DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 69 <-- 69 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 395-401 UDK 630* 232.3 + 441 (001) UČINKOVITOST I SELEKTIVNOST NEKIH HERBICIDAU RASADNIČKOJ PROIZVODNJI SADNICATOPOLA EFFICIENCYAND SELECTIVITY OF SOME HERBICIDES IN NURSERY PRODUCTION OF POPLAR SEEDLINGS Verica VASIĆ, Zoran GALIĆ, Milan DREKIĆ* SAŽETAK: Tijekom 2005. i 2006. godine istraživana je učinkovitost i selektivnost kombinacije herbicida acetoklor + flurokloridon, acetoklor + metribu zin i acetoklor + prometrin u rasadničkoj proizvodnji sadnica topola. Pokusi su postavljeni na dvije sistematske jedinice tla, s različitim fizičko-kemijskim osobinama. Rezultati istraživanja pokazali su da su sve istraživane kombinacije herbicida smanjile brojnost korova na istraživanim površima. Najbolja učinkovitost u suzbijanju korova na obje istraživane površine postignuta je primjenom kombinacije herbicida acetoklor + prometrin. Herbicid flurokloridon je na obje istraživane površi izazvao prolaznu klorozu na sadnicama topola, dok je herbicid metribuzin fitotoksično djelovanje iskazao samo na zemljištu s većim učešćem ukupnog pijeska. Ključne riječi:topola, rasadnik, herbicidi, korovi UVOD – Introduction Zbog širokog međurednog prostora, otvorenog sklo -korov bujan,vrlo često dolazi do propadanja i sušenja čipa u ranim fazama razvoja,rasadnici topola predstavljaju ta ve biljke (Zekić 1983). idealno mjesto za razvoj floristički bogate i raznovrsne Danas postoji više načina suzbijanja korova u rasad korovne vegetacije. S obzirom na mjere njege koje se ni cima,međutim, sve se više teži da one budu zamije nje primjenjuju, korovi u šumskim rasadnicima vrlo su slični ne bržim i učinkovitijim načinom suzbijanja. Pri mijeni korovskim vrstama njivskih okopavina (Konstanti herbicida kao jednoj od mjera borbe protiv korova u šunović 1999). Kontrola zakorovljenosti vrlo je važna, marstvu pridaje se sve veće značenje. Uporabom herbipo sebice u rasadničkoj proizvodnji šumskog sadnog ma cida smanjuje se zakorovljenost, posebice u početnim terijala,jer je kvalitetan sadni materijal osnovni predu fazama razvoja šumskih sadnica, kada je nepovoljan vjet za uspjeh u podizanju nasada topola i drugih utjecaj korova na sadnice i najveći.Također, mogu se izšumskih vrsta (Marković et al. 1986, Galić et al. bjeći mehanička oštećenja sadnica, a vrlo često se do2006, Galić et al. 2007). Korovne biljke rastu brže, gađa da je u ranim fazama razvoja sadnica onemogućena oduzimaju mladim šumskim biljkama životni prostor, bilo kakva mehanička obrada zbog velike vlažnosti zemzasjenjuju ih i guše, a voda i hranjive tvari uzimaju se na ljišta (Milenković 1989). Za rješavanje problema zaračun uzgojenih biljaka. Uslijed prisutnosti korova,sad korovljenosti ulažu se velika materijalna sredstva i radna nice zaostaju u rastu, dolazi do pojave kloroze i smanjuje snaga, a time se i povećavaju ukupni troškovi proizvose otpornost na biljne bolesti i štetočine, dolazi do odu dnje. Na ekonomičnost primjene herbicida u rasadnicima miranja pojedinih dijelova grana ili krošnji, a ukoliko je ukazuje više autora, Anselmi (1984), Myatt and Vorwerk (1985),Zekić(1984),Sixtoetal. (2001). * Selektivnost nije apsolutno svojstvo bilo kojeg her- Mr.VericaVasić – istraživač suradnik, e-mail: vericav@uns.ac.rs Dr. Zoran Galić – viši znanstveni suradnik, bicida. Postoji cijeli niz čimbenika koji u međusobnoj Mr. Milan Drekić – istraživač suradnik, kombinaciji izravno ili neizravno utječu na selektivna Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iu Novom Sadu, svojstva herbicida, odnosno, od kojih ovisi, s jedne Antuna Čehova 13, 21000 Novi Sad – Srbija |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 70 <-- 70 --> PDF |
V. Vasić, Z. Galić, M. Drekić: UČINKOVITOST I SELEKTIVNOST NEKIH HERBICIDAU RASADNIČKOJ ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 395-401 strane spektar djelovanja na korovske biljke,i s druge selektivnost u odnosu na uzgojene biljke (Kojić et al. 1972). Osim o izboru faze razvoja uzgojenih i korovnih biljaka, vremenu primjene i klimatskim čimbenicima, svakako treba voditi računa i o tlu. Uspješna primjena zemljišnih herbicida ovisi od sadržaja humusa u zemljištu, jer humus svojom sposobnošću adsorpcije izravno utječe na herbicidno djelovanje. Sadržaj koloidnih čestica u zemljištu smanjuje herbicidno djelovanje uslijed velike moći vezivanja herbicida (Kišpatić et al. 1969, Spark i Swift 2002). Iz tog razloga,cilj rada bio je istražiti učinkovitost i selektivnost odabranih herbicida u rasadničkoj proizvodnji sadnica topola na dva tla različitih fizičko-kemijskih osobina. MATERIJAL I METODARADA– Material and methods Tijekom 2005. i 2006. godine na pokusnom dobru Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu u No vom Sadu,obavljena su istraživanja herbicida u proizvodnji sadnica topola. Poljski pokusi postavljeni su po slučajnom blok sustavu u četiri ponavljanja. Veličina 2 elementarne plohe iznoslila je 25 m, tako da je jednom 2 varijantom obuhvaćeno 100 m. Za osnivanje pokusnih površina upotrijebljene su reznice klona topolaPopulus x euramericanaM-1. U svrhu uspješnijeg suzbijanja što većeg broja korovnih vrsta, umjesto pojedinačnih, pri- Tablica 1. Istraživani herbicidi Table 1 Investigated herbicides mijenjene su kombinacije herbicida (Tablica 1). Aplikacija herbicida obavljena je nakon sadnje prije nicanja topola i korova, koristeći leđne prskalice ”Solo” uz utrošak 300 litara vode po hektaru. Ocjena učinkovitosti herbicida obavljena je 15 i 30 dana poslije primjene, a istovremeno je obavljena ocjena fitotoksičnosti herbicida. Na temelju podataka o brojnosti korova po m na kontrolnim i tretiranim parcelama, izračunat je koeficijent učinkovitosti herbicida po formuli Dodelu-a i sur. (Stanković 1969). Varijante –Variants Aktivna materija –Active ingredient Preparati –Preparations Primjenjene doze –Applied doses 1 acetochlor + flurohloridon Guardian + Racer 25-EC 2 l/ha –2 l/ha 2 acetochlor + metribuzin Guardian + SencorWG-70 2 l/ha –0,500 kg/ha 3 acetohlor + prometrin Guardian + Prometrin-SC 2 l/ha –2 l/ha Zemljišta su determinisana na temelju Klasifikacija tla Jugoslavije (Škorić i sur.1985). Proučene fizičke i kemijske osobine određene su po standardnim metodama opisanim u priručnicima “Metode fizičkih proučavanja tala” i “Kemijske metode proučavanja tala” (JDPZ,1977, JDPZ 1971). – granulometrijski sastav (%)određen je po međunarodnoj B-pipeta metode i pripremom u natrijevom pirofosfatu, – humus (%) poTjurinu u modifikaciji Simak 1957., – CaCo(%)Volumetrijski Scheiblerovim kalcimetrom, – lakopristupačni fosfor i kalij (mg/100g) poAl-metodi Egner-Riehm-Domingo. 3 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJAI DISKUSIJA– Results Rasadnici topola uglavnom su locirani na tlima u području rijeka. Ova tla odlikuju se velikom varijabilnošću svojstva na malim prostorima (Živković i sur. 1972,Živanov 1979,Živanov i sur.1986,Ivanišević 1991,Galić i sur.2006,Galić i sur.2007). Na istraživanim površima izdvojena su dva tipa zemljišta, fluvisol i humofluvisol, a na temelju sadržaja ukupnog pijeska izdvojena je forma fluvisola (pjeskovita). Fluvisoli se kao tip zemljišta odlikuju visokom varijabilnošću teks tur nog sastava, izraženom slojevitošću i slabom opskrblji vošću humusom (Živanov i sur. 1986,Ivanišević 1991,Galić i sur.2006, 2006a). Humofluvisoli nastaju u središnjem dijelu aluvijalne ra- Tablica 2. Karakteristike zemljišta s pokusnih površina Table 2 Soil caracteristcs from trials locations zine, tako da su homogenijeg teksturnog sastava, pohrana fiziološki aktivne vode povoljnija je zbog većeg udjela frakcije praha + gline, i dobro su opskrbljena lako pristupačnim hranjivima (Živanov 1974,Živanovi sur. 1986). Rezultati istraživanja pokazali su istraživana tla alkalne reakcije (tablica 2). Istraživana tla razlikovala su se po sadržaju CaCO i PO, dok je sadržaj KO bio pri 3 25 2 bližno ujednačen. Na lokalitetu Fister utvrđen je mali sadržaj organske tvari,svega 1,00 %, dok je na lokalitetu Petrovaradinsko sadržaj humusa iznosio 2,10 %, što je u skladu s dosadašnjim istraživanjima (Živanov i sur. 1986,Ivanišević1991,Galićetal. 2006) . Lokaliteti Locations Tip zemljišta Type of soil Ukupan pijesak Total sand (mm) Ukupna glina Total clay (mm) CaCO 3 (%) pH Humus (%) P 2 O 5 (mg/kg) K 2 O (mg/kg) Fišter pjeskovita forma fluvisol 76,80 47,90 12,94 8,33 1,00 8,80 6,04 Petrovaradinsko humofluvisol 23,20 52,10 17,04 8,04 2,10 6,44 6,08 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 71 <-- 71 --> PDF |
V. Vasić, Z. Galić, M. Drekić: UČINKOVITOST I SELEKTIVNOST NEKIH HERBICIDAU RASADNIČKOJ ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 395-401 Na lokalitetu Fister u prvoj godini istraživanja na is tra -nigrumL. bile brojne tijekom obje godine (Tablica 3). U ži vanoj površini evidentirano je 15 korovnih vrsta. Najve -drugoj godini istraživanja na lokalitetu Fister zabilje žen je će učešće u korovnoj zajednici imale su dikotiledone nešto veći broj korova na kontrolnoj varijanti, ukupno 17 vrste.Većina zabilježenih vrsta na kontrolnim površi na ma vrsta,pri čemu je uzAmaranthus retroflexusL,.Chenopoodlikuje se relativno malom brojnošću, dok su vrstaAma-dium albumL. iSolanum nigrumL. zabilježeno i brojna ranthus retroflexusL.,Chenopodium albumL. iSola num prisutnost vrsteDatura stramoniumL. Tablica 3. Učinkovitost istraživanih herbicida na lokalitetu Fišter Table 3 Efficiency of investigated herbicides on lokation Fišter Vrste korova Weed species Prosječan broj korova / m 2 Average number of weeds / m2 2005 I ocjena II ocjena 1 2 3 4 1 2 3 4 Ambrosia artemisifolia -----1,12 -2,12 Amaranthus retroflexus L. ---12,25 ---17,37 Chenopodium albumL. ---9,75 --10,87 Convolvulus arvensisL. ---1,00 2,00 --3,00 Cynodon dactylon(L.) Pers. --0,50 0,50 --1,00 1,00 Datura stramoniumL. --2,00 -1,50 -3,50 Echinochloa crus-galli(L.) Beau. ---0,12 --0,25 1,87 Portulaca oleraceaL. -1,00 -----2,00 Polygonum aviculare L. 1,00 --1,75 1,50 --0,12 Rorippa sylvestris(L.) Bean. 0,50 1,87 --2,50 --0,62 Setaria viridis(L.) P.B. -------2,12 Solanum nigrumL. ---2,50 --1,00 5,12 Sorghum halepense(L.) Pers . -2,00 0,75 2,00 1,25 3,75 2,00 2,50 Sonchus arvensisL. -------0,37 Symphytum officinaleL. 2,50 -0,50 3,00 2,87 1,25 0,50 Ukupno 4,00 4,87 1,25 32,37 10,25 9,24 5,50 53,08 Koeficijent efikasnosti (%) 87,65 84,95 96,13 -80,70 82,60 89,65 - 2006 Ambrosia artemisifolia I ocjena II ocjena ----.12 --1,12 Amaranthus retroflexus L. ---9,00 -10,50 Chenopodium albumL. 1,75 --11,25 -3,25 -17,00 Cirsium arvense(L.) Scop. -0,50 -2,00 ---0,75 Convolvulus arvensisL. 2,50 0,50 -0,50 3,00 --1,50 Cynodon dactylon(L.) Pers. -3,00 -3,12 -1,75 1,75 3,00 Datura stramoniumL. 0,50 --1,00 1,00 --2,00 Hibiscus trionum 0,12 ---0,12 Echinochloa crus-galli(L.) Beau. ---2,00 --0,37 2,87 Portulaca oleraceaL. -------0,12 Polygonum aviculare L. -1,00 1,62 0,75 -1,75 -0,12 Rorippa sylvestris(L.) Bean. 1,37 0,50 -0,50 2,00 --0,62 Setaria viridis(L.) P.B. -----2,50 -0,75 Solanum nigrumL. --0,37 2,75 ---4,37 Sorghum halepense(L.) Pers . -1,50 1,12 3,00 -1,50 2,75 3,12 Sonchus arvensisL. ---0,75 ---0,37 Symphytum officinaleL. ----3,37 --2,00 Ukupno 6,25 7,00 3,11 36,62 9,37 10,75 4,87 51,33 Koeficijent efikasnosti (%) 82,93 80,88 91,50 -81,75 79,05 90,50 - Na lokalitetu Petrovaradinsko,u 2005.i 2006. go-vrste, a među njimaSinapis arvensisL. iChenopodium dini registriran je isti broj vrsta, ukupno 11 (Tablica 4.). albumL. Na oba lokaliteta u godinama istraživanja uo- U obje godine istraživanja brojne su bile dikotiledone čena je manja brojnost travnih korova. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 72 <-- 72 --> PDF |
V. Vasić, Z. Galić, M. Drekić: UČINKOVITOST I SELEKTIVNOST NEKIH HERBICIDAU RASADNIČKOJ ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 395-401 Podataka o korovnoj flori u šumskim rasadnicima Istraživane kombinacije herbicida su,na oba lokali ima vrlo malo (Zekić 1983), a posebice u rasadnicima teta u godinama istraživanja,značajno smanjile broj pri topola (Gojković iJodal 1967,Gojković 1969, Milenković 1989). Međutim korovi u šumskim rasadnicima su za razliku od korova u sastojinama šumskih fitocenoza s obzirom na mjere njege koje se primjenjuju, vrlo slični korovnim vrstama koje susrećemo na okopanim njivama (Konstantinović 1999). Poznavanje korovne flore u topolovim rasadnicima uz fitocenološko i ekološko ima i praktično značenje. Poznavanjem korovne flore moguće je učinkovito suzbijati korove primjenom odgovarajućih kemijskih i mehaničkih mjera (Milenković 1989). sutnih korova. Na lokalitetu Fister u prvoj godini istraživanja najbolja učinkovitost u suzbijanju korova postignuta je primjenom kombinacije herbicida acetoklor + prometrin. U vrijeme prve ocjene učinkovitost je bila 96,13 % a, u vrijeme druge ocjene 89,65 %. Na površinama koje su tretirane kombinaciojom herbicida acetoklor + flurokloridon i acetoklor + metribuzin zabilježena je nešto slabija učinkovitost, tako da se u vrijeme prve ocjene kretala u granicama od 84,95 do 87,65 %, a u vrijeme druge ocjene od 80,70 do 82,60 %. Tablica 4. Učinkovitost istraživanih herbicida na lokalitetu Petrovaradinsko Table 4 Efficiency of investigated herbicides on lokation Petrovaradinsko Vrste korova Weed species Prosječan broj korova / m 2 Average number of weeds / m2 2005 I ocjena II ocjena 1 2 3 4 1 2 3 4 Chenopodium albumL. ---11,75 -1,50 -15,50 Cirsium arvense(L.) Scop. -2,00 ---1,00 -0,37 Convolvulus arvensisL. 1,00 --1,75 0,37 3,50 -5,87 Cynodon dactylon(L.) Pers. ---2,75 ---- Echinochloa crus-galli(L.) Beau. --0,75 7,50 --2,00 1,00 Galinsoga parvifloraCav. --1,50 0,87 2,12 --4,37 Setaria viridis(L.) P.B. ---2,00 ---1,87 Sinapis arvensisL. -1,50 -8,00 0,50 --10,00 Sonchus arvensisL. -----2,50 Sorghum halepense(L.) Pers. 2,50 --0,75 3,75 --0,62 Symphytum officinaleL. 2,37 3,50 -5,50 1,50 3,00 -6,12 Ukupno 5,87 7,00 2,25 40,87 8,25 9,00 4,50 45,75 Koeficijent efikasnosti (%) 85,63 82,87 94,50 -81,96 80,32 90,16 - Chenopodium albumL. I ocjena II ocjena ---20,25 --2,00 29,75 Cirsium arvense(L.) Scop. ----1,12 --1,12 Convolvulus arvensisL. 0,50 1,00 1,75 1,00 -2,25 -7,00 Cynodon dactylon(L.) Pers. -0,50 -2,00 0,75 --0,75 Echinochloa crus-galli(L.) Beau. 0,37 --0,50 ---3.50 Galinsoga parvifloraCav. 2,12 3,00 0,87 3,12 1,00 2,75 1,75 3,00 Setaria viridis(L.) P.B. ---1,00 ---- Sinapis arvensisL. 1,25 -4,12 --2,37 8,75 Sorghum halepense(L.) Pers. 2,00 1,12 0,62 0,75 1,12 2,25 -0,12 Sonchus arvensisL. -1,50 -0,50 0,62 --0,62 Symphytum officinaleL. ---2,00 6,75 3,00 -2,87 Ukupno 6,25 7,12 3,25 35,25 11,36 10,25 6,12 57,48 Koeficijent efikasnosti (%) 82,27 79,80 90,78 -80,23 82,16 89,35 - U drugoj godini istraživanja na lokalitetu Fister, učinkovitost kombinacije herbicida acetoklor + prometrin u vrijeme prve ocjene iznosila je 91,50 %, a u vrijeme druge ocjene učinkovitost bila je nešto niža i iznosila je 90,50 %. Primjenom kombinacije herbicida acetoklor + flurokloridon i acetoklor + metribuzin ta 2006 ko đer je smanjena brojnost korova, a učinkovitost se kretala od 80,88 do 82,93 % u vrijeme prve ocjene odnosno od 79,05 do 81,75 % u vrijeme druge ocjene. U prvoj godini istraživanja na lokalitetu Fister u vrijeme prve ocjene na lišću topola koje su tretirane kombinacijom herbicida acetoklor + flurokloridon i acetoklor+ |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 73 <-- 73 --> PDF |
V. Vasić, Z. Galić, M. Drekić: UČINKOVITOST I SELEKTIVNOST NEKIH HERBICIDAU RASADNIČKOJ ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 395-401 metribuzin registrirane su promjene. U varijanti acetoklor + metribuzin promjene su se manifestirale u vidu nekroza lišća,što je dovelo do sušenja i propadanja manjeg broja ožiljenica. Do pojave fitotoksičnosti na ožiljenicama topola došlo je uslijed djelovanja herbicida metribuzin, koji je kao lako rastvorljiv i vrlo pokretljiv na pjeskovitom zemljištu (Ahrens 1994) dospio u dublje slojeve zemljišta,u zonu korjenovog sustava, a potom izazvao oštećenja. Na preživjelim ožiljenicama topole u vrijeme druge ocjene,nisu zabilježeni simptomi fitotoksičnosti, a sadnice topole su se nesmetano razvijale bez vidnih promjena. U drugoj godini istraživanja potvrđen je prethodno dobiven negativan učinak metribuzina na razvoj sadnica topola. Vasići Konstantinović(2008) is tra živali su utjecaj metribuzina na razvoj sadnica topola i ustanovili da je herbicid metribuzin primijenjen u količini od 0,750 kg/ha na zemljištu lakšeg mehaničkog sastava izazvao fitotoksično djelovanje na sadnice topola. Primijenjena niža doza metribuzina (0,500 kg/ha) je također izazvala fitotoksično djelovanje na zemljištu lak šeg mehaničkog sastava. U varijanti acetoklor + flurokloridon, odnosno herbicid flurokloridon je tijekom obje godine istraživanja izazvao klorozu lišća topola. Promjene kloroze registrirane su u vrijeme prve ocjene učinkovitosti herbicida,međutim nakon 30 dana klorotične promjene nisu registrirane, što znači da su se biljke oporavile nakon početne fitotoksičnosti,a herbicid nije imao utjecaja na daljnji porast topola. Za razliku od herbicida metribuzin,koji je doveo do sušenja i propadanja određenog broja sadnica topola, a posljedice su manji broj sadnica na kraju vegetacije, herbicid flurokloridon je izazvao samo prolaznu klorozu lišća, što nije utjecalo na ožiljavanje reznica, a time i na smanjen broja sadnica topola od očekivanog. Na sadnicama topola tretiranim kombinacijom herbicida acetoklor + prometrin nisu zabilježena fitotoksična djelovanja. U 2005. godini na likalitetu Petrovaradinsko, u vrijeme prve ocjene,najbolja učinkovitost u suzbijanju korova postignuta je također kombinacijom herbicida acetoklor + prometrin, koja je iznosila 94,50 %. Nešto nižu učinkovoitost izazvale su ostale istraživane kombinacije herbicida a učinkovitost se kretala u granicama od 82,87 do 85,63 %. U vrijeme druge ocjene učinkovitost kombinacije acetoklor + prometrin je i dalje bila visoka 90,16 %,dok se djelotvornost ostalih istraživanih kombinacija herbicida kretala u granicama od 80,32 do 81,96 %. Na lokalitetu Petrovaradinsko u 2006. godini u vrijeme prve ocjene kombinacijom herbicida acetoklor + prometrin postignuta je vrlo dobra učinkovitost u suzbijanju korova tijekom obje ocjene 90,78 %, odnosno 89,35 %. Učinkovitost kombinacija herbicida acetoklor +flurokloridon i acetoklor + metribuzin u vrijeme prve ocjene kretala se u granicama od 79,80 do 82,27 %, a u vrijeme druge ocjene od 80,23 do 82,16 %. U godinama istraživanja na lokalitetu Petrovaradinsko herbicid metribuzin nije izazvao fitotoksišno djelovanje na sadnice topola. S obzirom da je u pitanju zemljište s visokim sadržajem frakcije prah + glina i ve ćim sadržajem humusa u odnosu na prethodni lokalitet, herbicid metribuzin primijenjen u količini od 0,500 kg/ha nije izazvao oštećenja na sadnicama topola. Herbicid flurokloridon je na lokalitetu Petrovaradinsko izazvao fitotoksične promjene na sadnicama topola koje su se u vrijeme prve ocjene učinkovitosti herbicida manifestirale u obliku kloroze. Međutm, biljke su se regenerirale u vrijeme druge ocjene nisu zabilježene vidljive promjene. Tla za rasadničke proizvodnje topola moraju posjedovati dobre osobine, da su rastresita, humozna, prozračna i da su dobro opskrbljena hranjivima. Iako se proizvodnja sadnica topola odvija i na tlima kao što su humoglej, pseudoglej i dr., zemljišta fluvisol i humofluvi sol su prirodna zemljišta topola i najpogodnija za pro iz vodnju sadnog materijala topola (Marković et al. 1986,Galićetal. 2006,Galićetal. 2007). Rezultati dobiveni istraživanjem učinkovitosti i selektivnosti herbicida u rasadničkoj proizvodnji sadnica topola,pokazali su da prilikom primjene herbicida svakako treba voditi računa o mehaničkom sastavu zemljišta, jer ukuoliko se herbicidi primjene na zemljištu lakšeg mehaničkog sastava,herbicid može dospjeti u zonu korjenovog sustava i oštetiti sadni materijal. Iz tog razloga se uporaba herbicida metribuzin na zemljištu lakšeg mehaničkog sastava ne preporuča. ZAKLJUČAK – Conclusion Na temelju dvogodišnjih rezultata dobivenih istraživanjem učinkovitosti i selektivnosti herbicida u rasadničkoj proizvodnji sadnica topola, mogu se izvesti sljedeći zaključci: – Razlike u fizičko-kemijskim osobinama tala imale su utjecaja na različit sastav korovne vegetacije izme đu ispitivanih površina, kao i na ponašanje i djelo vanje istraživanih herbicida. – Na oba istraživana lokaliteta dominantne su bile širokolisne korovne vrste, dok su uskolisne bile zastup ljene u manjoj mjeri. – Sve istraživane kombinacije herbicida reducirale su broj korova na istraživanom lokalitetima. Najbolja učinkovitost u suzbijanju korova postignuta je primjenom kombinacije herbicida acetoklor + prometrin. Herbicid metribuzin je na zemljištu lakšeg mehaničkog sastava izazvao oštećenja na sadnicama topola, te se njegova primjena na zemljištu lakšeg mehaničkog sastava ne preporuča.Herbicid flurokloridon je u godinama istraživanja na oba lokaliteta izazvao prolaznu klorozu na sadnicama topola. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 74 <-- 74 --> PDF |
V. Vasić, Z. Galić, M. Drekić: UČINKOVITOST I SELEKTIVNOST NEKIH HERBICIDAU RASADNIČKOJ ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 395-401 LITERATURA– References Ahrens, H.W.,(1994): Herbicide handbook, Seventh edition, Illinois U.S.A. Anselmi, N., (1984) Prove di diserbo in pioppeto specializzato.Atti giornate fitopatologiche, Bo logna, 169–178. Galić,Z., S.Orlović,V.Vasić,(2006): Efekti folijarnog đubrenja na proizvodnju sadnicaPopulus deltoides Bartr.. Savremena poljoprivreda vol 55, 5 str. 85–91, Novi Sad. Galić, Z., P. Ivanišević, S. Orlović, B. Klašnja, V. Vasić S.Pekeč,(2006a): Proizvodnost tri klona crne topole u branjenom delu aluvijalne ravni srednjeg Podunavlja. Topola – Poplar 177/78 p. 62–71. Galić,Z., S.Orlović, B.Klašnja,A.Pilipović, M. Katanić,(2007): Improvemnet of production of high-yield poplar varieties seedlings by mycorrhiza application. Matica Srpska proceedings for natural sciences vol 112 p. 67–74. Gojković,G., I. Jodal,(1967): Rezltati trogodišnjih ogleda sa Simazinom u topolovim rasadnicima, Topola 61–64, Beograd. Gojković,G., (1969): Rezultati ispitivanja primene herbicida Diquata i Paraquata u topolovim rasadnicima i plantažama,Topola 71/72, Beograd. Grupa autora (1971). Hemijske metode ispitivanja zemljišta. Priručnik za ispitivanje zemljišta. Knjiga I. JDPZ. Beograd. Grupa autora (1977). Metode istraživanja i određivanja fizičkih svojstava zemljišta.Priručnik za ispitivanje zemljišta. JDPZ. str. 278. Novi Sad. Ivanišević, P.: Efekti đubrenja u proizvodnji sadnica topola na aluvijalnim zemljištima Srednjeg Podunavlja, magistarski rad, Šumarski fakultet Beograd, str. 193, 1991. Kojić,M., A.Stanković, M.Čanak,(1972): Korovi biologija i suzbijanje Institut za zaštitu bilja, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad. Konstantinović,B., (1999): Poznavanje i suzbijanje korova, Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad. Kišpatić, J., V. Seiwerth, J. Kovačević, J. Ritz,(1969) Korovi i herbicidi – poznavanje i suzbijanje, Zagreb. Marković, J., S. Rončević, 1986: Rasadnička proizvodnja, Monografija “Topole i vrbe u Jugoslaviji”. Milenković, D., (1989): Efekti primene herbicida “Sinbar” i “Stomp – Prometrin” u proizvodnji jednogodišnjih topolovih sadnica, Institut za to polarstvo, Magistarski rad, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad. Myatt, A., M. Vorwerk, (1985): Administrative, economic and technical observations in developing and maintaining an effective weed control program. Proceedings: Intermountain nurseryman’s association meeting, Fort Collins, Colorado, 13–15 august, 7–9. Sixto, H., M. J. Grau, M. J. Garcia-Baudin, (2001):Assessment of the effect of broad-spectrum pre-emergence herbicides in poplar nurseries, Crop Protection, 20, 121–126. Spark, M. K., S. R. Swift, (2002): Effect of soil composition and dissolved organic matter on pesticide sorption,The Science ofTheTotal Environment, 298, 147–161. Stanković, A.,(1969): Metode ispitivanja herbicida, Agrohemija, 5-6, 197–203. Škorić, A., G. Filipovski, M. Ćirić, (1985): Klasifikacija zemljišta Jugoslavije, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Knjiga 13, Sarajevo. Vasić,V., B.Konstantinović,(2008): Suzbijanje korova u rasadnicima topola primenom herbicida, Acta herbologica, 17, 2, 145–154. Zekić,N., (1983) Korovi u šumarstvu i njihovo suzbijanje, Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Živanov,N., (1974): Prilog izučavanju kloroze u rasadnicima topole klona I–214,Agrohemija, 3/4, 101–108. Živanov, N., (1979): Zemljišta za gajenje topola i vrba,Topola – Poplar 123–124, str. 43–52, Beograd. Živanov,N., P.Ivanišević,(1986): Zemljišta za uzgoj topola i vrba, Monografija “Topole i vrbe u Jugoslaviji” 103–120, Novi Sad. Živković,B., V.Nejgebauer, Đ. Tanasijević, N.Miljković, L.Stojković,P.Drezgić, (1972): ZemljištaVojvodine, Novi Sad. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 75 <-- 75 --> PDF |
V. Vasić, Z. Galić, M. Drekić: UČINKOVITOST I SELEKTIVNOST NEKIH HERBICIDAU RASADNIČKOJ ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 395-401 SUMMARY: During 2005 and 2006. year on a good sample of the Institute for Lowland Forestry and Environment investigated the efficiency and selectivity of herbicide combinations acetoklor + flurokloridon, acetoklor + metribuzin and acetoklor + prometrin in production of poplar seedlings. Tests are set at two systematic unit of soils, with different physico-chemical properties. Investigated soils have different the reaction of soils, the content of CaCO3, P2O5and organic matter (Table 2). The different physical and chemical characteristics of soils influenced the composition of different weed vegetation (Table 3), and the conduct and operation of the tested herbicides. At both study sites were the dominant broadleaf species while grass were represented to a lesser extent. All investigated combinations of herbicides reduced the number of weeds in the investigated sites. Best efficiency in weed control on both studied surfaces is achieved by applying combinations of herbicide acetoklor + prometrin. Flurokloridon herbicide on both studied surfaces caused a transient damages on poplars seedling. Herbicide metribuzin is fitotoxic function manifested on the soil with a greater involvement of the total sand and its application to land lighter texture not recommended. Key words:poplar, nursery, herbicides, weeds |