DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 70     <-- 70 -->        PDF

V. Vasić, Z. Galić, M. Drekić: UČINKOVITOST I SELEKTIVNOST NEKIH HERBICIDAU RASADNIČKOJ ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 395-401


strane spektar djelovanja na korovske biljke,i s druge
selektivnost u odnosu na uzgojene biljke (Kojić et al.
1972). Osim o izboru faze razvoja uzgojenih i korovnih
biljaka, vremenu primjene i klimatskim čimbenicima,
svakako treba voditi računa i o tlu. Uspješna primjena
zemljišnih herbicida ovisi od sadržaja humusa u zemljištu,
jer humus svojom sposobnošću adsorpcije izravno
utječe na herbicidno djelovanje. Sadržaj koloidnih
čestica u zemljištu smanjuje herbicidno djelovanje
uslijed velike moći vezivanja herbicida (Kišpatić et
al. 1969, Spark i Swift 2002). Iz tog razloga,cilj
rada bio je istražiti učinkovitost i selektivnost odabranih
herbicida u rasadničkoj proizvodnji sadnica topola
na dva tla različitih fizičko-kemijskih osobina.


MATERIJAL I METODARADA– Material and methods


Tijekom 2005. i 2006. godine na pokusnom dobru
Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu u No vom
Sadu,obavljena su istraživanja herbicida u proizvodnji
sadnica topola. Poljski pokusi postavljeni su po
slučajnom blok sustavu u četiri ponavljanja. Veličina


2


elementarne plohe iznoslila je 25 m, tako da je jednom


2


varijantom obuhvaćeno 100 m. Za osnivanje pokusnih
površina upotrijebljene su reznice klona topolaPopulus
x euramericanaM-1. U svrhu uspješnijeg suzbijanja što
većeg broja korovnih vrsta, umjesto pojedinačnih, pri-


Tablica 1. Istraživani herbicidi


Table 1 Investigated herbicides


mijenjene su kombinacije herbicida (Tablica 1). Aplikacija
herbicida obavljena je nakon sadnje prije nicanja
topola i korova, koristeći leđne prskalice ”Solo” uz
utrošak 300 litara vode po hektaru. Ocjena učinkovitosti
herbicida obavljena je 15 i 30 dana poslije primjene,
a istovremeno je obavljena ocjena fitotoksičnosti herbicida.
Na temelju podataka o brojnosti korova po m na
kontrolnim i tretiranim parcelama, izračunat je koeficijent
učinkovitosti herbicida po formuli Dodelu-a i sur.
(Stanković 1969).


Varijante –Variants Aktivna materija –Active ingredient Preparati –Preparations Primjenjene doze –Applied doses
1 acetochlor + flurohloridon Guardian + Racer 25-EC 2 l/ha –2 l/ha
2 acetochlor + metribuzin Guardian + SencorWG-70 2 l/ha –0,500 kg/ha
3 acetohlor + prometrin Guardian + Prometrin-SC 2 l/ha –2 l/ha


Zemljišta su determinisana na temelju Klasifikacija
tla Jugoslavije (Škorić i sur.1985). Proučene fizičke
i kemijske osobine određene su po standardnim metodama
opisanim u priručnicima “Metode fizičkih proučavanja
tala” i “Kemijske metode proučavanja tala”
(JDPZ,1977, JDPZ 1971).



granulometrijski sastav (%)određen je po međunarodnoj
B-pipeta metode i pripremom u natrijevom pirofosfatu,

humus (%) poTjurinu u modifikaciji Simak 1957.,

CaCo(%)Volumetrijski Scheiblerovim kalcimetrom,
– lakopristupačni fosfor i kalij (mg/100g) poAl-metodi
Egner-Riehm-Domingo.


3


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJAI DISKUSIJA– Results


Rasadnici topola uglavnom su locirani na tlima u području
rijeka. Ova tla odlikuju se velikom varijabilnošću
svojstva na malim prostorima (Živković i sur.
1972,Živanov 1979,Živanov i sur.1986,Ivanišević
1991,Galić i sur.2006,Galić i sur.2007).
Na istraživanim površima izdvojena su dva tipa zemljišta,
fluvisol i humofluvisol, a na temelju sadržaja ukupnog
pijeska izdvojena je forma fluvisola (pjeskovita).
Fluvisoli se kao tip zemljišta odlikuju visokom varijabilnošću
teks tur nog sastava, izraženom slojevitošću i
slabom opskrblji vošću humusom (Živanov i sur.
1986,Ivanišević 1991,Galić i sur.2006, 2006a).
Humofluvisoli nastaju u središnjem dijelu aluvijalne ra-


Tablica 2. Karakteristike zemljišta s pokusnih površina


Table 2 Soil caracteristcs from trials locations


zine, tako da su homogenijeg teksturnog sastava, pohrana
fiziološki aktivne vode povoljnija je zbog većeg
udjela frakcije praha + gline, i dobro su opskrbljena
lako pristupačnim hranjivima (Živanov 1974,Živanovi
sur. 1986).


Rezultati istraživanja pokazali su istraživana tla alkalne
reakcije (tablica 2). Istraživana tla razlikovala su
se po sadržaju CaCO i PO, dok je sadržaj KO bio pri


3
25 2


bližno ujednačen. Na lokalitetu Fister utvrđen je mali sadržaj
organske tvari,svega 1,00 %, dok je na lokalitetu
Petrovaradinsko sadržaj humusa iznosio 2,10 %, što je u
skladu s dosadašnjim istraživanjima (Živanov i sur.
1986,Ivanišević1991,Galićetal. 2006) .


Lokaliteti
Locations
Tip zemljišta
Type of soil
Ukupan pijesak
Total sand (mm)
Ukupna glina
Total clay (mm)
CaCO
3
(%)
pH
Humus
(%)
P
2
O
5
(mg/kg)
K
2
O
(mg/kg)
Fišter
pjeskovita forma
fluvisol
76,80 47,90 12,94 8,33 1,00 8,80 6,04
Petrovaradinsko humofluvisol 23,20 52,10 17,04 8,04 2,10 6,44 6,08