DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 69     <-- 69 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 395-401
UDK 630* 232.3 + 441 (001)


UČINKOVITOST I SELEKTIVNOST NEKIH HERBICIDAU
RASADNIČKOJ PROIZVODNJI SADNICATOPOLA


EFFICIENCYAND SELECTIVITY OF SOME HERBICIDES IN
NURSERY PRODUCTION OF POPLAR SEEDLINGS


Verica VASIĆ, Zoran GALIĆ, Milan DREKIĆ*


SAŽETAK: Tijekom 2005. i 2006. godine istraživana je učinkovitost i selektivnost
kombinacije herbicida acetoklor + flurokloridon, acetoklor + metribu
zin i acetoklor + prometrin u rasadničkoj proizvodnji sadnica topola.
Pokusi su postavljeni na dvije sistematske jedinice tla, s različitim fizičko-kemijskim
osobinama.


Rezultati istraživanja pokazali su da su sve istraživane kombinacije herbicida
smanjile brojnost korova na istraživanim površima. Najbolja učinkovitost
u suzbijanju korova na obje istraživane površine postignuta je primjenom
kombinacije herbicida acetoklor + prometrin. Herbicid flurokloridon je na
obje istraživane površi izazvao prolaznu klorozu na sadnicama topola, dok je
herbicid metribuzin fitotoksično djelovanje iskazao samo na zemljištu s većim
učešćem ukupnog pijeska.


Ključne riječi:topola, rasadnik, herbicidi, korovi


UVOD – Introduction
Zbog širokog međurednog prostora, otvorenog sklo -korov bujan,vrlo često dolazi do propadanja i sušenja čipa
u ranim fazama razvoja,rasadnici topola predstavljaju ta ve biljke (Zekić 1983).
idealno mjesto za razvoj floristički bogate i raznovrsne


Danas postoji više načina suzbijanja korova u rasad korovne
vegetacije. S obzirom na mjere njege koje se


ni cima,međutim, sve se više teži da one budu zamije nje primjenjuju,
korovi u šumskim rasadnicima vrlo su slični


ne bržim i učinkovitijim načinom suzbijanja. Pri mijeni
korovskim vrstama njivskih okopavina (Konstanti


herbicida kao jednoj od mjera borbe protiv korova u šunović
1999). Kontrola zakorovljenosti vrlo je važna,


marstvu pridaje se sve veće značenje. Uporabom herbipo
sebice u rasadničkoj proizvodnji šumskog sadnog ma


cida smanjuje se zakorovljenost, posebice u početnim
terijala,jer je kvalitetan sadni materijal osnovni predu


fazama razvoja šumskih sadnica, kada je nepovoljan
vjet za uspjeh u podizanju nasada topola i drugih


utjecaj korova na sadnice i najveći.Također, mogu se izšumskih
vrsta (Marković et al. 1986, Galić et al.


bjeći mehanička oštećenja sadnica, a vrlo često se do2006,
Galić et al. 2007). Korovne biljke rastu brže,


gađa da je u ranim fazama razvoja sadnica onemogućena
oduzimaju mladim šumskim biljkama životni prostor,


bilo kakva mehanička obrada zbog velike vlažnosti zemzasjenjuju
ih i guše, a voda i hranjive tvari uzimaju se na


ljišta (Milenković 1989). Za rješavanje problema zaračun
uzgojenih biljaka. Uslijed prisutnosti korova,sad


korovljenosti ulažu se velika materijalna sredstva i radna
nice zaostaju u rastu, dolazi do pojave kloroze i smanjuje


snaga, a time se i povećavaju ukupni troškovi proizvose
otpornost na biljne bolesti i štetočine, dolazi do odu


dnje. Na ekonomičnost primjene herbicida u rasadnicima
miranja pojedinih dijelova grana ili krošnji, a ukoliko je


ukazuje više autora, Anselmi (1984), Myatt and
Vorwerk (1985),Zekić(1984),Sixtoetal. (2001).


*
Selektivnost nije apsolutno svojstvo bilo kojeg her-


Mr.VericaVasić – istraživač suradnik, e-mail: vericav@uns.ac.rs
Dr. Zoran Galić – viši znanstveni suradnik,


bicida. Postoji cijeli niz čimbenika koji u međusobnoj
Mr. Milan Drekić – istraživač suradnik,


kombinaciji izravno ili neizravno utječu na selektivna


Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iu Novom Sadu,


svojstva herbicida, odnosno, od kojih ovisi, s jedne


Antuna Čehova 13, 21000 Novi Sad – Srbija




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 70     <-- 70 -->        PDF

V. Vasić, Z. Galić, M. Drekić: UČINKOVITOST I SELEKTIVNOST NEKIH HERBICIDAU RASADNIČKOJ ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 395-401


strane spektar djelovanja na korovske biljke,i s druge
selektivnost u odnosu na uzgojene biljke (Kojić et al.
1972). Osim o izboru faze razvoja uzgojenih i korovnih
biljaka, vremenu primjene i klimatskim čimbenicima,
svakako treba voditi računa i o tlu. Uspješna primjena
zemljišnih herbicida ovisi od sadržaja humusa u zemljištu,
jer humus svojom sposobnošću adsorpcije izravno
utječe na herbicidno djelovanje. Sadržaj koloidnih
čestica u zemljištu smanjuje herbicidno djelovanje
uslijed velike moći vezivanja herbicida (Kišpatić et
al. 1969, Spark i Swift 2002). Iz tog razloga,cilj
rada bio je istražiti učinkovitost i selektivnost odabranih
herbicida u rasadničkoj proizvodnji sadnica topola
na dva tla različitih fizičko-kemijskih osobina.


MATERIJAL I METODARADA– Material and methods


Tijekom 2005. i 2006. godine na pokusnom dobru
Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu u No vom
Sadu,obavljena su istraživanja herbicida u proizvodnji
sadnica topola. Poljski pokusi postavljeni su po
slučajnom blok sustavu u četiri ponavljanja. Veličina


2


elementarne plohe iznoslila je 25 m, tako da je jednom


2


varijantom obuhvaćeno 100 m. Za osnivanje pokusnih
površina upotrijebljene su reznice klona topolaPopulus
x euramericanaM-1. U svrhu uspješnijeg suzbijanja što
većeg broja korovnih vrsta, umjesto pojedinačnih, pri-


Tablica 1. Istraživani herbicidi


Table 1 Investigated herbicides


mijenjene su kombinacije herbicida (Tablica 1). Aplikacija
herbicida obavljena je nakon sadnje prije nicanja
topola i korova, koristeći leđne prskalice ”Solo” uz
utrošak 300 litara vode po hektaru. Ocjena učinkovitosti
herbicida obavljena je 15 i 30 dana poslije primjene,
a istovremeno je obavljena ocjena fitotoksičnosti herbicida.
Na temelju podataka o brojnosti korova po m na
kontrolnim i tretiranim parcelama, izračunat je koeficijent
učinkovitosti herbicida po formuli Dodelu-a i sur.
(Stanković 1969).


Varijante –Variants Aktivna materija –Active ingredient Preparati –Preparations Primjenjene doze –Applied doses
1 acetochlor + flurohloridon Guardian + Racer 25-EC 2 l/ha –2 l/ha
2 acetochlor + metribuzin Guardian + SencorWG-70 2 l/ha –0,500 kg/ha
3 acetohlor + prometrin Guardian + Prometrin-SC 2 l/ha –2 l/ha


Zemljišta su determinisana na temelju Klasifikacija
tla Jugoslavije (Škorić i sur.1985). Proučene fizičke
i kemijske osobine određene su po standardnim metodama
opisanim u priručnicima “Metode fizičkih proučavanja
tala” i “Kemijske metode proučavanja tala”
(JDPZ,1977, JDPZ 1971).



granulometrijski sastav (%)određen je po međunarodnoj
B-pipeta metode i pripremom u natrijevom pirofosfatu,

humus (%) poTjurinu u modifikaciji Simak 1957.,

CaCo(%)Volumetrijski Scheiblerovim kalcimetrom,
– lakopristupačni fosfor i kalij (mg/100g) poAl-metodi
Egner-Riehm-Domingo.


3


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJAI DISKUSIJA– Results


Rasadnici topola uglavnom su locirani na tlima u području
rijeka. Ova tla odlikuju se velikom varijabilnošću
svojstva na malim prostorima (Živković i sur.
1972,Živanov 1979,Živanov i sur.1986,Ivanišević
1991,Galić i sur.2006,Galić i sur.2007).
Na istraživanim površima izdvojena su dva tipa zemljišta,
fluvisol i humofluvisol, a na temelju sadržaja ukupnog
pijeska izdvojena je forma fluvisola (pjeskovita).
Fluvisoli se kao tip zemljišta odlikuju visokom varijabilnošću
teks tur nog sastava, izraženom slojevitošću i
slabom opskrblji vošću humusom (Živanov i sur.
1986,Ivanišević 1991,Galić i sur.2006, 2006a).
Humofluvisoli nastaju u središnjem dijelu aluvijalne ra-


Tablica 2. Karakteristike zemljišta s pokusnih površina


Table 2 Soil caracteristcs from trials locations


zine, tako da su homogenijeg teksturnog sastava, pohrana
fiziološki aktivne vode povoljnija je zbog većeg
udjela frakcije praha + gline, i dobro su opskrbljena
lako pristupačnim hranjivima (Živanov 1974,Živanovi
sur. 1986).


Rezultati istraživanja pokazali su istraživana tla alkalne
reakcije (tablica 2). Istraživana tla razlikovala su
se po sadržaju CaCO i PO, dok je sadržaj KO bio pri


3
25 2


bližno ujednačen. Na lokalitetu Fister utvrđen je mali sadržaj
organske tvari,svega 1,00 %, dok je na lokalitetu
Petrovaradinsko sadržaj humusa iznosio 2,10 %, što je u
skladu s dosadašnjim istraživanjima (Živanov i sur.
1986,Ivanišević1991,Galićetal. 2006) .


Lokaliteti
Locations
Tip zemljišta
Type of soil
Ukupan pijesak
Total sand (mm)
Ukupna glina
Total clay (mm)
CaCO
3
(%)
pH
Humus
(%)
P
2
O
5
(mg/kg)
K
2
O
(mg/kg)
Fišter
pjeskovita forma
fluvisol
76,80 47,90 12,94 8,33 1,00 8,80 6,04
Petrovaradinsko humofluvisol 23,20 52,10 17,04 8,04 2,10 6,44 6,08




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 71     <-- 71 -->        PDF

V. Vasić, Z. Galić, M. Drekić: UČINKOVITOST I SELEKTIVNOST NEKIH HERBICIDAU RASADNIČKOJ ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 395-401


Na lokalitetu Fister u prvoj godini istraživanja na is tra -nigrumL. bile brojne tijekom obje godine (Tablica 3). U
ži vanoj površini evidentirano je 15 korovnih vrsta. Najve -drugoj godini istraživanja na lokalitetu Fister zabilje žen je
će učešće u korovnoj zajednici imale su dikotiledone nešto veći broj korova na kontrolnoj varijanti, ukupno 17
vrste.Većina zabilježenih vrsta na kontrolnim površi na ma vrsta,pri čemu je uzAmaranthus retroflexusL,.Chenopoodlikuje
se relativno malom brojnošću, dok su vrstaAma-dium albumL. iSolanum nigrumL. zabilježeno i brojna
ranthus retroflexusL.,Chenopodium albumL. iSola num prisutnost vrsteDatura stramoniumL.


Tablica 3. Učinkovitost istraživanih herbicida na lokalitetu Fišter


Table 3 Efficiency of investigated herbicides on lokation Fišter


Vrste korova
Weed species
Prosječan broj korova / m
2
Average number of weeds / m2
2005
I ocjena II ocjena
1 2 3 4 1 2 3 4
Ambrosia artemisifolia -----1,12 -2,12
Amaranthus retroflexus L. ---12,25 ---17,37
Chenopodium albumL. ---9,75 --10,87
Convolvulus arvensisL. ---1,00 2,00 --3,00
Cynodon dactylon(L.) Pers. --0,50 0,50 --1,00 1,00
Datura stramoniumL. --2,00 -1,50 -3,50
Echinochloa crus-galli(L.) Beau. ---0,12 --0,25 1,87
Portulaca oleraceaL. -1,00 -----2,00
Polygonum aviculare L. 1,00 --1,75 1,50 --0,12
Rorippa sylvestris(L.) Bean. 0,50 1,87 --2,50 --0,62
Setaria viridis(L.) P.B. -------2,12
Solanum nigrumL. ---2,50 --1,00 5,12
Sorghum halepense(L.) Pers . -2,00 0,75 2,00 1,25 3,75 2,00 2,50
Sonchus arvensisL. -------0,37
Symphytum officinaleL. 2,50 -0,50 3,00 2,87 1,25 0,50
Ukupno 4,00 4,87 1,25 32,37 10,25 9,24 5,50 53,08
Koeficijent efikasnosti (%) 87,65 84,95 96,13 -80,70 82,60 89,65 -


2006


Ambrosia artemisifolia
I ocjena II ocjena
----.12 --1,12
Amaranthus retroflexus L. ---9,00 -10,50
Chenopodium albumL. 1,75 --11,25 -3,25 -17,00
Cirsium arvense(L.) Scop. -0,50 -2,00 ---0,75
Convolvulus arvensisL. 2,50 0,50 -0,50 3,00 --1,50
Cynodon dactylon(L.) Pers. -3,00 -3,12 -1,75 1,75 3,00
Datura stramoniumL. 0,50 --1,00 1,00 --2,00
Hibiscus trionum 0,12 ---0,12
Echinochloa crus-galli(L.) Beau. ---2,00 --0,37 2,87
Portulaca oleraceaL. -------0,12
Polygonum aviculare L. -1,00 1,62 0,75 -1,75 -0,12
Rorippa sylvestris(L.) Bean. 1,37 0,50 -0,50 2,00 --0,62
Setaria viridis(L.) P.B. -----2,50 -0,75
Solanum nigrumL. --0,37 2,75 ---4,37
Sorghum halepense(L.) Pers . -1,50 1,12 3,00 -1,50 2,75 3,12
Sonchus arvensisL. ---0,75 ---0,37
Symphytum officinaleL. ----3,37 --2,00
Ukupno 6,25 7,00 3,11 36,62 9,37 10,75 4,87 51,33
Koeficijent efikasnosti (%) 82,93 80,88 91,50 -81,75 79,05 90,50 -


Na lokalitetu Petrovaradinsko,u 2005.i 2006. go-vrste, a među njimaSinapis arvensisL. iChenopodium
dini registriran je isti broj vrsta, ukupno 11 (Tablica 4.). albumL. Na oba lokaliteta u godinama istraživanja uo-
U obje godine istraživanja brojne su bile dikotiledone čena je manja brojnost travnih korova.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 72     <-- 72 -->        PDF

V. Vasić, Z. Galić, M. Drekić: UČINKOVITOST I SELEKTIVNOST NEKIH HERBICIDAU RASADNIČKOJ ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 395-401


Podataka o korovnoj flori u šumskim rasadnicima Istraživane kombinacije herbicida su,na oba lokali


ima vrlo malo (Zekić 1983), a posebice u rasadnicima teta u godinama istraživanja,značajno smanjile broj pri


topola (Gojković iJodal 1967,Gojković 1969,
Milenković 1989). Međutim korovi u šumskim rasadnicima
su za razliku od korova u sastojinama šumskih
fitocenoza s obzirom na mjere njege koje se
primjenjuju, vrlo slični korovnim vrstama koje susrećemo
na okopanim njivama (Konstantinović
1999). Poznavanje korovne flore u topolovim rasadnicima
uz fitocenološko i ekološko ima i praktično značenje.
Poznavanjem korovne flore moguće je učinkovito
suzbijati korove primjenom odgovarajućih kemijskih i
mehaničkih mjera (Milenković 1989).


sutnih korova. Na lokalitetu Fister u prvoj godini
istraživanja najbolja učinkovitost u suzbijanju korova
postignuta je primjenom kombinacije herbicida acetoklor
+ prometrin. U vrijeme prve ocjene učinkovitost je
bila 96,13 % a, u vrijeme druge ocjene 89,65 %. Na površinama
koje su tretirane kombinaciojom herbicida
acetoklor + flurokloridon i acetoklor + metribuzin zabilježena
je nešto slabija učinkovitost, tako da se u vrijeme
prve ocjene kretala u granicama od 84,95 do 87,65 %, a
u vrijeme druge ocjene od 80,70 do 82,60 %.


Tablica 4. Učinkovitost istraživanih herbicida na lokalitetu Petrovaradinsko


Table 4 Efficiency of investigated herbicides on lokation Petrovaradinsko


Vrste korova
Weed species
Prosječan broj korova / m
2
Average number of weeds / m2
2005
I ocjena II ocjena
1 2 3 4 1 2 3 4
Chenopodium albumL. ---11,75 -1,50 -15,50
Cirsium arvense(L.) Scop. -2,00 ---1,00 -0,37
Convolvulus arvensisL. 1,00 --1,75 0,37 3,50 -5,87
Cynodon dactylon(L.) Pers. ---2,75 ----
Echinochloa crus-galli(L.) Beau. --0,75 7,50 --2,00 1,00
Galinsoga parvifloraCav. --1,50 0,87 2,12 --4,37
Setaria viridis(L.) P.B. ---2,00 ---1,87
Sinapis arvensisL. -1,50 -8,00 0,50 --10,00
Sonchus arvensisL. -----2,50
Sorghum halepense(L.) Pers. 2,50 --0,75 3,75 --0,62
Symphytum officinaleL. 2,37 3,50 -5,50 1,50 3,00 -6,12
Ukupno 5,87 7,00 2,25 40,87 8,25 9,00 4,50 45,75
Koeficijent efikasnosti (%) 85,63 82,87 94,50 -81,96 80,32 90,16 -


Chenopodium albumL.
I ocjena II ocjena
---20,25 --2,00 29,75
Cirsium arvense(L.) Scop. ----1,12 --1,12
Convolvulus arvensisL. 0,50 1,00 1,75 1,00 -2,25 -7,00
Cynodon dactylon(L.) Pers. -0,50 -2,00 0,75 --0,75
Echinochloa crus-galli(L.) Beau. 0,37 --0,50 ---3.50
Galinsoga parvifloraCav. 2,12 3,00 0,87 3,12 1,00 2,75 1,75 3,00
Setaria viridis(L.) P.B. ---1,00 ----
Sinapis arvensisL. 1,25 -4,12 --2,37 8,75
Sorghum halepense(L.) Pers. 2,00 1,12 0,62 0,75 1,12 2,25 -0,12
Sonchus arvensisL. -1,50 -0,50 0,62 --0,62
Symphytum officinaleL. ---2,00 6,75 3,00 -2,87
Ukupno 6,25 7,12 3,25 35,25 11,36 10,25 6,12 57,48
Koeficijent efikasnosti (%) 82,27 79,80 90,78 -80,23 82,16 89,35 -


U drugoj godini istraživanja na lokalitetu Fister,
učinkovitost kombinacije herbicida acetoklor + prometrin
u vrijeme prve ocjene iznosila je 91,50 %, a u vrijeme
druge ocjene učinkovitost bila je nešto niža i
iznosila je 90,50 %. Primjenom kombinacije herbicida
acetoklor + flurokloridon i acetoklor + metribuzin ta


2006


ko đer je smanjena brojnost korova, a učinkovitost se
kretala od 80,88 do 82,93 % u vrijeme prve ocjene odnosno
od 79,05 do 81,75 % u vrijeme druge ocjene.


U prvoj godini istraživanja na lokalitetu Fister u vrijeme
prve ocjene na lišću topola koje su tretirane kombinacijom
herbicida acetoklor + flurokloridon i acetoklor+




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 73     <-- 73 -->        PDF

V. Vasić, Z. Galić, M. Drekić: UČINKOVITOST I SELEKTIVNOST NEKIH HERBICIDAU RASADNIČKOJ ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 395-401


metribuzin registrirane su promjene. U varijanti acetoklor
+ metribuzin promjene su se manifestirale u vidu nekroza
lišća,što je dovelo do sušenja i propadanja manjeg
broja ožiljenica. Do pojave fitotoksičnosti na ožiljenicama
topola došlo je uslijed djelovanja herbicida metribuzin,
koji je kao lako rastvorljiv i vrlo pokretljiv na
pjeskovitom zemljištu (Ahrens 1994) dospio u dublje
slojeve zemljišta,u zonu korjenovog sustava, a potom
izazvao oštećenja. Na preživjelim ožiljenicama topole u
vrijeme druge ocjene,nisu zabilježeni simptomi fitotoksičnosti,
a sadnice topole su se nesmetano razvijale bez
vidnih promjena. U drugoj godini istraživanja potvrđen
je prethodno dobiven negativan učinak metribuzina na
razvoj sadnica topola. Vasići Konstantinović(2008) is tra
živali su utjecaj metribuzina na razvoj sadnica topola i
ustanovili da je herbicid metribuzin primijenjen u količini
od 0,750 kg/ha na zemljištu lakšeg mehaničkog sastava
izazvao fitotoksično djelovanje na sadnice topola.
Primijenjena niža doza metribuzina (0,500 kg/ha) je
također izazvala fitotoksično djelovanje na zemljištu lak šeg
mehaničkog sastava. U varijanti acetoklor + flurokloridon,
odnosno herbicid flurokloridon je tijekom obje
godine istraživanja izazvao klorozu lišća topola. Promjene
kloroze registrirane su u vrijeme prve ocjene učinkovitosti
herbicida,međutim nakon 30 dana klorotične
promjene nisu registrirane, što znači da su se biljke oporavile
nakon početne fitotoksičnosti,a herbicid nije imao
utjecaja na daljnji porast topola.


Za razliku od herbicida metribuzin,koji je doveo do
sušenja i propadanja određenog broja sadnica topola, a
posljedice su manji broj sadnica na kraju vegetacije,
herbicid flurokloridon je izazvao samo prolaznu klorozu
lišća, što nije utjecalo na ožiljavanje reznica, a
time i na smanjen broja sadnica topola od očekivanog.


Na sadnicama topola tretiranim kombinacijom herbicida
acetoklor + prometrin nisu zabilježena fitotoksična
djelovanja. U 2005. godini na likalitetu Petrovaradinsko,
u vrijeme prve ocjene,najbolja učinkovitost u suzbijanju
korova postignuta je također kombinacijom herbicida
acetoklor + prometrin, koja je iznosila 94,50 %. Nešto
nižu učinkovoitost izazvale su ostale istraživane kombinacije
herbicida a učinkovitost se kretala u granicama od
82,87 do 85,63 %. U vrijeme druge ocjene učinkovitost
kombinacije acetoklor + prometrin je i dalje bila visoka
90,16 %,dok se djelotvornost ostalih istraživanih kombinacija
herbicida kretala u granicama od 80,32 do 81,96 %.


Na lokalitetu Petrovaradinsko u 2006. godini u vrijeme
prve ocjene kombinacijom herbicida acetoklor +
prometrin postignuta je vrlo dobra učinkovitost u suzbijanju
korova tijekom obje ocjene 90,78 %, odnosno
89,35 %. Učinkovitost kombinacija herbicida acetoklor


+flurokloridon i acetoklor + metribuzin u vrijeme prve
ocjene kretala se u granicama od 79,80 do 82,27 %, a u
vrijeme druge ocjene od 80,23 do 82,16 %.


U godinama istraživanja na lokalitetu Petrovaradinsko
herbicid metribuzin nije izazvao fitotoksišno djelovanje
na sadnice topola. S obzirom da je u pitanju
zemljište s visokim sadržajem frakcije prah + glina i ve ćim
sadržajem humusa u odnosu na prethodni lokalitet,
herbicid metribuzin primijenjen u količini od 0,500 kg/ha
nije izazvao oštećenja na sadnicama topola. Herbicid
flurokloridon je na lokalitetu Petrovaradinsko izazvao
fitotoksične promjene na sadnicama topola koje su se u
vrijeme prve ocjene učinkovitosti herbicida manifestirale
u obliku kloroze. Međutm, biljke su se regenerirale
u vrijeme druge ocjene nisu zabilježene vidljive promjene.
Tla za rasadničke proizvodnje topola moraju posjedovati
dobre osobine, da su rastresita, humozna,
prozračna i da su dobro opskrbljena hranjivima. Iako se
proizvodnja sadnica topola odvija i na tlima kao što su
humoglej, pseudoglej i dr., zemljišta fluvisol i humofluvi
sol su prirodna zemljišta topola i najpogodnija za pro iz
vodnju sadnog materijala topola (Marković et al.
1986,Galićetal. 2006,Galićetal. 2007).


Rezultati dobiveni istraživanjem učinkovitosti i selektivnosti
herbicida u rasadničkoj proizvodnji sadnica
topola,pokazali su da prilikom primjene herbicida svakako
treba voditi računa o mehaničkom sastavu zemljišta,
jer ukuoliko se herbicidi primjene na zemljištu
lakšeg mehaničkog sastava,herbicid može dospjeti u
zonu korjenovog sustava i oštetiti sadni materijal. Iz
tog razloga se uporaba herbicida metribuzin na zemljištu
lakšeg mehaničkog sastava ne preporuča.


ZAKLJUČAK – Conclusion


Na temelju dvogodišnjih rezultata dobivenih istraživanjem
učinkovitosti i selektivnosti herbicida u rasadničkoj
proizvodnji sadnica topola, mogu se izvesti
sljedeći zaključci:


– Razlike u fizičko-kemijskim osobinama tala imale
su utjecaja na različit sastav korovne vegetacije izme
đu ispitivanih površina, kao i na ponašanje i djelo
vanje istraživanih herbicida.
– Na oba istraživana lokaliteta dominantne su bile širokolisne
korovne vrste, dok su uskolisne bile zastup ljene
u manjoj mjeri.


– Sve istraživane kombinacije herbicida reducirale su
broj korova na istraživanom lokalitetima. Najbolja
učinkovitost u suzbijanju korova postignuta je primjenom
kombinacije herbicida acetoklor + prometrin.
Herbicid metribuzin je na zemljištu lakšeg
mehaničkog sastava izazvao oštećenja na sadnicama
topola, te se njegova primjena na zemljištu lakšeg
mehaničkog sastava ne preporuča.Herbicid flurokloridon
je u godinama istraživanja na oba lokaliteta
izazvao prolaznu klorozu na sadnicama topola.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 74     <-- 74 -->        PDF

V. Vasić, Z. Galić, M. Drekić: UČINKOVITOST I SELEKTIVNOST NEKIH HERBICIDAU RASADNIČKOJ ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 395-401


LITERATURA– References


Ahrens, H.W.,(1994): Herbicide handbook, Seventh


edition, Illinois U.S.A.


Anselmi, N., (1984) Prove di diserbo in pioppeto
specializzato.Atti giornate fitopatologiche, Bo


logna, 169–178.
Galić,Z., S.Orlović,V.Vasić,(2006): Efekti folijarnog
đubrenja na proizvodnju sadnicaPopulus
deltoides Bartr.. Savremena poljoprivreda
vol 55, 5 str. 85–91, Novi Sad.
Galić, Z., P. Ivanišević, S. Orlović, B. Klašnja,
V. Vasić S.Pekeč,(2006a): Proizvodnost
tri klona crne topole u branjenom delu
aluvijalne ravni srednjeg Podunavlja. Topola –
Poplar 177/78 p. 62–71.
Galić,Z., S.Orlović, B.Klašnja,A.Pilipović,


M. Katanić,(2007): Improvemnet of production
of high-yield poplar varieties seedlings by
mycorrhiza application. Matica Srpska proceedings
for natural sciences vol 112 p. 67–74.


Gojković,G., I. Jodal,(1967): Rezltati trogodišnjih
ogleda sa Simazinom u topolovim rasadnicima,
Topola 61–64, Beograd.


Gojković,G., (1969): Rezultati ispitivanja primene
herbicida Diquata i Paraquata u topolovim rasadnicima
i plantažama,Topola 71/72, Beograd.


Grupa autora (1971). Hemijske metode ispitivanja
zemljišta. Priručnik za ispitivanje zemljišta.
Knjiga I. JDPZ. Beograd.


Grupa autora (1977). Metode istraživanja i određivanja
fizičkih svojstava zemljišta.Priručnik za ispitivanje
zemljišta. JDPZ. str. 278. Novi Sad.


Ivanišević, P.: Efekti đubrenja u proizvodnji sadnica
topola na aluvijalnim zemljištima Srednjeg
Podunavlja, magistarski rad, Šumarski fakultet
Beograd, str. 193, 1991.


Kojić,M., A.Stanković, M.Čanak,(1972): Korovi
biologija i suzbijanje Institut za zaštitu bilja,
Poljoprivredni fakultet, Novi Sad.


Konstantinović,B., (1999): Poznavanje i suzbijanje
korova, Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni
fakultet, Novi Sad.


Kišpatić, J., V. Seiwerth, J. Kovačević, J.
Ritz,(1969) Korovi i herbicidi – poznavanje i
suzbijanje, Zagreb.


Marković, J., S. Rončević, 1986: Rasadnička
proizvodnja, Monografija “Topole i vrbe u Jugoslaviji”.


Milenković, D., (1989): Efekti primene herbicida


“Sinbar” i “Stomp – Prometrin” u proizvodnji


jednogodišnjih topolovih sadnica, Institut za to


polarstvo, Magistarski rad, Poljoprivredni fakultet,
Novi Sad.


Myatt, A., M. Vorwerk, (1985): Administrative,
economic and technical observations in developing
and maintaining an effective weed control
program. Proceedings: Intermountain nurseryman’s
association meeting, Fort Collins, Colorado,
13–15 august, 7–9.


Sixto, H., M. J. Grau, M. J. Garcia-Baudin,
(2001):Assessment of the effect of broad-spectrum
pre-emergence herbicides in poplar nurseries,
Crop Protection, 20, 121–126.


Spark, M. K., S. R. Swift, (2002): Effect of soil
composition and dissolved organic matter on pesticide
sorption,The Science ofTheTotal Environment,
298, 147–161.


Stanković, A.,(1969): Metode ispitivanja herbicida,
Agrohemija, 5-6, 197–203.


Škorić, A., G. Filipovski, M. Ćirić, (1985):
Klasifikacija zemljišta Jugoslavije, Akademija
nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odeljenje
prirodnih i matematičkih nauka, Knjiga 13,
Sarajevo.


Vasić,V., B.Konstantinović,(2008): Suzbijanje
korova u rasadnicima topola primenom herbicida,
Acta herbologica, 17, 2, 145–154.


Zekić,N., (1983) Korovi u šumarstvu i njihovo suzbijanje,
Savez inženjera i tehničara šumarstva i
industrije za preradu drveta Bosne i Hercegovine,
Sarajevo.


Živanov,N., (1974): Prilog izučavanju kloroze u rasadnicima
topole klona I–214,Agrohemija, 3/4,
101–108.


Živanov, N., (1979): Zemljišta za gajenje topola i
vrba,Topola – Poplar 123–124, str. 43–52, Beograd.


Živanov,N., P.Ivanišević,(1986): Zemljišta za
uzgoj topola i vrba, Monografija “Topole i vrbe
u Jugoslaviji” 103–120, Novi Sad.


Živković,B., V.Nejgebauer, Đ. Tanasijević,


N.Miljković, L.Stojković,P.Drezgić,
(1972): ZemljištaVojvodine, Novi Sad.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 75     <-- 75 -->        PDF

V. Vasić, Z. Galić, M. Drekić: UČINKOVITOST I SELEKTIVNOST NEKIH HERBICIDAU RASADNIČKOJ ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 395-401


SUMMARY: During 2005 and 2006. year on a good sample of the Institute
for Lowland Forestry and Environment investigated the efficiency and selectivity
of herbicide combinations acetoklor + flurokloridon, acetoklor + metribuzin
and acetoklor + prometrin in production of poplar seedlings. Tests are
set at two systematic unit of soils, with different physico-chemical properties.
Investigated soils have different the reaction of soils, the content of CaCO3,
P2O5and organic matter (Table 2).


The different physical and chemical characteristics of soils influenced the
composition of different weed vegetation (Table 3), and the conduct and operation
of the tested herbicides. At both study sites were the dominant broadleaf
species while grass were represented to a lesser extent.


All investigated combinations of herbicides reduced the number of weeds
in the investigated sites. Best efficiency in weed control on both studied surfaces
is achieved by applying combinations of herbicide acetoklor + prometrin.
Flurokloridon herbicide on both studied surfaces caused a transient damages
on poplars seedling. Herbicide metribuzin is fitotoxic function manifested on
the soil with a greater involvement of the total sand and its application to land
lighter texture not recommended.


Key words:poplar, nursery, herbicides, weeds