DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 59 <-- 59 --> PDF |
D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 ZAKLJUČCI 1.Potvrđeno je da je za morfometrijsku analizu listova hrasta lužnjaka najbolje koristiti listove kratkog fertilnog izbojka, jer oni jedini pokazuju recentno stanje vrste. 2.Deskriptivnom analizom dobiveni su podaci o prosječnim vrijednostima lista hrasta lužnjaka u istraživanim populacijama na području zapadnog Balkana (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora). 3.Analizom varijance utvrđeno je postojanje najveće varijabilnosti na individualnoj, unutarpopulacijskoj, kao i na međupopulacijskoj razini za svojstva duljina peteljke lista, usječenost lista od središnje žile i usječenost baze plojke. 4.Istraživanjem su dobivene signifikantne razlike na međupopulacijskoj, kao i na unutarpopulacijskoj razini, s tim da su razlike na unutarpopulacijskoj bile veće nego one na međupopulacijskoj razini, odnosno izraženija je individualna unutarpopulacijska varijabilnost.To upućujena zaključak da svaka populacija ima približno sličnu smjesu genotipova, a razlike se javljaju samo u preživljavanju, što je vjerojatno u uskoj vezi sa ekološkim čimbenicima koji vladaju u istraživanim populacijama. 5.Analizavarijance, diskriminacijska analiza i multipla testiranja za istraživana svojstva, a grupirana prema zemljama porijekla (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora), ukazuju na postojanje statistički značajnih razlika između istraživanih populacija, odnosnoda istraživani materijal iz svake zemlje čini zasebnu skupinu. 6.Istraživanja individualne unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti hrasta lužnjaka predstavlja polaznu osnovu za daljnji rad budući da rezultati tih istraživanja mogu poslužiti kao dobra osnova za odabir sjemenskih sastojina, oplemenjivanje, očuvanje genetičke raznolikosti (genofonda), kao i za razlikovanje pojedinih vrsta, hibridnih rojeva i nižih svojti hrasta lužnjaka. 7.Budući da se radi o gospodarski vrlo vrijednoj vrsti šumskog drveća, za čije uspijevanje i uzgajanje postoje uvjeti na područjima istraživanih zemalja,preporučuje se pošumljavanje hrastom lužnjakom na povoljnim staništima uz posebno posvećivanje pažnje porijeklu šumskog reprodukcijskog materijala. 8.Dobivene rezultate trebalo bi potvrditi i namolekularno- genetičkoj razini. LITERATURA: Bašić,N., J.Kapić, D.Ballian,2007: Morfometrijska analiza lista hrasta lužnjaka. Rad. Šumar. inst. Jastrebar. 42(1):5–18. Beck pl. Mannagetta, G., 1907: Flora Bosne i Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, II dio, Zemaljska štamparija, Sarajevo. Begović,B., 1960: Strani kapital u šumskoj privredi Bosne i Hercegovine za vrijeme otomanske vladavine. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu, GodinaV, Broj 5, str. 243. Begović,B., 1978: Razvojni put šumske privrede u Bosni i Hercegovini u periodu austrougarske uprave (1878–1918) sa posebnim osvrtom na eksploataciju šuma i industrijsku preradu drveta. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela, Knjiga LIV, Odjeljenje društvenih nauka, Knjiga 31:164–165. Eriksson,G., A.Jonsson,1986:Areview of the genetics ofBetula. Scand. J. For. Res. 1:421–434. Franjić, J., 1993: Morfometrijska analiza lista i ploda hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj. Magisterij, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno- matematički fakultet, Zagreb. Franjić,J., 1994a: Morphometric leaf analysis as an indicator of Pedunculate oak (Quercus robur L.) variability in Croatia.Ann. Forest. 19(1):1–32. Franjić,J., 1994b: Odnos dužine i širine plojke lista kao pokazatelj varijabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Simpozij-Pevalek, 23–54, Zagreb. Franjić,J., 1996a: Multivarijatna analiza svojstava lista posavskih i podravskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus roburL.,Fagaceae) u Hrvatskoj. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.Anali za šumarstvo 21/2:23–60. Franjić,J., 1996b: Morfometrijska analiza varijabilnosti lista posavskih i podravskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse 33: 153– 214. Franjić,J., 1996c: Multivarijatna analiza posavskih i podravskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj, Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, str. 108. Jovančević,M., 1966: Brdski lužnjak – posebna ra sa, Šumarstvo 3/5: 3–15. Jovančević,M., 1968: Brdski lužnjak – posebna ra sa II. Rano testiranje genetsko-fizioloških osobina, Šumarstvo 7/8:3–16. Klepac,D., 1988: Uređivanje šuma hrasta lužnjaka, Glasnik za šumske pokuse 24:117–132. |