DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 61 <-- 61 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 387-394 UDK 630* 145.7 + 153 + 453 (001) DINAMIKAPOPULACIJE INVAZIVNE VRSTE Cameraria ohridella Deschka et Dimić (Lepidoptera: Gracilariidae) U SREDIŠNJOJ HRVATSKOJ POPULATION DYNAMYCS OF INVASIVE SPECIES Cameraria ohridella Deschka et Dimić (Lepidoptera: Gracilariidae) IN CENTRAL CROATIA 1 23 Aleksandar MEŠIĆ, Tanja GOTLINČULJAK, Tihomir MILIČEVIĆ SAŽETAK: Rad donosi fenološke i biološke podatke za kestenovog moljca minera u tri grada središnje Hrvatske – Zagrebu, Sisku i Čakovcu, prikupljene u razdoblju od 2001–2008. godine. Suprotno dosadašnjim spoznajama, kestenov moljac miner u središnjoj Hrvatskoj razvija četiri, a rijeđe tri generacije godišnje. Let prve generacije leptira utvrđen je od posljednje dekade travnja do kraja svibnja, dok je period leta druge generacije zabilježen tijekom lipnja i prve dvije dekade srpnja. Treća generacija bilježi se od kraja srpnja do kraja kolovoza, a četvrta generacija u drugoj polovici rujna. Tijekom osam godina istraživanja, četvrta generacija izostala je samo jedne godine u dva od tri promatrana grada. U provedenim istraživanjima zabilježeno je kako je druga generacija kes tenovog moljca minera brojnija u odnosu na prvu i treću generaciju, dok je četvrta generacija najmanje brojna. Uočeno je i da ženke prve generacijeodlažu jaja pretežito na listove donje trećine krošnje divljeg kestena. Ženke sljedećih generacija odlažu jaja češće na više dijelove krošnje. Ključne riječi: dinamika populacije, divlji kesten, trajanje razvojnih stadija UVOD – Introduction Početkom 1980-tih godinaSimova-Tošić iFi-bilježen je u Danskoj (Karsholti Kristensen lev(1985) zabilježili su na području Ohridskog jezera 2003), južnoj Švedskoj (Gilbert i sur.2005), Ukrajini u Makedoniji pojavu vrećastih mina na listovima div-(Akimov i sur.2003), zapadnoj Rusiji, Bjelorusiji i ljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.), koja je u Moldaviji (Gnienko 2004). U Hrvatskoj je kestenov pojedinim godinama bila toliko intenzivna da je uzro-moljac prvi puta opisan 1995. godine (Maceljski i kovala prijevremenu defolijaciju.DeschkaiDimić Bertić1995,Harapin1999). (1986) su 1986. godine uzročnika ovih šteta opisali kao Prije pojave kestenovog moljca minera, u Hrvatskoj Cameraria ohridella Deschka et Dimić, jedinu vrstu je zabilježeno nekoliko značajnih invazivnih vrsta – štetroda Cameraria koja je do danas prvi puta opisana u nika gradskog zelenila, poput mrežaste stjenice platane Europi (Kenis i sur.2004). Corythuca ciliataSay. (Maceljski iBalarin1972), Od sredine 1980-tih do danas, kestenov moljac miner te bagremovih minera Parectopa robiniella Clemens se iz Makedonije proširio gotovo po cijeloj Europi – sve (Maceljski i Igrc, 1984) iPhyllonorycter robiniellaCledo Engleske (Mabbett2003, Strawi Bellett-mens (Maceljski iMešić,2001). Međutim, keste- Travers2004,The United Kingdom Parliment2002), nov moljac miner danas je najznačajniji štetenik Litve (Ivinskis iRimšaite2006), Španjolske (Vil-gradskog zelenila u Hrvatskoj (Mešić . , 2008). i surlavaiDelEstal2003) iTurske, a 2003. godine je za- Kestenov moljac miner razvija različit broj generaci ja tijekom jedne vegetacije u različitim krajevima Euro pe. Najčešće se smatra kako razvija tri generacije godišnje – 1 Doc.dr.sc. Aleksandar Mešić (amesic@agr.hr), Agronomski fakultet, Zagreb u Švicarskoj i Belgiji (DePrinsiPuplesine,2000, 2 Doc.dr.sc. Tanja Gotlin Čuljak (tgotlin@agr.hr), Gilbert i sur.2003), Francuskoj (Guichard i Au- Agronomski fakultet, Zagreb gus tin 2002), Nizozemskoj (Ariëns 2004), Poljskoj 3 Doc.dr.sc. Tihomir Miličević (tmilicevic@agr.hr), Agronomski fakultet, Zagreb (Hu reji Kukuła-Młynarczyk2004), Austriji |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 62 <-- 62 --> PDF |
A. Mešić, T. Gotlin Čuljak, T. Miličević: DINAMIKAPOPULACIJE INVAZIVNE VRSTE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 387-394 (Czenez i Burges 1996, Pschorn-Walcher 1994), Mađarskoj (Kerenyine 1997) Makedoniji (De s chka iDimić 1986), južnoj Njemačkoj (Frei se i Heitland 2004), Sloveniji (Milevoj i Pivk 2004) i Hrvatskoj (Maceljski iBertić,1995).Svatoš i sur. (1999), te Birner i Bohlander (2004) smatraju da u Europi ima do četiri generacije godišnje, dokSkuhravý (1999) smatra da u središnjoj Europi ima čak do pet generacija godišnje. Del Bene iGargani (2004) također smatraju da kestenov moljac u Ita- li ji može u cijelosti razviti četiri generacije, a ukoliko je div lji kesten dobrog zdravstvenog stanja u jesen, na njemu je moguća pojava i pete generacije moljca minera. U Južnom Tirolu (Italija) zabilježena je masovna po java kestenovog moljca na visinama od 250 do 900/950 m nadmorske visine, dok je pojava na visina ma od 1000 do 1230 m nadmorske visine značajno manja. O nadmorskoj visini ovisi i broj generacija kes tenovog moljca. Na nižim nadmorskim visinama kestenov moljac razvija obično tri generacije godišnje, dok na većim visinama (800 do 1100 m) samo dvije gene racije. U klimatski vrlo povoljnim uvjetima u okolici jezera Garda, kestenov moljac miner može razviti i (djelomičnu) četvrtu generaciju (Von Klaus i Ambrosi2000). Neovisno o broju generacija, životni ciklus jedne ge neracije vrsteC. ohridella stalno je isti.Tijekom zime nalazi se u stadiju kukuljica, iz kojih se u proljeće raz vijaju odrasli leptiri. Nakon kopulacije, ženke odlažu jaja iz kojih se razvijaju gusjenice, koje se hrane lisnim parenhimom. Gusjenice se na kraju razvoja preobraze u kukuljice.Time završava jedna generacija i kreće sljedeća (Trenčevi sur.2000). U Njemačkoj, Francuskoj, Češkoj, Bugarskoj i Grč koj let leptira kestenovog moljca minera započinje obično u travnju, a traje do kraja svibnja ili početka lipnja. Odrasli oblici javljaju se iz kukuljica 6–8 tjedana na kon odlaganja jaja, tako da let leptira druge generacije započinje u drugoj polovini lipnja. Leptiri treće generacije javljaju se tijekom kolovoza do početka rujna (Bir ner iBohlander 2004,Freise iHeitland 2004, Kindl i sur. 2002, Mircheva i Subchev 2003,Subchevi sur.2004, 2005,). U središnjoj Europi i Bugarskoj većina muških leptira kestenovog moljca minera lovi se na feromonske klopke tijekom leta druge generacije, dok je ulov leptira prve i treće generacije značajno manji (Johne i sur. 2003, Kindl i sur. 2002, Mircheva i Subchev 2003,Subchev i sur.2004, 2005). Trenchev i sur. (2000) izvijestili su o pojavi četvrte generacije leptira kestenovog moljca u Bugarskoj tijekom rujna. Ovim radom iznijet je prvi opsežan prikaz biologije kestenovog moljca minera u kontinentalnoj Hrvatskoj. MATERIJALI I METODE – Matherials and methods Istraživanja su provedena u razdoblju od 2001–2008. godine u Zagrebu, Sisku i Čakovcu. Distribucija u Republici Hrvatskoj: Podaci o rasprostranjenosti kestenovog moljca prikupljeni su u svim hrvatskim županijama.Temeljili su se na uzorcima leptira i kukuljica, koji su prikupljeni feromons kim klopkama, odnosno sakupljanjem zaraženih listova, a determinirani su u Entomološom laboratoriju Zavoda za poljoprivrednu zoologijuAgronomskog fakulteta. Tablica 1. Nadnevci postavljanja feromonskih klopki Table 1 Dates of pheromone traps set Let leptira (moljaca): Let mužjaka kestenovog molj ca minera praćen je pomoću feromonskih klopki ma đarskog proizvođača “Csalomon”. Klopke su obješe ne za grane donje trećine krošnje divljeg kestena. Na sva kom lokalitetu let leptira praćen je pomoću jedne klopke. Klopke su postavljene na stabla kestena u čijoj okolici je u krugu od 50 m bilo najmanje 15 stabala div ljeg kestena. Nadnevci postavljanja feromonskih klopki prikazani su u tablici 1. 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 Sisak 15.04 17.04 16.04 17.04 17.04 16.04 16.04 16.04. Zagreb 15.04 18.04 17.04 18.04 17.04 17.04 17.04 17.04. Čakovec 16.04 19.04 19.04 19.04 19.04 18.04 18.04 18.04. Feromonski mamci i ljepljive ploče za koje se love leptira ulovljenih između dva očitavanja računat pre ma leptiri mijenjani su svaka tri tjedna. Očitanja broja ulov -sljedećoj formuli: ljenih leptira vršena su svaka 2–4 dana. Pritom je broj .N=N - N , pri čemu je .N = broj leptira ulov ljenih između dva očitanja, x x-1 x = redni broj očitanja i N = broj leptira ulovljen na ljepljivu ploču pri očitanju. x Praćenje pojave i trajanja razvojnih stadija jaja, castanums ciljem utvrđivanja prisutnosti pojedinih razgusjenica i kukuljica:Na svakom pojedinom lokalitetu vojnih stadija. Listovi su prikupljanisvakih 2–5 dana i praćena je biologija vrste C. ohridella na 20 stabala. pregledavani u Entomološkom laboratoriju Zavoda za Svaki puta je vršen pregled na 30 listova vrsteA. hippo-poljoprivrednu entomologijuAgronomskog fakulteta. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 63 <-- 63 --> PDF |
A. Mešić, T. Gotlin Čuljak, T. Miličević: DINAMIKAPOPULACIJE INVAZIVNE VRSTE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 387-394 389 Kestenov moljac miner zabilježen je u svim hrvat- skim županijama i Gradu Zagrebu. U gradovima gdje se uzgaja divlji kesten često se bilježe visoke popula- cije vrsteC. ohridella. Dinamika leta mužjaka kesteno- vog moljca ninera ulovljenih na feromonske klopke proizvođača “Csalomon” zabilježena u Zagrebu, Sisku i Čakovcu tijekom razdoblja od 2001. do 2008. godine prikazana je u grafikonima 1–3. REZULTATI – Results Graf 2. Dinamika leta mužjaka kestenovog moljca minera u Sisku od 2001–2008. Figure 2 Male horse chestnut moths’ flight dynamics, Sisak, 2001–2008 Graf 1. Dinamika leta mužjaka kestenovog moljca minera u Zagrebu od 2001–2008. Figure 1 Male horse chestnut moths’ flight dynamics, Zagreb, 2001–2008 Broj ulovljenih muških leptira (Number of male moths caught) Prosječan broj (Average) Najviši broj (Maximum) Najniži broj (Minimum) Broj ulovljenih muških leptira (Number of male moths caught) Prosječan broj (Average) Najviši broj (Maximum) Najniži broj (Minimum) 40 35 30 25 20 15 10 5 0 19.4.26.4.3.5.10.5.17.5.24.5.31.5.7.6.14.6.21.6.28.6.5.7.12.7.19.7.26.7.2.8.9.8.16.8.23.8.30.8.6.9.13.9.20.9.27.9. 17.4.24.4.1.5.8.5.15.5.22.5.29.5.5.6.12.6.19.6.26.6.3.7.10.7.17.7.24.7.31.7.7.8.14.8.21.8.28.8.4.9.11.9.18.9.25.9. 40 35 30 25 20 15 10 5 0 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 64 <-- 64 --> PDF |
A. Mešić, T. Gotlin Čuljak, T. Miličević: DINAMIKAPOPULACIJE INVAZIVNE VRSTE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 387-394 Broj ulovljenih muških leptira (Number of male moths caught) Prosječan broj (Average) Najviši broj (Maximum) Najniži broj (Minimum) 35 30 25 20 15 10 5 0 21.4.28.4.5.5.12.5.19.5.26.5.2.6.9.6.16.6.23.6.30.6.7.7.14.7.21.7.28.7.4.8.11.8.18.8.25.8.1.9.8.9.15.9.22.9. Graf 3. Dinamika leta mužjaka kestenovog moljca minera u Čakovcu od 2001–2008. Figure 3Male horse chestnut moths’ flight dynamics, Čakovec, 2001–2008 Trajanje pojedinih razvojnih stadija kestenovog Prilikom pregledavanja listova divljeg kestena na moljca u središnjoj Hrvatskoj prikazan je u tablici 2. prisutnost vrste C. ohridellauočeno je da ženke prve generacije odlažu jaja pretežito na listove donje trećine Iz dijela kukuljica svake generacije ne razvijaju se krošnje, dok ženke ostalih generacija i na više dijelove odmah leptiri sljedeće generacije, nego kukuljice krošnje. ostaju u hibernaciji do sljedeće godine. Kako je kod kukuljica treće generacije ta pojava dosta izražena označen je s ”...”. Tablica 2. Prosječno trajanje razvojnih stadija kestenovog moljca minera u razdoblju od 2001–2008. godine Table 2 Average duration of the development stages of C. ohridella in Zagreb, 2001–2008 Generacija Generation Stadij Stage Zagreb Sisak Čakovec Od From Do Until Od From Do Until Od From Do Until Imago (Adult) 24.04. 01. 06. 21. 04. 30. 05. 27. 04. 24. 05. Jaje (Egg) 28. 04. 31. 05. 23.04. 01. 06. 01. 05. 03. 06. I Gusjenica (Larva) 11. 05. 15. 06. 12. 05. 12. 06. 12. 05. 17. 06. Kukuljica (Pupa) 28. 05. 23. 06. 25. 05. 27. 06. 23. 05. 24. 07. Imago (Adult) 10. 06. 16. 07. 09. 06. 14. 07. 08. 06. 14. 07. Jaje (Egg) 12. 06. 18. 07. 11. 06. 16. 07. 11. 06. 19. 07. II Gusjenica (Larva) 23. 06. 04. 08. 22. 06. 02. 08. 23. 06. 04. 08. Kukuljica (Pupa) 09. 07. 13. 08. 14. 07. 12. 08. 09. 07. 14. 08. Imago (Adult) 25. 07. 30. 08. 31. 07. 31. 08. 24. 07. 24. 08. Jaje (Egg) 02. 08. 31. 08. 02. 08. 01. 09. 02. 08. 23. 08. III Gusjenica (Larva) 09. 08. 17. 09. 09. 08. 16. 09. 10. 08. 17. 09. Kukuljica (Pupa) 19. 08. ... 20. 08. ... 20. 08. ... IV Imago (Adult) Jaje (Egg) Gusjenica (Larva) Kukuljica (Pupa) 12.09. 16.09. 26.09. ... 25.09. 27.09. 03.11. ... 15.09. 16.09. ... 27.09. 26.09. 01.11. ... 16.09. 18.09. 29.09. ... 24.09. 29.09. 30.10 ... |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 65 <-- 65 --> PDF |
A. Mešić, T. Gotlin Čuljak, T. Miličević: DINAMIKAPOPULACIJE INVAZIVNE VRSTE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 387-394 RASPRAVA– Disscusion Za određivanje broja generacija u provedenim istraživanjima praćena je pojava mužjaka kestenovog moljca minera, čija su rezulatati prikazani u grafikonima 1–3 i tablici 2. U provedenim istraživanjima zabilježeno je kako u središnjoj Hrvatskoj kestenov moljac minerrazvija četiri, rjeđe tri generacije godišnje. U prikazanim grafikonima vrijednost nula na krivuljama minimalne vrijednosti ulova mužjaka tijekom rujna sugerira kako je u pojednim godinama izostala četvrta generacija. Prema ranijim opažanjima (Maceljski i Bertić 1995) u Zagrebu su zabilježene tri generacije godišnje, iako autori smatraju da je vjerojatna i pojava četvrte generacije koja njihovim istraživanjem nije potvrđena. Pojava četvrte generacije potvrđena je u našem istraživanju. Iz prikupljenih rezultata ulova leptira na feromonskim kolpkama, na svim promatranim lokacijama u Hrvatskoj uglavnom je uočen porast brojnosti populacije C.ohridelladruge generacije u odnosu na prvu i treću generaciju, što su u Njemačkoj zabilježiliJohnei sur. (2004). Ukoliko je i zabilježen razvoj četvrte generacije, ona je uvijek bila značajno manje brojnosti nego pret hodnegeneracije. Usporede li se rezultati praćenja dinamike leta mužjaka kestenovog moljca minera u grafikonima 1–3 i tablici 2 prikupljeni u Hrvatskoj tijekom ovog istraživanja s rezultatima prikupljenim u ostalim zemljama središnje Europe (Kindl i sur. 2002), razvidno je da se tijekom promatranog perioda let prve generacije leptira u kontinentalnoj Hrvatskoj vremenski približno podudarao s letom prve generacijeC. ohridella,koji je zabilježen u ostalim zemljama središnje Europe, s tim da u Hrvatskoj let druge generacije leptira počinjao približno sedam dana ranije nego u Češkoj i Njemačkoj. Let mužjaka kestenovog moljca koji je zabilježila Šeferová (2001, cit. Mirchevai Subchev2003) približno se u potpunosti podudara s podacima prikupljenim u Hrvatskoj u istom razdoblju, s tim da Šeferová u Češkoj nije zabilježila pojavu četvrte generacije. U Sofiji,MirchevaiSubchev(2003), teSubchev i sur. (2004, 2005) zabilježili su kako leptiri prve (prezimljujuće) generacije započinju let početkom prve ili druge polovice travnja, što je u prosjeku bilo nešto ranije nego u Hrvatskoj, a njihov let trajao je do kraja svibnja i početka lipnja kao i u Hrvatskoj. Let druge ge- LITERATURAAkimov, I.A., M. D.Zerova, Z. S.Gershenson, N. B. Narolsky, O. M. Kochanez, S. V. Sviridov,2003:The first record of horse-chestnut leaf-minerCameraria ohridella(Lepidoptera: Gracillariidae) on Aesculus hippocastanum (Hippocastanaceae) in Ukraine.Vestnik zoologii 1:3–12, Kyiv. neracije (prve ljetne) leptira u Sofiji zabilježen je u trećoj dekadi lipnja (približno kad i u Hrvatskoj) i dosegao je vrhunac sredinom srpnja. U Hrvatskoj se treća generacija javlja tijekom kolovoza, a u Bugarskoj, krajem kolovoza i traje do kraja rujna. Krajem rujna je u središnjoj Hrvatskoj često zabilježena i pojava četvrte generacije. U Sloveniji suMilevoj iPivk (2004) zabilježile dinamiku leta leptira sve tri generacije kestenovog moljca koja se podudara s rezultatima zabilježenima u našem istraživanju, ali nisu zabilježile pojavu četvrte generacije. MaceljskiiBertić(1995) zabilježeli su početak leta prve generacije leptira krajem travnja i početkom lipnja a prve mine krajem svibnja, što je potvrđeno i u našem istraživanju. Isti autori zabilježili su let leptira druge generacije krajem lipnja, što je sredina leta zabilježena našim istraživanjem. Prema Maceljskom i Bertiću (1995), u Zagrebu su 1995. godine opaženi jaki rojevi leptira treće generacije u kolovozu, a u našim istraživanjima također je zabilježena pojava brojne treće generacije tijekom kolovoza. U Zagrebu smo proveli i istraživanja praćenja raličitih razvojnih stadija kestenovog moljca minera. Prikup ljeni rezultati podudarju se s istraživanjima trajanja razvoja različitih životnih stadija kestenovog moljca minera pri konstantnim temperaturama koja su proveli FreiseiHeitland(2004). Nakon iskustava stečenih proučavanjem biologije vrs teC. ohridellau kontinentalnoj Hrvatskoj i uspored be prikupljenih rezultata s dostupnom literaturom inozemnih i domaćih autora, smatramo da vrstaC. ohri della na divljem kestenu ne može razviti više od četi ri generacije godišnje, kako tvrde Skuhravy (1999), te Del BeneiGargani(2004) jer gubitak lisne mase uslijed kraja vegetacije divljeg kestena i niže temperature krajem jeseni to onemogućavaju. Pritom treba uzeti u obzir kako svi spomenuti autori nisu koristili istu metodu praćenja pojave populacije kestenovog moljca minera. Provedenim istraživanjem doprinijelo se poznavanju biologijeC. ohridellau Hrvatskoj.Ta istraživanja treba nastaviti, jer je kestenov moljac miner novija vrsta u Hrvatskoj koja će tijekom godina postati dio hranidbenih lanaca različitih predatora i parazitoida, koji će utjecati na njegovu štetnost i biologiju. – References Aiëns, M., 2004: Development of the Cameraria ohridella population in the city of Rotterdam, st Netherlands. 1 International Cameraria Symposium – Cameraria ohridella and other invasive leaf-miners in Europe, IOCB Prague, March 24–27, 2004, Book ofAbstracts: 1., Prag. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 66 <-- 66 --> PDF |
A. Mešić, T. Gotlin Čuljak, T. Miličević: DINAMIKAPOPULACIJE INVAZIVNE VRSTE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 387-394 Birner,A., F. Bohlan der,2004: Mine development of horse chestnut leaf-miner (Cameraria ohridella) on leafs exposed to sunlight or shade. st 1 International Cameraria Symposium – Ca meraria ohridellaand other invasive leaf-miners in Europe, IOCB. Czenez, K., G. Burges, 1996: Avadgesztenyclevel- aknazomoly (Cameraria ohridella Deschka et Dimic 1986. Lep., Lithocolletidae). Növényvédelem. 32 (9): 437–444; Budapest. De Prins, W., J. Puplesine, 2000: Cameraria ohridella een nieuwe soort voor de Belgische fauna (Lepidoptera: Gracilariidae). Phegea. 28 (1): 1–6,Antwerpen. Del Bene,G., E. Gargani,2004: Biology and control ofPhyllocnistis citrellaandCameraria ohri st dellain Central Italy. 1 InternationalCameraria Symposium –Cameraria ohridellaand other invasive leaf-miners in Europe, IOCB Prague, March 24–27, 2004, Book ofAbstracts: 8. Deschka,G., N.Dimić,1986:Cameraria ohridella sp. N. (Lep., Lithocolletidae) aus Macedonien, Jugoslavien.Acta Entomologica Jugoslavica, 22 (1–2): 11–23, Beograd. Freise, J., 2001: Untersuchungen zur Biologie und Ökologie der Roßkastanien-Miniermotte (Cameraria ohridellaDESCH. & DIM. 1986) (Lepidoptera: Gracilariidae). Dissertation zur Erlangung des Doktorgrade der Fakultät des WissenschaftszentrumWeihenstephan für Ernährung, Landnutzung und Umwelt der Technischen Universität München: 1–216, München. Freise, J.F.,W.Heitland,2004: Bionomics of the horse-chestnut leaf miner Cameraria ohridella Deschka & Dimic 1986, a pest onAesculus hippocastanum in Europe (Insecta, Lepidoptera, Gracilariidae). Senckenbergiana biologica. 84 (1/2): 1–20, Stuttgart. Gilbert,M., A. Svatoš, M. Lehmann, S. Bacher, 2003: Spatial patterns and infestation process in the horse chestnut leaf minerCameraria ohridella: a tale of two cities. Ent. Exp.Appl. 107:25–37, Dordrecht. Gilbert,M., S.Guichard, J.F.Freise,J.-C.Grégorie, W. Heitlland, N. Straw, C. Tilbury, S. Augustin, 2005: Forecasting Cameraria ohridella invasion dynamics in recently invaded countries: from validation to prediction. Journal ofApplied Ecology. 42: 805–813, Berlin / Heidelberg. Gninenko,Y.I., 2004:Cameraria ohridella: Pene st tration into East Europe. 1 InternationalCame raria Symposium – Cameraria ohridella and other invasive leaf-miners in Europe, IOCB Pra gue, March 24–27, 2004, Book ofAbstracts: 11. Guichard,S., S. Augusin,2002:Acute spread in France of an invasive pest, the horse chestnut leafminerCameraria ohridellaDeschka & Dimic (Lep., Gracillariidae). Anzeiger fur Schadlingskunde- Journal of Pest Science. 75(6):145–149, Berlin / Heidelberg. Harapin,M., 1999: Kestenov moljac miner (Cameraria ohridella Deschka et Dimić) opasan štetnik u Europi. Šumarski list. 123 (3–4): 129–132, Zagreb. Hurej,M., A.Kukuła-Młynarczyk,2004: Developpment of the horse chestnut leafminer (Cameraria ohridella Deschka et Dimić) on the horse chestnut trees in Lower Silesia, Poland. 1stInternational Cameraria Symposium – Cameraria ohridella and other invasive leaf-miners in Europe, IOCB Prague, March 24–27, 2004, Book of Abstracts: 16. Ivinskis,P., J.Rimšaite,2006: Thehorse-chestnut leafminer (Cameraria ohridellaDeschka & Dimic 1986) (Lepidoptera, Gracilariidae) in Lithuania. Acta Zoologica Lithuania, 16 (4): 323–327, Vilnius. Johne, B., B. Weißbecker, S. Schütz, 2004: Fungal infection induced volatiles influence the st behaviour ofCameraria ohridella. 1 International Cameraria Symposium – Cameraria ohridellaand other invasive leaf-miners in Europe, IOCB Prague, March 24–27, 2004, Book ofAbstracts: 17. Karsholt, O., N. P. Kristensen, 2003: Kastaniemollet: etsmukt nyt skadedyr i Dennmark. Dyr I Natur Og Museum, 1: 9–11, Kobenhavn. Kenis,M., N. Avtzis, J. Freise, S. Girardoz, G.Grabenweger,W.Heitland,F.Lakatos, C.Lopez Vaamonde,A.Svatoš, R. I.Tomov,2004: Finding the area of origin of the horse-chestnuz leaf miner. Where are we st today? 1 International Cameraria Symposium – Cameraria ohridella and other invasive leaf- miners in Europe, IOCB Prague, March 24–27, 2004, Book ofAbstracts: 19. Kerenyine, N.K., 1997:Avadgesztenyelevel-aknazomoly (Cameraria ohridellaDeshka et Dimic 1986) kartetele a fovaros kosteruletein. Növényvédelem. 33 (1): 19–22, Budapest. Kindl,J., B.Kalinová, J.Freise,W.Heitland, S. Augustin, S. Guichard, N. Avtzis,A. Svatoš,2002: Monitoring the Population Dynamics of the Horse Shestnut LeafminerCameraria ohridellawith a Synthetic Pheromone in Europe. Plant Protection Science. 38 (4): 131–138, Praha. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 67 <-- 67 --> PDF |
A. Mešić, T. Gotlin Čuljak, T. Miličević: DINAMIKAPOPULACIJE INVAZIVNE VRSTE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 387-394 Mabbett,T.,2003: Control of the horse chestnut leaf miner in the United Kingdom. International Pest Control. 45 (3): 151–153, Burnham, Buckinghamshire. Maceljski,M., I.Balarin,1972: Novi član štetne entomofaune u Jugoslaviji–Corythuca ciliata (Say.), Tingidae, Heteroptera. Zaštita bilja, 119–120: 193–206. Maceljski,M., D.Bertić,(1995): Kestenov moljac miner – Cameraria ohridella Deschke & Dimić (Lep.: Lithocolletidae) – novi opasni štetnik u Hrvatskoj. Fragmenta Phytomedica et Herbologica. 23 (2): 9–18, Zagreb. Maceljski,M., J.Igrc,(1984): Bagremov minerParectopa robiniellaClemens (Lepidoptera, Gracillaridae) u Jugoslaviji, Zaštita bilja, 35 (170): 323–331. Maceljski,M., A.Mešić,(2001):Phyllonorycter robiniella Clemens – novi štetnik bagrema u Hrvatskoj. Agriculturae Conspectus Scientificus, 66 (4): 225–230. Mešić,A., J.Barčić, J.IgrcBarčić,T.Miličević, B.,Duralija,Gotlin Čuljak,(2008): ALow Environmental Impact Method to Control Horse Chestnut Leaf MinerCameraria ohridella( Deschka et Dimić). International Journal of Food,Agriculture and Environment, 6 (3–4): 421–427. Milevoj,L., A.Pivk,(2004): Damage to larves of horse chestnut trees induced by the horse chestnut leafminer (Cameraria ohridellaDeschka et st Dimić). 1 InternationalCamerariaSymposium – Cameraria ohridella and other invasive leaf- miners in Europe, IOCB Prague, March 24–27, 2004, Book ofAbstracts: 34. Mirsheva,A., M.Subchev,(2003): Seasonal monitoring of Cameraria ohridella Deschkea et Dimic (Lep., Gracilariidae) by pheromone traps in Bulgaria.Acta Entomol. Bulg. 3/4: 30–35. Pschorn-Walcher, H., (1994): Freiland-Biologie der eingeschleppten Roßkastanien-Miniermotte Cameraria ohridella Deschka et Dimic (Lep., Gracillariidae) imWienerwald. [Field biology of the introduced horse-chestnut leafminer Cameraria ohridella Deschka et Dimic (Lep., Gracillariidae) in theVienna Woods.] Linzer biol. Beitr. 26:633–642. Simova-Tošić,D., S.Filev,(1985): Prilog poznavanju minera divljeg kestena. Zaštita bilja, 37 (173): 235–239. Skuhravý, V., (1999):An overwiew of knowledge about the horse chestnut minerCameraria ohri dellaDesch. & Dim. (Lep., Gracilariidae).Anzeiger fur Schadlingskunde-Journal of Pest Science. 72 (4): 95–99. Straw, N.A., M.Bellet-Travers,(2004): Impact and management of the horse chestnut leaf- miner (Cameraria ohridella). Arboricultural Journal.Vol. 28: 67–83. Subchev, M., H. Šeferová, A. Mircheva, (2005): Use of Pheromone Traps for Seasonal Monitoring ofPhyllonorycter platani(Lepidoptera: Gracilariidae) in Bulgari and Czech Repu th blic.Abstract of the 4 International Conference on Biopesticides “Phytochemical and Natural Products for the Progress Mankind”, 13–18 December 2005, Chiang Mai, Thailand. Book of Abstracts: 50. Subchev, M., A. Mircheva, B. Hristov, R. I. Tomov,(2004): Phenology ofCameraria ohridellaDeschka & Dimić (Lepidoptera: Gracilarii st dae) in Bulgaria. 1 International Cameraria Symposium –Cameraria ohridellaand other invasive leaf-miners in Europe, IOCB Prague, March 24–27, 2004, Book ofAbstracts: 40. Svatoš, A., B. Kalinová, M. Hoskovec, J. Kindl., I.Hrdý,(1999): Chemical Communication in Horse-Chestnut LeafminerCameraria ohridella Deschka & Dimić. Plant Protection Science.Vol. 35, No.1: 10–13. The United Kongdom Parliament (2002): Commons Hansard Written Answers Text for Tuesday 15 Oct 2002.Vol. No. 390, Part 189, Column 579W. http://www.parliament.the-stationeryofice. co.uk/pa/cm200102/chahansrd/cm024045/ text/21015w15.htm. Trenchev, R., R. Tomov, K. Trencheva, (2000):Cameraria ohridellaDeschka et Dimic, 1986 – ......... .. ....... ...... . ..... .... ......... .. ........ . ....... .. ...... (= Current pet status ofCameraria ohridella Deschka et Dimic, 1986 in Bulgaria and strategy of control. ..... .. ....../Forest Science. 2/3: 55–61. Villava, S., P. Del Estal, (2003): Presencia en Espana de Cameraria ohridella Deshka & Dimic (Lepidoptera: Gracilariidae) plaga del castano de indias. III. Congreso Nacional de EntomologiaAplicada. IX. Jornadas científicas de la Sociedad Espanola de Entomología Aplicada. Ávila, Espana, 20/10/2003–24/10/2003. Universidad Católica de Ávila publication service. Avila, Spain. Von Klaus,P.Ambrosi,(2000): DieVerbreitung der Roßkastanien –Miniermotte Cameraria ohridella Deschka & Dimic (Lepid. Gracilariidae) in der Region Südtirol-Trentino. Anzeiger für Schädlingskunde 73 (2): 25–32. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 68 <-- 68 --> PDF |
A. Mešić, T. Gotlin Čuljak, T. Miličević: DINAMIKAPOPULACIJE INVAZIVNE VRSTE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 387-394 SUMMARY: The paper deals with the biology of horse chestnut lefminer in central Croatia in three different towns within a circle of 150 km – Sisak, Zagreb and Čakovec. The data were collected by using pheromone traps and visual examinations of horse chestnut leves during the period of 2001–2008. Opposite to earlier assumptions, the horse chestnut leaf miner moth develops four and more seldom three generations annually in central Croatia. This is clearly presented in graphs 1–3, that show the horse chestnut male moth’s flight dynamics. The first generation moth’s flight starts in the last decade of April and lasts until the end of May; the second generation’s moths fly during June and the first two decades of July. Third generation of moths appear from the end of July until the end of August, and fourth generation from the middle to the end of September. During the eight years research, the fourth generation wasn’t recorded only in one year in two of three towns. Average duration of each developing period of horse chestnut leaf miner in Zagreb is presented in table 2. The second generation of horse chesnut monts is more numerous thent the first and the third one, while the fourth generation is even smaller. It was observed that the first generation’s females lay their eggs mainly on the upper sides of leaves of the lower third of the horse chestnut tree crown. Females of the second, third and fourth generation laid eggs on higher parts of the crowns, although their eggs can also be found on lower levels of the foliage. Key words:horse chestnut, flight dynamics, duration of development stages |