DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 50 <-- 50 --> PDF |
D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 kvan ti tativna svojstva, mod, medijanu i najčešću fre kvenciju za kvalitativna svojstva; – analizu varijance (ANOVA) za kvantitativna svojstva prema skupinama formiranim po zemljama porijekla; – diskriminantnu analizu kvantitativnih svojstava pre ma skupinama formiranim po zemljama porijekla; – multipla testiranja za kvantitativna svojstva (LSD i Duncan); – diskriminantnu analizu uzimajući u obzir prosječne vrijednosti svih ispitivanih svojstava po populacijama. Slika 4. Stari lužnjak u Posuškom polju Figure 4Old Pedunculate oak in the Posušje field Kada su utvrđenestatistički značajne razlike analizom varijance za neko istraživano svojstvo, pristupa se multiplom testiranju, koje pokazuje između kojih skupina postoje ili ne postoje razlike. Rezultati deskriptivnih pokazatelja analizirani su unutar populacija u cilju utvrđivanja postojanja statistički značajnih razlika morfoloških karakteristika listova između stabala unutar pojedine populacije. Rezultati analize varijance i diskriminantne analize rađene su zbog utvrđivanja postojanja statistički značajnih razlika između populacija po zemljama porijekla. Slika 5. Posavska šuma lužnjaka kod Morovića Figure 5Posavina forest of Pedunculate oak near Morović REZULTATI I RASPRAVA– Results and discussion Analiza individualne unutarpopulacijske varijabilnosti Analysis of individual intra-population variability Analiza varijance međupopulacijske varijabilnosti dobiveni su rezultati koji pokazuju da postoji statistički značajna unutarpopulacijska varijabilnost u svakoj populaciji za većinu istraživanih svojstava, a što je prikazano za svih 12 mjerenih i izvedenih svojstava u tablicama 2 i 3. Svojstva lista hrasta lužnjaka koja su pokazala najveću varijabilnost u ovom istraživanju su: K – dužina 2 peteljke lista, čiji je koeficijent varijabilnosti iznosio od 32,59 % do 84,26 %, K – usječenost lista od središ 6 plojke, sa koeficijentom varijabilnosti od 37,80 % do 142,62 % za Bosnu i Hercegovinu, odnosno do čak 159,86 %, koliko je iznosio u kontrolnoj populaciji Povoj (Srbija). nje žile, 29,16 % do 50,82 %, te K – usječenost baze 7 |