DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 61     <-- 61 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 387-394
UDK 630* 145.7 + 153 + 453 (001)


DINAMIKAPOPULACIJE INVAZIVNE VRSTE Cameraria ohridella Deschka
et Dimić (Lepidoptera: Gracilariidae) U SREDIŠNJOJ HRVATSKOJ


POPULATION DYNAMYCS OF INVASIVE SPECIES Cameraria ohridella Deschka
et Dimić (Lepidoptera: Gracilariidae) IN CENTRAL CROATIA


1 23


Aleksandar MEŠIĆ, Tanja GOTLINČULJAK, Tihomir MILIČEVIĆ


SAŽETAK: Rad donosi fenološke i biološke podatke za kestenovog moljca
minera u tri grada središnje Hrvatske – Zagrebu, Sisku i Čakovcu, prikupljene u
razdoblju od 2001–2008. godine. Suprotno dosadašnjim spoznajama, kestenov
moljac miner u središnjoj Hrvatskoj razvija četiri, a rijeđe tri generacije godišnje.
Let prve generacije leptira utvrđen je od posljednje dekade travnja do kraja
svibnja, dok je period leta druge generacije zabilježen tijekom lipnja i prve
dvije dekade srpnja. Treća generacija bilježi se od kraja srpnja do kraja kolovoza,
a četvrta generacija u drugoj polovici rujna. Tijekom osam godina istraživanja,
četvrta generacija izostala je samo jedne godine u dva od tri promatrana
grada. U provedenim istraživanjima zabilježeno je kako je druga generacija
kes tenovog moljca minera brojnija u odnosu na prvu i treću generaciju, dok je
četvrta generacija najmanje brojna. Uočeno je i da ženke prve generacijeodlažu jaja pretežito na listove donje trećine krošnje divljeg kestena. Ženke sljedećih
generacija odlažu jaja češće na više dijelove krošnje.


Ključne riječi: dinamika populacije, divlji kesten, trajanje razvojnih stadija


UVOD – Introduction


Početkom 1980-tih godinaSimova-Tošić iFi-bilježen je u Danskoj (Karsholti Kristensen
lev(1985) zabilježili su na području Ohridskog jezera 2003), južnoj Švedskoj (Gilbert i sur.2005), Ukrajini
u Makedoniji pojavu vrećastih mina na listovima div-(Akimov i sur.2003), zapadnoj Rusiji, Bjelorusiji i
ljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.), koja je u Moldaviji (Gnienko 2004). U Hrvatskoj je kestenov
pojedinim godinama bila toliko intenzivna da je uzro-moljac prvi puta opisan 1995. godine (Maceljski i
kovala prijevremenu defolijaciju.DeschkaiDimić Bertić1995,Harapin1999).
(1986) su 1986. godine uzročnika ovih šteta opisali kao


Prije pojave kestenovog moljca minera, u Hrvatskoj
Cameraria ohridella Deschka et Dimić, jedinu vrstu


je zabilježeno nekoliko značajnih invazivnih vrsta – štetroda
Cameraria koja je do danas prvi puta opisana u


nika gradskog zelenila, poput mrežaste stjenice platane
Europi (Kenis i sur.2004).


Corythuca ciliataSay. (Maceljski iBalarin1972),


Od sredine 1980-tih do danas, kestenov moljac miner te bagremovih minera Parectopa robiniella Clemens
se iz Makedonije proširio gotovo po cijeloj Europi – sve (Maceljski i Igrc, 1984) iPhyllonorycter robiniellaCledo
Engleske (Mabbett2003, Strawi Bellett-mens (Maceljski iMešić,2001). Međutim, keste-
Travers2004,The United Kingdom Parliment2002), nov moljac miner danas je najznačajniji štetenik
Litve (Ivinskis iRimšaite2006), Španjolske (Vil-gradskog zelenila u Hrvatskoj (Mešić
.
, 2008).


i surlavaiDelEstal2003) iTurske, a 2003. godine je za-


Kestenov moljac miner razvija različit broj generaci ja


tijekom jedne vegetacije u različitim krajevima Euro pe.


Najčešće se smatra kako razvija tri generacije godišnje –
1


Doc.dr.sc. Aleksandar Mešić (amesic@agr.hr),
Agronomski fakultet, Zagreb
u Švicarskoj i Belgiji (DePrinsiPuplesine,2000,


2


Doc.dr.sc. Tanja Gotlin Čuljak (tgotlin@agr.hr),


Gilbert i sur.2003), Francuskoj (Guichard i Au-


Agronomski fakultet, Zagreb


gus tin 2002), Nizozemskoj (Ariëns 2004), Poljskoj


3


Doc.dr.sc. Tihomir Miličević (tmilicevic@agr.hr),
Agronomski fakultet, Zagreb
(Hu reji Kukuła-Młynarczyk2004), Austriji




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 62     <-- 62 -->        PDF

A. Mešić, T. Gotlin Čuljak, T. Miličević: DINAMIKAPOPULACIJE INVAZIVNE VRSTE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 387-394


(Czenez i Burges 1996, Pschorn-Walcher


1994), Mađarskoj (Kerenyine 1997) Makedoniji


(De s chka iDimić 1986), južnoj Njemačkoj (Frei se
i Heitland 2004), Sloveniji (Milevoj i Pivk
2004) i Hrvatskoj (Maceljski iBertić,1995).Svatoš
i sur. (1999), te Birner i Bohlander (2004)
smatraju da u Europi ima do četiri generacije godišnje,
dokSkuhravý (1999) smatra da u središnjoj Europi
ima čak do pet generacija godišnje. Del Bene iGargani
(2004) također smatraju da kestenov moljac u Ita-
li ji može u cijelosti razviti četiri generacije, a ukoliko je
div lji kesten dobrog zdravstvenog stanja u jesen, na
njemu je moguća pojava i pete generacije moljca minera.


U Južnom Tirolu (Italija) zabilježena je masovna
po java kestenovog moljca na visinama od 250 do
900/950 m nadmorske visine, dok je pojava na visina ma
od 1000 do 1230 m nadmorske visine značajno
manja. O nadmorskoj visini ovisi i broj generacija kes tenovog
moljca. Na nižim nadmorskim visinama kestenov
moljac razvija obično tri generacije godišnje, dok
na većim visinama (800 do 1100 m) samo dvije gene racije.
U klimatski vrlo povoljnim uvjetima u okolici
jezera Garda, kestenov moljac miner može razviti i
(djelomičnu) četvrtu generaciju (Von Klaus i Ambrosi2000).


Neovisno o broju generacija, životni ciklus jedne ge neracije
vrsteC. ohridella stalno je isti.Tijekom zime
nalazi se u stadiju kukuljica, iz kojih se u proljeće raz vijaju
odrasli leptiri. Nakon kopulacije, ženke odlažu jaja
iz kojih se razvijaju gusjenice, koje se hrane lisnim parenhimom.
Gusjenice se na kraju razvoja preobraze u
kukuljice.Time završava jedna generacija i kreće sljedeća
(Trenčevi sur.2000).


U Njemačkoj, Francuskoj, Češkoj, Bugarskoj i Grč koj
let leptira kestenovog moljca minera započinje obično
u travnju, a traje do kraja svibnja ili početka lipnja.
Odrasli oblici javljaju se iz kukuljica 6–8 tjedana na kon
odlaganja jaja, tako da let leptira druge generacije
započinje u drugoj polovini lipnja. Leptiri treće generacije
javljaju se tijekom kolovoza do početka rujna
(Bir ner iBohlander 2004,Freise iHeitland
2004, Kindl i sur. 2002, Mircheva i Subchev
2003,Subchevi sur.2004, 2005,).


U središnjoj Europi i Bugarskoj većina muških leptira
kestenovog moljca minera lovi se na feromonske
klopke tijekom leta druge generacije, dok je ulov leptira
prve i treće generacije značajno manji (Johne i sur.
2003, Kindl i sur. 2002, Mircheva i Subchev
2003,Subchev i sur.2004, 2005). Trenchev i sur.
(2000) izvijestili su o pojavi četvrte generacije leptira
kestenovog moljca u Bugarskoj tijekom rujna.


Ovim radom iznijet je prvi opsežan prikaz biologije
kestenovog moljca minera u kontinentalnoj Hrvatskoj.


MATERIJALI I METODE – Matherials and methods


Istraživanja su provedena u razdoblju od 2001–2008.
godine u Zagrebu, Sisku i Čakovcu.


Distribucija u Republici Hrvatskoj: Podaci o rasprostranjenosti
kestenovog moljca prikupljeni su u
svim hrvatskim županijama.Temeljili su se na uzorcima
leptira i kukuljica, koji su prikupljeni feromons kim
klopkama, odnosno sakupljanjem zaraženih listova, a
determinirani su u Entomološom laboratoriju Zavoda za
poljoprivrednu zoologijuAgronomskog fakulteta.


Tablica 1. Nadnevci postavljanja feromonskih klopki


Table 1 Dates of pheromone traps set


Let leptira (moljaca): Let mužjaka kestenovog
molj ca minera praćen je pomoću feromonskih klopki
ma đarskog proizvođača “Csalomon”. Klopke su obješe ne
za grane donje trećine krošnje divljeg kestena. Na
sva kom lokalitetu let leptira praćen je pomoću jedne
klopke. Klopke su postavljene na stabla kestena u čijoj
okolici je u krugu od 50 m bilo najmanje 15 stabala div ljeg
kestena. Nadnevci postavljanja feromonskih klopki
prikazani su u tablici 1.


2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
Sisak 15.04 17.04 16.04 17.04 17.04 16.04 16.04 16.04.
Zagreb 15.04 18.04 17.04 18.04 17.04 17.04 17.04 17.04.
Čakovec 16.04 19.04 19.04 19.04 19.04 18.04 18.04 18.04.


Feromonski mamci i ljepljive ploče za koje se love leptira ulovljenih između dva očitavanja računat pre ma
leptiri mijenjani su svaka tri tjedna. Očitanja broja ulov -sljedećoj formuli:
ljenih leptira vršena su svaka 2–4 dana. Pritom je broj


.N=N - N , pri čemu je .N = broj leptira ulov ljenih između dva očitanja,


x x-1
x = redni broj očitanja i
N = broj leptira ulovljen na ljepljivu ploču pri očitanju.


x


Praćenje pojave i trajanja razvojnih stadija jaja, castanums ciljem utvrđivanja prisutnosti pojedinih razgusjenica
i kukuljica:Na svakom pojedinom lokalitetu vojnih stadija. Listovi su prikupljanisvakih 2–5 dana i
praćena je biologija vrste C. ohridella na 20 stabala. pregledavani u Entomološkom laboratoriju Zavoda za
Svaki puta je vršen pregled na 30 listova vrsteA. hippo-poljoprivrednu entomologijuAgronomskog fakulteta.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 63     <-- 63 -->        PDF

A. Mešić, T. Gotlin Čuljak, T. Miličević: DINAMIKAPOPULACIJE INVAZIVNE VRSTE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 387-394
389
Kestenov moljac miner zabilježen je u svim hrvat-
skim županijama i Gradu Zagrebu. U gradovima gdje
se uzgaja divlji kesten često se bilježe visoke popula-
cije vrsteC. ohridella. Dinamika leta mužjaka kesteno-
vog moljca ninera ulovljenih na feromonske klopke
proizvođača “Csalomon” zabilježena u Zagrebu, Sisku
i Čakovcu tijekom razdoblja od 2001. do 2008. godine
prikazana je u grafikonima 1–3.
REZULTATI – Results
Graf 2. Dinamika leta mužjaka kestenovog moljca minera u Sisku od 2001–2008.
Figure 2 Male horse chestnut moths’ flight dynamics, Sisak, 2001–2008
Graf 1. Dinamika leta mužjaka kestenovog moljca minera u Zagrebu od 2001–2008.
Figure 1 Male horse chestnut moths’ flight dynamics, Zagreb, 2001–2008
Broj ulovljenih muških leptira (Number of male moths caught)
Prosječan broj (Average) Najviši broj (Maximum) Najniži broj (Minimum)
Broj ulovljenih muških leptira (Number of male moths caught)
Prosječan broj (Average) Najviši broj (Maximum) Najniži broj (Minimum)
40
35
30
25
20
15
10
5
0
19.4.26.4.3.5.10.5.17.5.24.5.31.5.7.6.14.6.21.6.28.6.5.7.12.7.19.7.26.7.2.8.9.8.16.8.23.8.30.8.6.9.13.9.20.9.27.9.
17.4.24.4.1.5.8.5.15.5.22.5.29.5.5.6.12.6.19.6.26.6.3.7.10.7.17.7.24.7.31.7.7.8.14.8.21.8.28.8.4.9.11.9.18.9.25.9.
40
35
30
25
20
15
10
5
0


ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 64     <-- 64 -->        PDF

A. Mešić, T. Gotlin Čuljak, T. Miličević: DINAMIKAPOPULACIJE INVAZIVNE VRSTE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 387-394


Broj ulovljenih muških leptira (Number of male moths caught)
Prosječan broj (Average) Najviši broj (Maximum) Najniži broj (Minimum)
35
30
25
20
15
10
5
0
21.4.28.4.5.5.12.5.19.5.26.5.2.6.9.6.16.6.23.6.30.6.7.7.14.7.21.7.28.7.4.8.11.8.18.8.25.8.1.9.8.9.15.9.22.9.
Graf 3. Dinamika leta mužjaka kestenovog moljca minera u Čakovcu od 2001–2008.


Figure 3Male horse chestnut moths’ flight dynamics, Čakovec, 2001–2008


Trajanje pojedinih razvojnih stadija kestenovog Prilikom pregledavanja listova divljeg kestena na
moljca u središnjoj Hrvatskoj prikazan je u tablici 2. prisutnost vrste C. ohridellauočeno je da ženke prve
generacije odlažu jaja pretežito na listove donje trećine


Iz dijela kukuljica svake generacije ne razvijaju se
krošnje, dok ženke ostalih generacija i na više dijelove


odmah leptiri sljedeće generacije, nego kukuljice
krošnje.


ostaju u hibernaciji do sljedeće godine. Kako je kod kukuljica
treće generacije ta pojava dosta izražena označen
je s ”...”.


Tablica 2. Prosječno trajanje razvojnih stadija kestenovog moljca minera u razdoblju od 2001–2008. godine


Table 2 Average duration of the development stages of C. ohridella in Zagreb, 2001–2008


Generacija
Generation
Stadij
Stage
Zagreb Sisak Čakovec
Od
From
Do
Until
Od
From
Do
Until
Od
From
Do
Until
Imago (Adult) 24.04. 01. 06. 21. 04. 30. 05. 27. 04. 24. 05.
Jaje (Egg) 28. 04. 31. 05. 23.04. 01. 06. 01. 05. 03. 06.
I
Gusjenica (Larva) 11. 05. 15. 06. 12. 05. 12. 06. 12. 05. 17. 06.
Kukuljica (Pupa) 28. 05. 23. 06. 25. 05. 27. 06. 23. 05. 24. 07.
Imago (Adult) 10. 06. 16. 07. 09. 06. 14. 07. 08. 06. 14. 07.
Jaje (Egg) 12. 06. 18. 07. 11. 06. 16. 07. 11. 06. 19. 07.
II
Gusjenica (Larva) 23. 06. 04. 08. 22. 06. 02. 08. 23. 06. 04. 08.
Kukuljica (Pupa) 09. 07. 13. 08. 14. 07. 12. 08. 09. 07. 14. 08.
Imago (Adult) 25. 07. 30. 08. 31. 07. 31. 08. 24. 07. 24. 08.
Jaje (Egg) 02. 08. 31. 08. 02. 08. 01. 09. 02. 08. 23. 08.
III
Gusjenica (Larva) 09. 08. 17. 09. 09. 08. 16. 09. 10. 08. 17. 09.
Kukuljica (Pupa) 19. 08. ... 20. 08. ... 20. 08. ...
IV
Imago (Adult)
Jaje (Egg)
Gusjenica (Larva)
Kukuljica (Pupa)
12.09.
16.09.
26.09.
...
25.09.
27.09.
03.11.
...
15.09.
16.09.
...
27.09.
26.09.
01.11.
...
16.09.
18.09.
29.09.
...
24.09.
29.09.
30.10
...




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 65     <-- 65 -->        PDF

A. Mešić, T. Gotlin Čuljak, T. Miličević: DINAMIKAPOPULACIJE INVAZIVNE VRSTE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 387-394


RASPRAVA– Disscusion


Za određivanje broja generacija u provedenim istraživanjima
praćena je pojava mužjaka kestenovog moljca
minera, čija su rezulatati prikazani u grafikonima 1–3 i
tablici 2. U provedenim istraživanjima zabilježeno je
kako u središnjoj Hrvatskoj kestenov moljac minerrazvija
četiri, rjeđe tri generacije godišnje. U prikazanim
grafikonima vrijednost nula na krivuljama minimalne
vrijednosti ulova mužjaka tijekom rujna sugerira kako je
u pojednim godinama izostala četvrta generacija.


Prema ranijim opažanjima (Maceljski i Bertić
1995) u Zagrebu su zabilježene tri generacije godišnje,
iako autori smatraju da je vjerojatna i pojava četvrte generacije
koja njihovim istraživanjem nije potvrđena. Pojava
četvrte generacije potvrđena je u našem istraživanju.


Iz prikupljenih rezultata ulova leptira na feromonskim
kolpkama, na svim promatranim lokacijama u Hrvatskoj
uglavnom je uočen porast brojnosti populacije


C.ohridelladruge generacije u odnosu na prvu i treću
generaciju, što su u Njemačkoj zabilježiliJohnei sur.
(2004). Ukoliko je i zabilježen razvoj četvrte generacije,
ona je uvijek bila značajno manje brojnosti nego
pret hodnegeneracije.


Usporede li se rezultati praćenja dinamike leta mužjaka
kestenovog moljca minera u grafikonima 1–3 i tablici
2 prikupljeni u Hrvatskoj tijekom ovog istraživanja
s rezultatima prikupljenim u ostalim zemljama središnje
Europe (Kindl i sur. 2002), razvidno je da se tijekom
promatranog perioda let prve generacije leptira u kontinentalnoj
Hrvatskoj vremenski približno podudarao s
letom prve generacijeC. ohridella,koji je zabilježen u
ostalim zemljama središnje Europe, s tim da u Hrvatskoj
let druge generacije leptira počinjao približno sedam
dana ranije nego u Češkoj i Njemačkoj. Let mužjaka kestenovog
moljca koji je zabilježila Šeferová (2001,
cit. Mirchevai Subchev2003) približno se u potpunosti
podudara s podacima prikupljenim u Hrvatskoj u istom
razdoblju, s tim da Šeferová u Češkoj nije zabilježila pojavu
četvrte generacije.


U Sofiji,MirchevaiSubchev(2003), teSubchev
i sur. (2004, 2005) zabilježili su kako leptiri prve
(prezimljujuće) generacije započinju let početkom prve
ili druge polovice travnja, što je u prosjeku bilo nešto
ranije nego u Hrvatskoj, a njihov let trajao je do kraja
svibnja i početka lipnja kao i u Hrvatskoj. Let druge ge-


LITERATURAAkimov, I.A., M. D.Zerova, Z. S.Gershenson,


N. B. Narolsky, O. M. Kochanez, S. V.
Sviridov,2003:The first record of horse-chestnut
leaf-minerCameraria ohridella(Lepidoptera:
Gracillariidae) on Aesculus hippocastanum
(Hippocastanaceae) in Ukraine.Vestnik zoologii


1:3–12, Kyiv.


neracije (prve ljetne) leptira u Sofiji zabilježen je u trećoj
dekadi lipnja (približno kad i u Hrvatskoj) i dosegao je
vrhunac sredinom srpnja. U Hrvatskoj se treća generacija
javlja tijekom kolovoza, a u Bugarskoj, krajem kolovoza
i traje do kraja rujna. Krajem rujna je u središnjoj Hrvatskoj
često zabilježena i pojava četvrte generacije.


U Sloveniji suMilevoj iPivk (2004) zabilježile
dinamiku leta leptira sve tri generacije kestenovog
moljca koja se podudara s rezultatima zabilježenima u
našem istraživanju, ali nisu zabilježile pojavu četvrte
generacije.


MaceljskiiBertić(1995) zabilježeli su početak
leta prve generacije leptira krajem travnja i početkom
lipnja a prve mine krajem svibnja, što je potvrđeno i u
našem istraživanju. Isti autori zabilježili su let leptira
druge generacije krajem lipnja, što je sredina leta zabilježena
našim istraživanjem. Prema Maceljskom i
Bertiću (1995), u Zagrebu su 1995. godine opaženi
jaki rojevi leptira treće generacije u kolovozu, a u našim
istraživanjima također je zabilježena pojava brojne treće
generacije tijekom kolovoza.


U Zagrebu smo proveli i istraživanja praćenja raličitih
razvojnih stadija kestenovog moljca minera. Prikup ljeni
rezultati podudarju se s istraživanjima trajanja
razvoja različitih životnih stadija kestenovog moljca
minera pri konstantnim temperaturama koja su proveli
FreiseiHeitland(2004).


Nakon iskustava stečenih proučavanjem biologije
vrs teC. ohridellau kontinentalnoj Hrvatskoj i uspored be
prikupljenih rezultata s dostupnom literaturom inozemnih
i domaćih autora, smatramo da vrstaC. ohri della
na divljem kestenu ne može razviti više od četi ri generacije
godišnje, kako tvrde Skuhravy (1999), te Del
BeneiGargani(2004) jer gubitak lisne mase uslijed
kraja vegetacije divljeg kestena i niže temperature krajem
jeseni to onemogućavaju. Pritom treba uzeti u obzir
kako svi spomenuti autori nisu koristili istu metodu praćenja
pojave populacije kestenovog moljca minera.


Provedenim istraživanjem doprinijelo se poznavanju
biologijeC. ohridellau Hrvatskoj.Ta istraživanja treba
nastaviti, jer je kestenov moljac miner novija vrsta u Hrvatskoj
koja će tijekom godina postati dio hranidbenih
lanaca različitih predatora i parazitoida, koji će utjecati
na njegovu štetnost i biologiju.


– References


Aiëns, M., 2004: Development of the Cameraria
ohridella population in the city of Rotterdam,


st


Netherlands. 1 International Cameraria Symposium
– Cameraria ohridella and other invasive
leaf-miners in Europe, IOCB Prague, March
24–27, 2004, Book ofAbstracts: 1., Prag.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 66     <-- 66 -->        PDF

A. Mešić, T. Gotlin Čuljak, T. Miličević: DINAMIKAPOPULACIJE INVAZIVNE VRSTE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 387-394


Birner,A., F. Bohlan der,2004: Mine development
of horse chestnut leaf-miner (Cameraria
ohridella) on leafs exposed to sunlight or shade.


st


1 International Cameraria Symposium – Ca


meraria ohridellaand other invasive leaf-miners


in Europe, IOCB.


Czenez, K., G. Burges, 1996: Avadgesztenyclevel-
aknazomoly (Cameraria ohridella Deschka
et Dimic 1986. Lep., Lithocolletidae). Növényvédelem.
32 (9): 437–444; Budapest.


De Prins, W., J. Puplesine, 2000: Cameraria
ohridella een nieuwe soort voor de Belgische
fauna (Lepidoptera: Gracilariidae). Phegea. 28
(1): 1–6,Antwerpen.


Del Bene,G., E. Gargani,2004: Biology and control
ofPhyllocnistis citrellaandCameraria ohri


st


dellain Central Italy. 1 InternationalCameraria
Symposium –Cameraria ohridellaand other invasive
leaf-miners in Europe, IOCB Prague,
March 24–27, 2004, Book ofAbstracts: 8.


Deschka,G., N.Dimić,1986:Cameraria ohridella
sp. N. (Lep., Lithocolletidae) aus Macedonien,
Jugoslavien.Acta Entomologica Jugoslavica, 22
(1–2): 11–23, Beograd.


Freise, J., 2001: Untersuchungen zur Biologie und
Ökologie der Roßkastanien-Miniermotte (Cameraria
ohridellaDESCH. & DIM. 1986) (Lepidoptera:
Gracilariidae). Dissertation zur Erlangung
des Doktorgrade der Fakultät des WissenschaftszentrumWeihenstephan
für Ernährung, Landnutzung
und Umwelt der Technischen Universität
München: 1–216, München.


Freise, J.F.,W.Heitland,2004: Bionomics of the
horse-chestnut leaf miner Cameraria ohridella
Deschka & Dimic 1986, a pest onAesculus hippocastanum
in Europe (Insecta, Lepidoptera,
Gracilariidae). Senckenbergiana biologica. 84
(1/2): 1–20, Stuttgart.


Gilbert,M., A. Svatoš, M. Lehmann, S. Bacher,
2003: Spatial patterns and infestation process
in the horse chestnut leaf minerCameraria
ohridella: a tale of two cities. Ent. Exp.Appl.


107:25–37, Dordrecht.
Gilbert,M., S.Guichard, J.F.Freise,J.-C.Grégorie,
W. Heitlland, N. Straw, C. Tilbury,
S. Augustin, 2005: Forecasting
Cameraria ohridella invasion dynamics in recently
invaded countries: from validation to prediction.
Journal ofApplied Ecology. 42: 805–813,


Berlin / Heidelberg.
Gninenko,Y.I., 2004:Cameraria ohridella: Pene


st


tration into East Europe. 1 InternationalCame


raria Symposium – Cameraria ohridella and


other invasive leaf-miners in Europe, IOCB Pra


gue, March 24–27, 2004, Book ofAbstracts: 11.
Guichard,S., S. Augusin,2002:Acute spread in
France of an invasive pest, the horse chestnut
leafminerCameraria ohridellaDeschka & Dimic
(Lep., Gracillariidae). Anzeiger fur Schadlingskunde-
Journal of Pest Science. 75(6):145–149,
Berlin / Heidelberg.
Harapin,M., 1999: Kestenov moljac miner (Cameraria
ohridella Deschka et Dimić) opasan štetnik
u Europi. Šumarski list. 123 (3–4): 129–132,
Zagreb.
Hurej,M., A.Kukuła-Młynarczyk,2004: Developpment
of the horse chestnut leafminer (Cameraria
ohridella Deschka et Dimić) on the horse
chestnut trees in Lower Silesia, Poland. 1stInternational
Cameraria Symposium – Cameraria
ohridella and other invasive leaf-miners in Europe,
IOCB Prague, March 24–27, 2004, Book of
Abstracts: 16.
Ivinskis,P., J.Rimšaite,2006: Thehorse-chestnut
leafminer (Cameraria ohridellaDeschka &
Dimic 1986) (Lepidoptera, Gracilariidae) in
Lithuania. Acta Zoologica Lithuania, 16 (4):
323–327, Vilnius.
Johne, B., B. Weißbecker, S. Schütz, 2004:
Fungal infection induced volatiles influence the


st


behaviour ofCameraria ohridella. 1 International
Cameraria Symposium – Cameraria ohridellaand
other invasive leaf-miners in Europe,
IOCB Prague, March 24–27, 2004, Book ofAbstracts:
17.


Karsholt, O., N. P. Kristensen, 2003: Kastaniemollet:
etsmukt nyt skadedyr i Dennmark.
Dyr I Natur Og Museum, 1: 9–11, Kobenhavn.


Kenis,M., N. Avtzis, J. Freise, S. Girardoz,


G.Grabenweger,W.Heitland,F.Lakatos,
C.Lopez Vaamonde,A.Svatoš, R.


I.Tomov,2004: Finding the area of origin of
the horse-chestnuz leaf miner. Where are we


st


today? 1 International Cameraria Symposium


– Cameraria ohridella and other invasive leaf-
miners in Europe, IOCB Prague, March 24–27,
2004, Book ofAbstracts: 19.


Kerenyine, N.K., 1997:Avadgesztenyelevel-aknazomoly
(Cameraria ohridellaDeshka et Dimic
1986) kartetele a fovaros kosteruletein. Növényvédelem.
33 (1): 19–22, Budapest.


Kindl,J., B.Kalinová, J.Freise,W.Heitland,


S. Augustin, S. Guichard, N. Avtzis,A.
Svatoš,2002: Monitoring the Population Dynamics
of the Horse Shestnut LeafminerCameraria
ohridellawith a Synthetic Pheromone in Europe.
Plant Protection Science. 38 (4): 131–138, Praha.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 67     <-- 67 -->        PDF

A. Mešić, T. Gotlin Čuljak, T. Miličević: DINAMIKAPOPULACIJE INVAZIVNE VRSTE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 387-394


Mabbett,T.,2003: Control of the horse chestnut leaf
miner in the United Kingdom. International Pest
Control. 45 (3): 151–153, Burnham, Buckinghamshire.


Maceljski,M., I.Balarin,1972: Novi član štetne
entomofaune u Jugoslaviji–Corythuca ciliata
(Say.), Tingidae, Heteroptera. Zaštita bilja,
119–120: 193–206.


Maceljski,M., D.Bertić,(1995): Kestenov moljac
miner – Cameraria ohridella Deschke &
Dimić (Lep.: Lithocolletidae) – novi opasni štetnik
u Hrvatskoj. Fragmenta Phytomedica et Herbologica.
23 (2): 9–18, Zagreb.


Maceljski,M., J.Igrc,(1984): Bagremov minerParectopa
robiniellaClemens (Lepidoptera, Gracillaridae)
u Jugoslaviji, Zaštita bilja, 35 (170):
323–331.


Maceljski,M., A.Mešić,(2001):Phyllonorycter
robiniella Clemens – novi štetnik bagrema u Hrvatskoj.
Agriculturae Conspectus Scientificus,
66 (4): 225–230.


Mešić,A., J.Barčić, J.IgrcBarčić,T.Miličević,
B.,Duralija,Gotlin Čuljak,(2008):
ALow Environmental Impact Method to Control
Horse Chestnut Leaf MinerCameraria ohridella(
Deschka et Dimić). International Journal
of Food,Agriculture and Environment, 6 (3–4):
421–427.


Milevoj,L., A.Pivk,(2004): Damage to larves of
horse chestnut trees induced by the horse chestnut
leafminer (Cameraria ohridellaDeschka et


st


Dimić). 1 InternationalCamerariaSymposium


– Cameraria ohridella and other invasive leaf-
miners in Europe, IOCB Prague, March 24–27,
2004, Book ofAbstracts: 34.


Mirsheva,A., M.Subchev,(2003): Seasonal monitoring
of Cameraria ohridella Deschkea et
Dimic (Lep., Gracilariidae) by pheromone traps
in Bulgaria.Acta Entomol. Bulg. 3/4: 30–35.


Pschorn-Walcher, H., (1994): Freiland-Biologie
der eingeschleppten Roßkastanien-Miniermotte
Cameraria ohridella Deschka et Dimic (Lep.,
Gracillariidae) imWienerwald. [Field biology of
the introduced horse-chestnut leafminer Cameraria
ohridella Deschka et Dimic (Lep., Gracillariidae)
in theVienna Woods.] Linzer biol. Beitr.


26:633–642.
Simova-Tošić,D., S.Filev,(1985): Prilog poznavanju
minera divljeg kestena. Zaštita bilja, 37
(173): 235–239.
Skuhravý, V., (1999):An overwiew of knowledge
about the horse chestnut minerCameraria ohri


dellaDesch. & Dim. (Lep., Gracilariidae).Anzeiger
fur Schadlingskunde-Journal of Pest


Science. 72 (4): 95–99.
Straw, N.A., M.Bellet-Travers,(2004): Impact
and management of the horse chestnut leaf-
miner (Cameraria ohridella). Arboricultural
Journal.Vol. 28: 67–83.
Subchev, M., H. Šeferová, A. Mircheva,
(2005): Use of Pheromone Traps for Seasonal
Monitoring ofPhyllonorycter platani(Lepidoptera:
Gracilariidae) in Bulgari and Czech Repu


th


blic.Abstract of the 4 International Conference
on Biopesticides “Phytochemical and Natural
Products for the Progress Mankind”, 13–18 December
2005, Chiang Mai, Thailand. Book of
Abstracts: 50.


Subchev, M., A. Mircheva, B. Hristov, R. I.
Tomov,(2004): Phenology ofCameraria ohridellaDeschka
& Dimić (Lepidoptera: Gracilarii


st


dae) in Bulgaria. 1 International Cameraria
Symposium –Cameraria ohridellaand other invasive
leaf-miners in Europe, IOCB Prague,
March 24–27, 2004, Book ofAbstracts: 40.


Svatoš, A., B. Kalinová, M. Hoskovec, J.
Kindl., I.Hrdý,(1999): Chemical Communication
in Horse-Chestnut LeafminerCameraria
ohridella Deschka & Dimić. Plant Protection
Science.Vol. 35, No.1: 10–13.


The United Kongdom Parliament (2002): Commons
Hansard Written Answers Text for Tuesday 15
Oct 2002.Vol. No. 390, Part 189, Column 579W.
http://www.parliament.the-stationeryofice.
co.uk/pa/cm200102/chahansrd/cm024045/
text/21015w15.htm.


Trenchev, R., R. Tomov, K. Trencheva,
(2000):Cameraria ohridellaDeschka et Dimic,
1986 – ......... .. ....... ...... . ..... ....
......... .. ........ . ....... ..
...... (= Current pet status ofCameraria ohridella
Deschka et Dimic, 1986 in Bulgaria and
strategy of control. ..... .. ....../Forest
Science. 2/3: 55–61.


Villava, S., P. Del Estal, (2003): Presencia en
Espana de Cameraria ohridella Deshka &
Dimic (Lepidoptera: Gracilariidae) plaga del castano
de indias. III. Congreso Nacional de EntomologiaAplicada.
IX. Jornadas científicas de la
Sociedad Espanola de Entomología Aplicada.
Ávila, Espana, 20/10/2003–24/10/2003. Universidad
Católica de Ávila publication service.
Avila, Spain.


Von Klaus,P.Ambrosi,(2000): DieVerbreitung
der Roßkastanien –Miniermotte Cameraria
ohridella Deschka & Dimic (Lepid. Gracilariidae)
in der Region Südtirol-Trentino. Anzeiger
für Schädlingskunde 73 (2): 25–32.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 68     <-- 68 -->        PDF

A. Mešić, T. Gotlin Čuljak, T. Miličević: DINAMIKAPOPULACIJE INVAZIVNE VRSTE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 387-394


SUMMARY: The paper deals with the biology of horse chestnut lefminer in
central Croatia in three different towns within a circle of 150 km – Sisak, Zagreb
and Čakovec. The data were collected by using pheromone traps and visual
examinations of horse chestnut leves during the period of 2001–2008.
Opposite to earlier assumptions, the horse chestnut leaf miner moth develops
four and more seldom three generations annually in central Croatia. This is
clearly presented in graphs 1–3, that show the horse chestnut male moth’s
flight dynamics. The first generation moth’s flight starts in the last decade of
April and lasts until the end of May; the second generation’s moths fly during
June and the first two decades of July. Third generation of moths appear from
the end of July until the end of August, and fourth generation from the middle
to the end of September. During the eight years research, the fourth generation
wasn’t recorded only in one year in two of three towns. Average duration of
each developing period of horse chestnut leaf miner in Zagreb is presented in
table 2. The second generation of horse chesnut monts is more numerous thent
the first and the third one, while the fourth generation is even smaller. It was
observed that the first generation’s females lay their eggs mainly on the upper
sides of leaves of the lower third of the horse chestnut tree crown. Females of
the second, third and fourth generation laid eggs on higher parts of the crowns,
although their eggs can also be found on lower levels of the foliage.


Key words:horse chestnut, flight dynamics, duration of development
stages