohtone i unesene vrste, oblik smjese, sklop,
struktura i druge značajke.


Posljednje poglavlje monografije nosi naslovZagre bačke
perivojne i parkovne šume – čudesne ljepote
dargradunapisao je Ricov. Ovo se poglavlje u priličnoj
mjeri razlikuje od prethodnih. Naime autor nadahnut
zanosom govori o prirodnoj povezanosti čovjeka i bilja
koja čini njegovu kulturu, ocrtava njegov duh i oslikava
se u perivojima. Upućuje da zagrebački stanovnik tako
živi već devet stoljeća, razvio je parkovnu kulturu s
kojom se diči Zagrepčanin, Zagreb i Hrvatska. Na kraju
ističe da su šume slika kulture čovjeka, poziva na njihovo
čuvanje, a svakoga čovjeka na nesebičnadobročinstva.
Poglavlju su priključene 42 fotografije.


ZAKLJUČAK


Monografija Park-šume grada Zagreba predstavlja
specifično i jedinstveno djelo nastalo na temelju dugogodišnjih
istraživanja, radova i opažanja. S obzirom da
se radi o 22 park-šume, od kojih su neke cjelovite, a
druge isprekidane i ograničene gradskim četvrtima, unatoč
zajedništvu svaka je specifična za sebe, aopisalo ih
je više autora prema svojim specijalnostima. Zato je čitavo
djelo složeno od više poglavlja. Poglavlja govore
svoje zasebne segmente i koliko god izgledaju kao
odvojene cjeline,međusobno su ovisna i povezana. Sva
su poglavlja raspoređena logičnim redom u međusobnu
cjelinu.Tekstje pisan vrlo tečnim i za svakoga lako razumljivim
stilom, stručno vrlo visoke razine.


U uvodnom dijelu čitatelj stječe pregled cijele monografije.
Nadaljese nailazi na povijesni prikaz razvoja zagrebačkih
park-šuma i ulazi u stručnu terminologiju.
Opis staništa i biljnog svijetaizrazito sustručni dijelovi,
a iza toga slijedi sveobuhvatna valorizacija park-šuma.
Kako gospodariti i trajno ih održavati, precizno i stručno,
jasno je opisano u posebnom poglavlju.Vrlo vrijedno
poglavlje odnosi se na opis svake park šume
posebno. U poslijednjem poglavljusvakom sečovjeku
ukazuje na sveobuhvatnu vrijednost zagrebačkih parkšuma
i svakog pojedinca poziva na dobročinstva.


Na osnovi svega navedenoga, smatram da je ova monografija
novost u problematici zagrebačkih park-šuma,
a primjenjiva je i za park-šume drugih gradova. Ona je
veliki doprinos stručnjacima različitih profila, pogotovo
šumarima.Veliku primjenunaći će kod studenata urbanoga
šumarstva. Preporučam svim zainteresiranima da
koriste ovo vrijedno visokostručno djelo. Autorima i
svim suradnicima upućujem iskrene čestitke


Prof. dr. sc. Milan Glavaš
Šumarski fakultet Zagreb
Zavod za zaštitu šuma i lovstvo