DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 61 <-- 61 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 387-394 UDK 630* 145.7 + 153 + 453 (001) DINAMIKAPOPULACIJE INVAZIVNE VRSTE Cameraria ohridella Deschka et Dimić (Lepidoptera: Gracilariidae) U SREDIŠNJOJ HRVATSKOJ POPULATION DYNAMYCS OF INVASIVE SPECIES Cameraria ohridella Deschka et Dimić (Lepidoptera: Gracilariidae) IN CENTRAL CROATIA 1 23 Aleksandar MEŠIĆ, Tanja GOTLINČULJAK, Tihomir MILIČEVIĆ SAŽETAK: Rad donosi fenološke i biološke podatke za kestenovog moljca minera u tri grada središnje Hrvatske – Zagrebu, Sisku i Čakovcu, prikupljene u razdoblju od 2001–2008. godine. Suprotno dosadašnjim spoznajama, kestenov moljac miner u središnjoj Hrvatskoj razvija četiri, a rijeđe tri generacije godišnje. Let prve generacije leptira utvrđen je od posljednje dekade travnja do kraja svibnja, dok je period leta druge generacije zabilježen tijekom lipnja i prve dvije dekade srpnja. Treća generacija bilježi se od kraja srpnja do kraja kolovoza, a četvrta generacija u drugoj polovici rujna. Tijekom osam godina istraživanja, četvrta generacija izostala je samo jedne godine u dva od tri promatrana grada. U provedenim istraživanjima zabilježeno je kako je druga generacija kes tenovog moljca minera brojnija u odnosu na prvu i treću generaciju, dok je četvrta generacija najmanje brojna. Uočeno je i da ženke prve generacijeodlažu jaja pretežito na listove donje trećine krošnje divljeg kestena. Ženke sljedećih generacija odlažu jaja češće na više dijelove krošnje. Ključne riječi: dinamika populacije, divlji kesten, trajanje razvojnih stadija UVOD – Introduction Početkom 1980-tih godinaSimova-Tošić iFi-bilježen je u Danskoj (Karsholti Kristensen lev(1985) zabilježili su na području Ohridskog jezera 2003), južnoj Švedskoj (Gilbert i sur.2005), Ukrajini u Makedoniji pojavu vrećastih mina na listovima div-(Akimov i sur.2003), zapadnoj Rusiji, Bjelorusiji i ljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.), koja je u Moldaviji (Gnienko 2004). U Hrvatskoj je kestenov pojedinim godinama bila toliko intenzivna da je uzro-moljac prvi puta opisan 1995. godine (Maceljski i kovala prijevremenu defolijaciju.DeschkaiDimić Bertić1995,Harapin1999). (1986) su 1986. godine uzročnika ovih šteta opisali kao Prije pojave kestenovog moljca minera, u Hrvatskoj Cameraria ohridella Deschka et Dimić, jedinu vrstu je zabilježeno nekoliko značajnih invazivnih vrsta – štetroda Cameraria koja je do danas prvi puta opisana u nika gradskog zelenila, poput mrežaste stjenice platane Europi (Kenis i sur.2004). Corythuca ciliataSay. (Maceljski iBalarin1972), Od sredine 1980-tih do danas, kestenov moljac miner te bagremovih minera Parectopa robiniella Clemens se iz Makedonije proširio gotovo po cijeloj Europi – sve (Maceljski i Igrc, 1984) iPhyllonorycter robiniellaCledo Engleske (Mabbett2003, Strawi Bellett-mens (Maceljski iMešić,2001). Međutim, keste- Travers2004,The United Kingdom Parliment2002), nov moljac miner danas je najznačajniji štetenik Litve (Ivinskis iRimšaite2006), Španjolske (Vil-gradskog zelenila u Hrvatskoj (Mešić . , 2008). i surlavaiDelEstal2003) iTurske, a 2003. godine je za- Kestenov moljac miner razvija različit broj generaci ja tijekom jedne vegetacije u različitim krajevima Euro pe. Najčešće se smatra kako razvija tri generacije godišnje – 1 Doc.dr.sc. Aleksandar Mešić (amesic@agr.hr), Agronomski fakultet, Zagreb u Švicarskoj i Belgiji (DePrinsiPuplesine,2000, 2 Doc.dr.sc. Tanja Gotlin Čuljak (tgotlin@agr.hr), Gilbert i sur.2003), Francuskoj (Guichard i Au- Agronomski fakultet, Zagreb gus tin 2002), Nizozemskoj (Ariëns 2004), Poljskoj 3 Doc.dr.sc. Tihomir Miličević (tmilicevic@agr.hr), Agronomski fakultet, Zagreb (Hu reji Kukuła-Młynarczyk2004), Austriji |