DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 45 <-- 45 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 UDK 630* 164 (Quercus robur L.) (001) MORFOLOŠKAVARIJABILNOST HRASTALUŽNJAKA(Quercus robur L.) NA PODRUČJU HRVATSKE I ZAPADNOG BALKANA MORPHOLOGICALVARIABILITY OF PEDUNCULATE OAK (Quercus robur L.) IN THE REGION OF CROATIAAND WESTERN BALKANS 1 21 Dalibor BALLIAN, Mirzeta MEMIŠEVIĆ, Faruk BOGUNIĆ, 1 34 Neđad BAŠIĆ, Miroslav MARKOVIĆ , Davorin KAJBA SAŽETAK: U radu su prikazana istraživanja unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti morfoloških svojstava lista hrasta lužnjaka na području zemalja zapadnog Balkana (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora). Analizirano je ukupno 65 populacija i 650 stabala, a morfometrijska analiza uključivala je ukupno 14 morfoloških svojstava. Za statističku obradu korištene su deskriptivna analiza, analiza varijance, diskriminacijska analiza i multipli testovi. Utvrđene su signifikantne razlike na međupopulacijskom, kao i na individualnom unutarpopulacijskom i bile su statistički značajnije od međupopulacijske varijabilnosti. Najveću varijabilnost imala su svojstva duljine peteljke lista, usječenost lista od središnje žile i usječenost baze plojke. Analiza varijance, diskriminacijska analiza i multipla testiranja za istraživana svojstva, a grupirana prema zemljama porijekla, ukazuju na postojanje statistički značajnih razlika između istraživanih populacija, tako da istraživani materijal iz svake zemlje čini zasebnu skupinu, te bi pri uporabi šumskog reprodukcijskog materijala trebalo isključivo koristiti autohtoni materijal. Kod istraživanog lisnog materijala nije registrirana dlakavost listova, što ukazuje da nije prisutna pojava hibridizacije sa hrastom meduncem (Quercus pubescens). Istraživanja mogu poslužiti kao polazna osnova za odabir sjemenskih sastojina, oplemenjivanje i očuvanje genetičke raznolikosti hrasta lužnjaka, kao i za razlikovanje pojedinih vrsta, hibridnih rojeva i nižih svojti hrasta lužnjaka. Ključne riječi:hrast lužnjak (Quercus roburL.), morfometrijska analiza lista, unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost UVOD – Introduction Hrast lužnjak (Quercus roburL.) je široko raspro-je samo na grupe stabala u pojedinim područjima. stranjena europska vrsta, a gospodarski važna u Hrvat- U Hrvatskoj se nalazi najveća cjelovita šuma hrasta skoj iSrbiji, dok je nekada bila ekonomska vrsta i u lužnjaka i to na području Spačve, koja pokriva povr- Bosni i Hercegovini, gdje je u posljednjih stotinu go šinu od 40 000 ha i predstavlja jednu petinu svih luždinapotpuno marginalizirana, a u Crnoj Gori svedena njakovih šuma u Hrvatskoj (201 739 ha). Šume hrasta lužnjaka u Hrvatskoj imaju veliko gospodarsko znače 1 Dalibor Ballian, Faruk Bogunić, Neđad Bašić, Šumarski fakultet nje, ali istovremeno i važnu ekološku i socijalnu ulogu. Univerziteta u Sarajevu, Zagrebačka 20, 71000 Sarajevo, U Europi Spačva također spada među najveće cjelovite Bosna i Hercegovina 2 hrastove šume. Nekadašnje lužnjakove šume bile su Bosna i Hercegovina Mirzeta Memišević, BH šume,Titova 7, 71000 Sarajevo, prašumskog tipa, potpuno nepristupačne i neuređene i 3 Miroslav Marković, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu nema sačuvanih većih dijelova starih hrastika, iako po sredinu,A. Čehova 13, 21000 Novi Sad, Srbija 4 jedina stabla i sastojine (Lože, Prašnik), mogu dočarati Davorin Kajba, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska bogatsvo nekadašnjih šuma. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 46 <-- 46 --> PDF |
D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 Kada se u Bosni i Hercegovini govori o visokim šu- mama, misli se ponajprije na visoke šume bukve, čiste i mješovite šume jele i smreke; mješovite šume jele, smreke i bukve, šume crnog i običnog bora, te šume hrasta kitnjaka, dok su šume hrasta lužnjaka svrstane u kategoriju ostale visoke šume zbog svoje zanemarive po vršine (Stefanović 1986, Stefanović i sur. 1983). Prema podacima iz spomenute inventure (Matić i sur. 1971), površina ostalih visokih šuma je 32 368 ha, od čega je prema procijeni 31,7 % ili 10 261 ha otpada na šume hrasta lužnjaka. Za razliku od Matića i sur. (1971), Klepac (1988) navodi da je sadašnja ukupna površina šuma hrasta lužnjaka u BiH oko 30 000 ha. Najkvalitetnije šume hrasta lužnjaka nalaze se u općinama Bosanski Šamac, Bosanska Gradiška, Brčko i Bijeljina, a ukupna površina lužnjakovih šuma na ovom području iznosi oko 14 000 ha. Najstarije šume hrasta lužnjaka nalaze se u općini Bosanska Gradiška, i to s prosječnom drvnom zalihom 3 oko 315 m/ha. Ostatak čine privatne, manje, uglavnom panjače hrasta lužnjaka diljem Bosne i Hercegovine. S obzirom na ekologiju hrasta lužnjaka, te se šume uglavnom nalaze u ravnicama, dolinama velikih rijeka, te nekim od planinskih visoravni (Pintarić 2002,Stefanović 1986, Stefanović i sur.1983). Oko 5 % po vršine Bosne i Hercegovine su ravnice koje su pogodne za rast i razvoj šuma hrasta lužnjaka.Taj dio je kroz povijest bio stalno izložen jakom ljudskom djelovanju, što je utjecalo i na stanje šuma u tom području (Begović 1960, 1978). Danas u tom području imamo visokovrijedna poljoprivredna zemljišta, i područja s urbanim sredinama, koja su se razvijala na račun šuma hrasta lužnjaka. Zbog tog antropogenog utjecaja, postojanje šuma hrasta lužnjaka na tom području može se rekonstruirati samo iz nalaza pojedinih starih stabala, kao što je slučaj sa područjem Sarajevskog polja, gdje još obitava oko 100 do 150 starih stabala, te nešto više uz jugoistočni i sjeverozapadni rub polja. Hrast lužnjak u Bosni i Hercegovini prvi opisuje Beckpl.Mannagette(1907) koji u svom djelu Flo ra Bosne i Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, napominje da lužnjak tvori slavonsku hrastovu šumu u savskoj nizini i oko većih pritoka rijeke Save, kao u mnogim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, ali da su to samo ostaci nekada velikih šumskih kompleksa, kasnije ga spominje Šilić (2005). Uz Posavinu kao glavno područje rasprostranjenja hrasta lužnjaka,vrlo su interesantna i područja u dolinama većih rijeka, kao Drine, Bosne, Lepenice, Lašve, Usore, Ukrine,Vrbanje, Vrbasa, Une i Sane (Stefanović i sur.1983). Također su interesantna i neka od kraških polja, te visoko planinska Glasinačka visoravan (Jovančević 1966, 1968), gdje nalazimo pojedina stabla ili manje skupine stabala. Situaciju sa gospodarenjem ovim šumama otežava i vla snička struktura ovih šuma, jer su većinom u privatnom vlasništvu, te se njima ne gospodari na adekvatan način, i u poodmaklom su stadiju degradacije. Hrast lužnjak je u prošlosti na području Bosne i Hercegovine bio ekonomski vrlo važna vrsta, zbog čega ne bi trebalo da sekao slabo zastupljena vrsta “otpisuje”, već bi bilo potrebno raditi na iznalaženju načina da se ona ponovo unese na pogodna staništa, posebno imajući u vidu da postoje velike neiskorištene površine pogodne za osnivanje šuma hrasta lužnjaka u Bosni i Hercegovini. U Srbiji hrast lužnjak pokriva površinu od ukupno 32 400 ha,od kojih su 64 % državne, a 36 % privatne šume. Ustanovljene su dvije sjemenske regije hrasta lužnjaka i to Posavsko-podunavska regijai sjemenska regija središnje Srbije. Posavsko-podunavska regija hrasta lužnjaka obuhvaća najvrednije šume hrasta lužnjaka iteritorijalno ona obuhvaća područje Vojvodine, zatim šume na području Zemuna, Surčina, Palilule, Čukarice, Obrenovca, kao i šume u slivu Dunava na području Smedereva, Požarevca i Velikog Gradišta. Druga sjemenska regija obuhvaća središnju Srbiju u kojoj hrast lužnjak raste u dolinama rijeka. Crna Gora nema suvislih sastojina hrasta lužnjaka, a u ovim istraživanjima korištena su stara pojedinačna stabla oko Danilovgrada, dok ih nalazimo i uz rijeku Bojanu. U ovim istraživanjima krenulo se od pretpostavke da će proučavanjem niza morfoloških svojstava lista hrasta lužnjaka, na unutarpopulacijskoj i međupopulacijskoj razini dobiti,pokazatelji varijabilnosti koji će se koristiti u razdjelbi sjemenskih jedinica i pri korištenju šumskog reprodukcijskog materijala, te kod aktivnosti na očuvanju prirodnih populacija hrasta lužnjaka. Samo postojanje varijabilnosti za analizirana svojstva ukazuje na mogućnost njenog korištenja pri izvođe nju šumsko uzgojnih radova, kao i kroz selekciju najboljih individua za podizanje sjemenskih plantaža, izdvajanja sjemenskih sastojina, grupa stabala kako je to učinjeno u Hrvatskoj. Cilj istraživanja bio je na egzaktan način utvrditi unutarpopulacijsku i međupopulacijsku varijabilnost istraživanih morfoloških svojstava hrasta lužnjaka višestrukom multivarijatnom analizom. Krajnji rezultat bio bi ujedno i veliki doprinos u poslovima na razdjelbi sjemenskih jedinica hrasta lužnjaka, te manipulaciji njegovim reprodukcijskim materijalom na znanstveno prihvatljiv način. Također rezultati će omogućiti što bolje provođenje aktivnosti na oplemenjivanju ove vrste,kao i zaštiti autohtonog genofonda, kroz dinamičko i statičko očuvanje, metodamaex situiin situ. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 47 <-- 47 --> PDF |
D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 MATERIJAL I METODE RADA– Material and methods Tijekom ljeta i jeseni 2007. i 2008. godine (od poče-njaka koja su rađala sjemenom i da predstavljaju prirotka srpnja do listopada) sakupljan je lisni materijal hrasta dnu populaciju.Također je kroz razmjenu dobiven herlužnjaka na svim lokacijama u Bosni i Hercegovini,gdje barski materijal za analizu iz 16 populacija u Hrvatskoj, je pronađeno u skupini najmanje 10 stabala hrasta luž-četiri iz Srbije i jedan iz Crne Gore (Tablica 1, Slika 1). Tablica 1. Pregled istraživanih populacija Table 1 Overview of analyzed populations Red. br. No. Zemlja Country Naziv populacije Population Oznaka populacije Sign G. sjeverna širina Latitude G. istočna dužina Longitude Nadmorska visina Altitude 1 BiH Donji Žabari - Pelagićevo BH1 45o 00’17’’ 18o 37’23’’ 82 2 BiH B. Brod - Zborišta BH2 45o 05’27’’ 18o 00’38’’ 84 3 BiH Brezovo polje-Vrsani BH3 44o 49’26’’ 19o 03’39’’ 84 4 BiH Brčko - Brka BH4 44o 53’49’’ 18o 42’17’’ 87 5 BiH Gradiška - Lipnica BH5 45o 06’64’’ 17o 18’63’’ 91 6 BiH Bijeljina Patkovača BH6 44o 43’50’’ 19o 13’30’’ 93 7 BiH Orahova BH7 45o 11’ 11’’ 17o 04’25’’ 96 8 BiH Janja Glavicica BH8 44o 36’40’’ 19o 11’55’’ 124 9 BiH Dubrave Srebrenik BH9 44o 49’06’’ 18o 34’ 11’’ 133 10 BiH Novi Grad (Bos. Novi) BH10 45o 02’29’’ 16o 26’06’’ 136 11 BiH Zvornik -Aluminij BH11 44o 25’01’’ 19o 07’22’’ 141 12 BiH Srbac BH12 44o 57’23’’ 17o 25’14’’ 142 13 BiH Knežica - B. Dubica BH13 45o 06’24’’ 16o 40’32’’ 145 14 BiH Zalužani BH14 44o 48’40’’ 17o 12’03’’ 146 15 BiH Rastavci - Prijedor BH15 44o 54’56’’ 16o 41’86’’ 147 16 BiH Prnjavor BH16 44o 51’49’’ 17o 40’42’’ 151 17 BiH Jelah BH17 44o 39’09’’ 17o 56‘ 46’’ 181 18 BiH Sanski Most -Vrhpolje BH18 44o 41’91’’ 16o 43’79’’ 190 19 BiH Živinice - D. Dubrave BH19 44o 27’58’’ 18o 41’09’’ 216 20 BiH Žepče BH20 44o 25’35’’ 18o 03’10’’ 224 21 BiH Ripač BH21 44o 46’31’’ 15o 55’55’’ 229 22 BiH Novi Šeher BH22 44o 30’09’’ 18o 02’02’’ 230 23 BiH KotorVaroš BH23 44o 39’07’’ 17o 21’35’’ 252 24 BiH Ključ -Velečevo BH24 44o 30’56’’ 16o 48’42’’ 260 25 BiH Mutnica - Cazin BH25 44o 58’55’’ 15o 50’54’’ 270 26 BiH BilaVoda -Vinac BH26 44o 15’48’’ 17o 17’08’’ 408 27 BiH Muhašinovići -Visoko BH27 44o 00’38’’ 18o 08’45’’ 413 28 BiH Kaćuni - Nezirovići BH28 44o 03’59’’ 17o 56’13’’ 443 29 BiH Drvar BH29 44o 23’39’’ 16o 21’54’’ 462 30 BiH Nević polje BH30 44o 11’46’’ 17o 42’ 11’’ 476 31 BiH Kiseljak BH31 43o 56’30’’ 18o 04’56’’ 477 32 BiH Bojnik - Sarajevo BH32 43o 52’41’’ 18o 17’34’’ 489 33 BiH Stojčevac - Ilidža BH33 43o 48’40’’ 18o 17’25’’ 506 34 BiH Brestovsko BH34 44o 00’29’’ 18o 01’30’’ 508 35 BiH Kopčić BH35 44o 06’00’’ 17o 26’31’’ 537 36 BiH Olovo BH36 44o 07’44’’ 18o 36’ 11’’ 542 37 BiH Lukavica - Sarajevo BH37 43o 49’26’’ 18o 21’58’’ 552 38 BiH Miljevina BH38 43o 31’06’’ 18o 38’56’’ 627 39 BiH Bosanski Petrovac BH39 44o 33’20’’ 16o 22’25’’ 672 40 BiH Posušje BH40 43o 27’62’’ 17o 19’42’’ 675 41 BiH Crni lug – Bos. Grahovo BH41 44o 01’05’’ 16o 38’24’’ 703 42 BiH Čađavica - Mrkonjić Grad BH42 44o 27’04’’ 16o 58’42’’ 753 43 BiH Knežina BH43 44o 01’40’’ 18o 44’53’’ 759 44 BiH Sokolac BH44 43o 55’17’’ 18o 48’53’’ 866 45 Hrvatska Motovunska šuma H45 45o 20’00’’ 13o 50’00’’ 90 46 Hrvatska Skakavac H46 45o 29’00‘’ 15o 42’00’’ 112 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 48 <-- 48 --> PDF |
D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 47 Hrvatska Orlovac H47 45o 33’00’’ 15o 44’00’’ 112 48 Hrvatska Velika Gorica H48 45o 40’00’’ 16o 10’00’’ 98 49 Hrvatska Novska H49 45o 19’08’’ 16o 55’00’’ 143 50 Hrvatska Lipovljani H50 45o 26’00’’ 16o 49’00’’ 143 51 Hrvatska Okučani H51 45o 11’00’’ 17o 10’00’’ 95 52 Hrvatska Đurđenovac H52 45o 34’00’’ 18o 08’00’’ 97 53 Hrvatska Guševac H53 45o 13’00’’ 18o 29’00’’ 96 54 Hrvatska Spačva H54 45o 56’00’’ 18o 50’00’’ 85 55 Hrvatska Gunja H55 45o 05’23’’ 18o 49’ 11’’ 86 56 Hrvatska Morović H56 45o 02’00’’ 19o 11’00’’ 83 57 Hrvatska Dubica H57 45o 17’00’’ 16o 44’00’’ 98 58 Hrvatska Zdenački gaj H58 45o 37’00’’ 17o 04’00’’ 160 59 Hrvatska Ključevi H59 45o 11’00’’ 17o 21’00’’ 95 60 Hrvatska Vrbanja H60 45o 01’00’’ 18o 59’00’’ 85 61 Srbija Ristovača S61 45o 25’44’’ 19o 15’19’’ 75 62 Srbija Povoj S62 45o 15’34’’ 19o 29’15’’ 77 63 Srbija Morović S63 44o 58’30’’ 19o 21’34’’ 78 64 Srbija Paraćin S64 43o 52’01’’ 21o 22’00’’ 128 65 Crna Gora Danilovgrad CG65 42o 33’03’’ 19o 06’09’’ 113 Slika 1. Istraživane populacije hrasta lužnjaka (Q. roburL.) Figure 1Analyzed populations of Pedunculate oak (Q. roburL.) Lisni materijal skupljan je s kratkih plodnih izbojaka (kratkorasta) adultnih stabala na osami ili stabala na rubovima šuma, prema ranije utvrđenoj metodologiji, bu dući su ranija istraživanja pokazala da je ovaj materijal najpodobniji za morfometrijske analize, a dobro repre zentira istraživane populacije (Trinajstić 1988,Franjić1994 a, 1996 a, 1996 c). Sa pojedinačnog stablasabrano je po 30 listova, i to sa plodnih kratkorasta i južno eksponiranog dijela krošnje. Pri sabiranju materijala rađena je primarna selekcija |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 49 <-- 49 --> PDF |
D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 i nastojalo se da listovi budu ujednačeni, da imaju izražena svojstva,koja će se analizirati, i to kako kod listova unutar stabla tako i kod svih stabala iste populacije. Ukupno je sakupljeno 19 500 listova sa 650 stabala iz 65 populacija, kako je prikazano u tablici 1. Za analizu je mjereno 10 listova po stablu, uz neophodnu selekciju listova kako bi uzorak bio što homogeniji, odnosno da razlike u svojstvima koja će se mjeriti budu smanjene unutar jedinki. Za mjerenje listova korištena je metodologija koju je prikazaoFranjić(1993, 1994a, b, c, d; 1996 a, b, c, d), Slika 2. Mjerena svojstva lista (Franjić 1993) Figure 2Measured traits of a leaf (Franjić 1993) Mjerena su sljedeće svojstva (Slika 2 i 3): K – duljina plojke lista (mm) 1 K – duljina peteljke lista (mm) 2 K – duljina plojke od njezine baze do najšireg dijela 3 (sa desne strane,mm ) K – širina desne poluplojke na visini iz K3 4 K – širina lijeve poluplojke (mm) 5 K – usječenost lista od središnje žile (mm) 6 K – usječenost baze plojke (mm) 7 Izvedene su sljedeće karakteristike: K – ukupna širina plojke lista u mm (K + K) 8 45 K – ukupna duljina lista(K + K) K – odnos širine i duljine lista (K/K) 9 12 10 81 K – prosječna duljina režnja (K/K ) 11 112 K – broj režnjeva sa desne strane (kom.) 12 K – ocjena dlakavosti (1 – nema, 2 – u pazuhu lista, 13 3 – na cijelom listu) K – oblik baze lista, prema shemi (1–9) (Slika 3) 14 a modificiraoBašić i sur.(2007).Proširena je tako što su osim svojstava koja ona koristi (a – duljina plojke lista; b – duljina peteljke lista; c – udaljenost najšireg dijela plojke od baze plojke; d - širina lijeve poluplojke; e – usječenost lista od središnje žile; f – širina plojke lista; g – usječenost baze plojke; h – broj režnjeva sa desne strane, f/a – LL- indeks) uvedena još neka (širina desne poluplojke na visini iz K3, te izvedena svojstva: ukupna dužina lista, prosječna dužina režnja, oznaku dlakavosti i oblik baze lista). Slika 3. Oblik baze lista (Kremer i sur. 2002) Figure 3Formation of leaf base (Kremer et al. 2002) Mjerenje navedenih svojstava obavljeno je s preciznošću od 1/10 mm, a ostale karakteristike procjenjivane su okularno. Mjereni morfološki podaci statistički su obrađeni korištenjem paketa SPSS 15.0 for Windows (SPSS, Inc. 2005).Analize obuhvaćaju: – individualnu unutarpopulacijsku varijabilnost kvantitativnih svojstava kroz deskriptivne pokazatelje: srednju vrijednost, standardnu devijaciju, signifikantnost značajnosti razlika i koeficijent varijabilnosti (Sd/mean × 100); – testove normalnosti raspodjele za kvantitativna svoj stva; – međupopulacijsku varijabilnost kroz standardne statističke pokazatelje: srednju vrijednost, standardnu devijaciju, standardnu grešku, minimalnu i mak simal nu vrijednost i koeficijent varijabilnosti za |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 50 <-- 50 --> PDF |
D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 kvan ti tativna svojstva, mod, medijanu i najčešću fre kvenciju za kvalitativna svojstva; – analizu varijance (ANOVA) za kvantitativna svojstva prema skupinama formiranim po zemljama porijekla; – diskriminantnu analizu kvantitativnih svojstava pre ma skupinama formiranim po zemljama porijekla; – multipla testiranja za kvantitativna svojstva (LSD i Duncan); – diskriminantnu analizu uzimajući u obzir prosječne vrijednosti svih ispitivanih svojstava po populacijama. Slika 4. Stari lužnjak u Posuškom polju Figure 4Old Pedunculate oak in the Posušje field Kada su utvrđenestatistički značajne razlike analizom varijance za neko istraživano svojstvo, pristupa se multiplom testiranju, koje pokazuje između kojih skupina postoje ili ne postoje razlike. Rezultati deskriptivnih pokazatelja analizirani su unutar populacija u cilju utvrđivanja postojanja statistički značajnih razlika morfoloških karakteristika listova između stabala unutar pojedine populacije. Rezultati analize varijance i diskriminantne analize rađene su zbog utvrđivanja postojanja statistički značajnih razlika između populacija po zemljama porijekla. Slika 5. Posavska šuma lužnjaka kod Morovića Figure 5Posavina forest of Pedunculate oak near Morović REZULTATI I RASPRAVA– Results and discussion Analiza individualne unutarpopulacijske varijabilnosti Analysis of individual intra-population variability Analiza varijance međupopulacijske varijabilnosti dobiveni su rezultati koji pokazuju da postoji statistički značajna unutarpopulacijska varijabilnost u svakoj populaciji za većinu istraživanih svojstava, a što je prikazano za svih 12 mjerenih i izvedenih svojstava u tablicama 2 i 3. Svojstva lista hrasta lužnjaka koja su pokazala najveću varijabilnost u ovom istraživanju su: K – dužina 2 peteljke lista, čiji je koeficijent varijabilnosti iznosio od 32,59 % do 84,26 %, K – usječenost lista od središ 6 plojke, sa koeficijentom varijabilnosti od 37,80 % do 142,62 % za Bosnu i Hercegovinu, odnosno do čak 159,86 %, koliko je iznosio u kontrolnoj populaciji Povoj (Srbija). nje žile, 29,16 % do 50,82 %, te K – usječenost baze 7 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 51 <-- 51 --> PDF |
D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 Tablica 2.Deskriptivni pokazatelji i analiza varijance istraživanih svojstava na unutarpopulacijskoj razini Table 2 Descriptive indicators and analysis of a variance in tested traits on intra-population level Svoj. Trait. Duljine plojke (K 1 ) Length of blade (K1) Duljine peteljke lista (K 2 ) Length of leaf petiole (K2) Duljina plojke od njezine baze do najšireg dijela (K 3 ) Length of blade from its base to the widest part (K3) Širine desne poluplojke (K 4 ) Width of right semiblade (K4) Širine lijeve poluplojke (K 5 ) Width of left semiblade (K5) Usječenosti lista središnje žile (K 6 ) Incision of a leaf to a central nerve (K6) Pop. Sred. Sd F Sred. Sd F Sred. Sd F Sred. Sd F Sred. Sd F Sred. Sd F BH1 106,33 13,43 114,25 5,41 2,30 8,84 64,13 12,27 5,79 34,30 6,77 12,03 33,36 5,51 10,37 14,10 5,77 2,53 BH2 110,37 14,39 187,60 4,04 2,67 12,97 67,57 11,76 9,19 34,56 5,74 8,13 33,97 5,82 5,14 12,05 5,27 4,52 BH3 87,58 8,14 62,33 4,93 2,46 21,99 52,41 8,98 7,16 26,42 5,08 9,20 25,43 4,92 12,28 11,44 4,44 5,97 BH4 92,60 7,55 62,51 4,14 2,12 4,94 54,80 10,22 4,73 28,15 3,96 3,65 27,81 4,29 3,81 13,06 5,03 4,00 BH5 86,65 9,61 87,07 4,13 2,22 9,31 54,54 10,53 10,35 26,18 3,45 3,77 25,22 3,59 4,66 11,67 4,16 5,42 BH6 93,91 9,82 177,10 4,60 2,40 16,54 54,25 11,26 5,40 27,92 4,89 9,68 28,62 5,40 10,14 11,07 3,84 4,32 BH7 82,40 6,58 25,17 5,25 2,25 25,20 48,07 8,41 3,22 23,67 5,39 12,18 24,27 4,68 6,50 10,21 3,89 7,64 BH8 90,64 6,41 55,52 4,00 2,07 6,13 55,04 8,52 2,34 26,94 4,28 2,98 26,91 4,83 3,66 11,15 4,18 2,63 BH9 96,96 7,78 76,98 4,34 2,10 2,63 59,40 11,22 5,18 28,11 4,72 12,37 29,45 4,88 8,30 12,02 4,80 4,18 BH10 78,92 10,82 133,91 4,56 2,13 6,65 49,06 10,23 6,94 22,80 4,63 7,71 23,23 4,18 10,50 8,18 4,16 5,75 BH11 94,35 9,04 102,52 3,95 2,03 3,68 61,25 9,70 8,08 27,45 3,92 5,33 27,69 4,21 8,29 10,74 3,60 2,25 BH12 89,48 10,36 95,96 4,47 2,52 10,05 52,84 11,99 7,46 26,12 4,73 5,75 25,85 4,75 8,59 10,50 4,41 3,68 BH13 81,60 12,72 230,66 5,13 2,06 11,52 48,96 10,07 8,52 25,41 6,56 51,92 24,27 5,58 31,02 10,69 4,10 3,26 BH14 86,28 5,77 12,00 4,39 1,69 3,15 52,76 8,55 1,22 25,74 3,87 2,06 26,83 4,63 6,89 11,29 3,90 1,88 BH15 79,39 11,26 187,68 3,17 1,87 6,58 47,33 11,53 8,15 22,28 4,61 15,26 22,80 4,55 7,89 10,06 2,93 0,91 BH16 111,28 7,99 52,77 4,25 2,44 11,70 67,64 10,50 1,66 34,75 6,06 12,46 35,72 6,27 5,93 14,38 5,17 2,43 BH17 99,13 11,56 71,78 3,89 1,82 2,47 61,07 11,83 5,25 28,82 5,14 9,11 29,54 5,90 14,34 10,32 4,76 2,95 BH18 82,58 7,51 119,79 2,28 1,92 12,33 49,40 9,62 2,85 23,84 4,17 9,14 23,78 4,05 11,88 9,79 4,24 3,81 BH19 102,12 10,07 63,17 5,22 2,58 11,85 61,61 10,05 3,43 30,96 5,50 7,90 31,46 5,47 9,50 13,91 5,27 4,81 BH20 106,93 9,69 26,34 3,80 2,43 6,88 63,95 11,44 4,10 31,74 4,85 3,49 32,19 4,99 11,42 12,37 5,44 11,36 BH21 64,15 3,57 20,23 2,93 1,50 2,24 36,68 7,73 3,16 19,06 2,63 2,81 19,09 2,40 3,53 8,21 2,46 1,44 BH22 93,19 10,00 54,89 4,65 2,96 27,33 55,19 12,33 5,59 26,79 6,45 7,44 25,79 4,23 6,21 11,13 3,84 1,58 BH23 80,49 7,08 54,89 4,22 1,84 6,32 47,49 8,47 3,07 24,20 3,97 7,68 23,80 3,58 5,10 10,09 3,99 3,86 BH24 78,94 8,43 96,42 3,24 1,68 6,70 45,70 10,03 4,51 23,48 3,87 8,01 23,14 3,83 5,50 8,19 3,30 4,30 BH25 73,70 7,13 68,25 4,52 2,31 15,61 44,89 8,22 3,65 22,33 3,26 8,97 22,42 3,38 5,86 9,30 3,24 3,35 BH26 74,31 8,85 166,84 3,43 2,21 19,16 44,05 8,70 6,99 22,24 3,70 3,15 20,66 5,00 15,40 9,13 3,62 1,65 BH27 75,50 6,39 74,44 3,98 1,62 3,15 45,79 8,44 2,63 22,43 3,37 1,95 22,66 3,43 3,76 9,18 3,25 2,82 BH28 66,56 3,78 50,44 2,70 1,25 9,03 39,37 6,89 1,73 19,91 2,74 2,84 19,51 2,54 6,23 7,34 3,37 10,09 BH29 72,25 5,03 61,44 4,69 2,28 7,26 41,49 7,63 3,64 21,51 2,96 5,87 21,49 3,24 5,43 8,95 3,18 2,84 BH30 65,38 4,70 66,23 3,18 1,64 3,99 38,45 6,88 3,49 19,81 3,03 3,72 19,30 3,03 5,39 7,90 2,81 1,33 BH31 67,94 3,36 17,69 3,35 1,82 4,29 41,42 7,20 1,00 20,03 2,45 1,25 20,17 2,69 2,59 8,35 2,87 2,70 BH32 69,74 6,30 83,98 3,67 1,86 8,01 42,58 8,37 2,90 20,60 3,64 4,56 19,96 3,34 5,30 8,07 3,44 6,90 BH33 71,89 2,77 11,00 4,50 2,07 17,95 42,19 7,37 0,71 21,30 2,50 3,30 21,04 2,58 0,99 8,05 3,04 6,42 BH34 70,76 3,71 25,44 3,17 1,34 2,15 39,90 7,21 2,33 20,24 3,16 9,93 20,41 3,13 2,54 8,00 3,26 7,63 BH35 73,36 3,25 22,40 3,92 1,51 3,23 44,51 7,79 2,13 22,52 2,21 1,00 22,25 2,52 1,97 8,72 3,29 4,19 BH36 70,88 4,67 30,09 3,51 1,81 10,74 42,52 7,56 5,18 21,65 3,22 3,18 21,10 3,04 4,41 9,55 3,59 3,42 BH37 76,13 9,35 128,85 2,92 1,60 5,85 43,86 8,62 4,88 23,89 4,73 20,19 22,87 5,05 19,99 9,04 3,84 3,40 BH38 74,70 6,26 77,58 3,27 1,46 6,52 46,17 8,76 3,71 23,24 3,23 4,61 22,32 3,29 7,24 8,19 3,73 5,68 BH39 72,56 6,06 48,93 3,10 1,87 6,01 41,38 8,68 4,25 22,76 3,60 1,34 21,84 3,81 3,14 7,73 3,50 5,58 BH40 78,78 6,01 39,42 3,68 2,27 17,47 46,85 9,50 4,25 24,69 4,65 7,52 25,34 4,04 5,02 7,08 3,25 3,35 BH41 72,14 6,68 64,78 3,55 1,74 3,85 44,54 8,73 3,84 21,08 3,08 4,53 21,18 3,10 6,15 9,08 2,76 2,70 BH42 66,97 5,45 49,36 4,20 1,69 1,04 39,71 7,42 6,04 19,57 3,16 4,06 19,60 2,91 3,10 8,91 2,83 3,01 BH43 75,52 5,39 47,84 4,68 1,52 1,30 43,70 8,61 7,50 21,19 3,53 8,12 20,32 3,15 1,51 8,92 3,16 7,22 BH44 71,86 4,82 34,12 4,60 2,10 15,46 42,30 8,14 3,83 21,26 3,03 3,78 20,98 3,37 5,10 7,87 2,84 2,37 H45 100,35 8,25 11,00 5,50 1,98 4,48 61,67 10,17 3,05 30,67 5,52 9,71 30,43 5,46 8,15 11,88 5,04 4,19 H46 99,48 15,24 46,13 5,12 1,83 4,69 61,47 15,31 13,57 28,56 6,06 10,24 28,92 7,36 16,27 11,58 4,63 4,17 H47 97,28 9,04 17,47 5,12 2,04 7,60 58,33 11,66 4,49 29,37 5,28 3,88 30,19 4,88 4,83 13,87 5,36 15,99 H48 93,63 13,85 57,48 4,22 1,69 4,72 55,06 12,61 7,59 28,02 5,57 11,55 27,94 5,78 10,59 12,73 5,68 7,71 H49 103,47 14,82 25,03 5,06 1,85 3,22 59,08 13,44 5,66 30,55 6,78 10,02 30,12 7,43 9,49 13,13 5,45 1,13 H50 98,20 14,87 40,19 4,86 2,27 4,37 58,40 13,90 11,38 28,63 6,37 17,94 28,19 5,95 9,26 13,13 4,62 3,48 H51 108,95 20,22 42,47 4,35 2,29 14,13 65,86 15,48 6,89 34,49 10,1119,62 33,70 8,45 9,33 13,86 6,91 6,82 H52 106,50 17,73 63,14 4,91 2,25 6,63 63,45 15,98 8,37 34,23 7,12 13,32 33,83 7,16 12,41 14,39 5,57 2,31 H53 94,39 11,86 37,46 5,86 2,35 8,40 56,31 11,75 5,72 29,63 5,13 3,82 28,77 5,63 6,93 9,96 4,33 4,55 H54 98,99 17,11 59,06 5,15 2,12 5,06 61,30 12,75 8,28 29,69 6,62 12,09 30,01 7,06 11,00 12,81 5,36 3,05 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 52 <-- 52 --> PDF |
D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 H55 103,00 15,54 12,88 3,63 2,00 1,50 60,83 14,15 4,68 32,81 8,97 8,67 32,15 7,90 9,71 14,42 6,63 3,26 H56 99,46 15,99 24,85 4,63 2,20 11,09 60,63 13,86 10,40 30,83 5,55 6,86 29,94 6,30 9,42 14,90 5,23 7,87 H57 87,63 12,46 17,69 5,39 2,00 5,56 55,79 12,03 8,40 25,73 5,34 8,08 26,41 5,82 7,75 12,76 4,62 4,43 H58 100,17 15,32 25,48 4,20 1,85 3,39 60,91 13,48 6,99 30,56 7,17 14,55 30,87 6,61 11,76 13,59 5,25 4,22 H59 105,19 16,42 23,38 5,18 2,38 10,56 65,02 14,00 7,13 32,77 6,19 6,48 32,76 7,02 8,05 14,46 5,18 3,83 H60 96,85 13,19 21,37 5,56 2,55 12,81 59,56 11,54 5,12 31,03 5,93 10,66 30,45 6,10 9,61 12,09 5,33 2,98 S61 117,03 15,66 117,35 5,54 2,63 2,64 70,60 13,37 6,18 36,24 6,43 6,65 37,28 7,00 6,59 13,80 5,38 5,78 S62 109,99 9,93 28,33 5,80 2,86 9,73 69,12 12,09 3,51 33,17 6,44 4,35 34,13 6,75 3,44 14,80 6,31 5,17 S63 99,05 13,68 40,59 5,67 2,50 13,45 60,70 12,27 5,09 29,93 5,34 4,67 29,33 6,17 5,40 13,06 5,42 4,09 S64 103,54 8,62 33,24 3,70 2,14 12,72 63,68 11,98 2,77 28,68 5,49 5,58 29,77 5,81 10,55 10,23 5,24 3,97 CG65 97,85 10,11 58,58 3,55 1,97 7,93 59,54 12,20 2,24 28,82 6,12 5,33 30,42 5,62 8,26 10,48 5,17 2,40 Tablica 3.Deskriptivni pokazatelji i analiza varijance istraživanih svojstava na unutarpopulacijskoj razini Table 3 Descriptive indicators and analysis of a variance in tested traits on intra-population level Svoj. Trait Usječenosti baze plojke (K 7 ) Incision of leaf blade (K 7 ) Ukupna širina plojke (K 8 ) Total blade width (K 8 ) Ukupne dužina plojke lista (K 9 ) Total blade leaf length (K 9 ) Odnosa širine i dužine lista (K 10 ) Relation between leaf width and length (K 10 ) Prosječne dužine režnja (K 11 ) Average length of lobe (K 11 ) Broj režnjeva sa desne strane (K 12 ) Number of lobes on right side (K 12 ) Pop. Sred. Sd F Sred. Sd F Sred. Sd F Sred. Sd F Sred. Sd F Sred. Sd F BH1 0,95 0,99 1,94 111,74 13,99 110,09 67,66 9,89 34,53 0,64 0,06 4,98 19,82 3,98 5,44 5,47 0,76 1,83 BH2 0,71 1,01 1,46 114,42 14,58 185,28 68,54 8,46 19,22 0,63 0,08 7,87 20,74 4,99 12,63 5,52 1,01 7,00 BH3 0,74 0,74 5,29 92,51 8,62 73,39 51,85 7,90 27,68 0,60 0,08 13,67 18,27 5,00 6,80 5,07 1,15 4,23 BH4 1,33 1,05 4,88 96,74 8,14 63,71 55,96 5,92 7,80 0,61 0,07 4,14 20,51 5,55 5,72 4,77 1,02 4,27 BH5 0,73 0,81 2,79 90,78 9,33 66,23 51,40 4,81 10,02 0,61 0,07 11,95 17,00 3,33 3,66 5,24 0,95 4,84 BH6 1,51 0,86 2,47 98,50 9,00 109,81 56,54 8,47 25,86 0,61 0,08 12,83 19,64 4,12 7,69 4,94 0,89 3,77 BH7 0,93 0,95 10,52 87,65 7,40 32,34 47,93 7,76 21,00 0,59 0,07 5,60 18,29 5,19 11,49 4,79 1,10 7,35 BH8 1,49 1,03 1,92 94,63 6,61 41,46 53,84 6,51 7,92 0,60 0,07 4,47 20,04 5,49 5,58 4,78 1,03 4,94 BH9 1,74 1,30 7,21 101,30 8,16 64,04 57,56 8,02 20,16 0,60 0,07 4,73 21,40 5,00 7,32 4,76 1,08 7,09 BH10 0,71 0,79 2,50 83,48 11,17 115,68 46,04 6,91 27,34 0,59 0,07 7,63 16,70 2,97 4,78 4,84 0,88 8,89 BH11 1,38 1,03 5,01 98,31 9,17 91,02 55,14 6,35 15,97 0,59 0,06 1,71 18,02 3,19 3,49 5,37 0,91 5,73 BH12 0,90 1,09 2,64 93,95 10,39 87,71 51,96 7,32 19,37 0,58 0,06 5,12 20,11 5,51 14,85 4,75 1,30 16,77 BH13 0,77 0,87 6,34 86,72 13,51 212,96 49,69 11,07 158,98 0,61 0,07 13,56 18,78 6,43 12,11 4,64 1,05 9,75 BH14 0,67 0,84 0,86 90,67 5,39 9,41 52,57 5,99 8,82 0,61 0,08 3,54 18,60 4,46 5,91 4,84 0,93 3,02 BH15 1,55 0,82 2,17 82,56 11,94 161,59 45,09 7,34 25,32 0,58 0,07 5,30 16,30 3,56 9,24 5,03 0,96 6,80 BH16 0,67 0,94 1,27 115,53 8,75 51,28 70,47 9,22 21,79 0,64 0,07 8,17 20,62 4,61 8,26 5,58 0,91 4,45 BH17 1,71 1,15 3,47 103,01 11,65 89,73 58,36 9,34 25,88 0,59 0,07 4,30 21,35 4,94 15,39 4,82 0,90 5,35 BH18 2,13 1,04 6,10 84,87 7,70 107,81 47,62 6,64 25,91 0,59 0,08 9,74 19,94 5,48 8,97 4,38 1,00 7,53 BH19 0,71 0,91 3,63 107,33 9,48 48,38 62,43 8,54 25,45 0,62 0,06 8,11 19,52 5,16 13,96 5,45 0,99 8,29 BH20 2,16 1,19 4,62 110,73 9,40 24,86 63,93 7,70 14,03 0,60 0,06 0,71 21,50 5,38 8,67 5,19 0,99 3,81 BH21 0,94 0,63 1,56 67,07 3,44 21,91 38,15 3,55 5,70 0,60 0,07 3,80 17,57 4,30 3,99 3,86 0,92 4,64 BH22 1,75 1,05 8,52 97,85 10,88 69,50 52,58 8,29 11,87 0,57 0,08 6,29 21,24 4,17 8,29 4,50 0,70 3,54 BH23 1,22 0,95 3,38 84,71 7,83 83,20 48,00 5,56 14,20 0,61 0,07 3,48 17,71 3,73 6,93 4,69 0,79 3,67 BH24 0,72 0,89 3,30 82,18 8,57 92,58 46,62 5,69 19,23 0,60 0,07 10,51 16,11 3,39 10,74 5,06 0,94 12,70 BH25 0,95 0,82 3,31 78,21 7,71 70,40 44,75 5,08 19,08 0,62 0,08 18,91 16,07 3,06 5,29 4,71 0,80 3,76 BH26 0,67 0,67 2,87 77,73 10,03 157,59 42,90 5,92 15,47 0,58 0,08 8,27 15,43 3,62 13,44 5,00 0,95 6,92 BH27 1,03 0,87 2,40 79,48 6,23 59,45 45,08 4,16 8,19 0,61 0,07 5,47 16,53 3,58 4,02 4,74 0,89 3,03 BH28 1,88 0,71 2,13 69,26 3,80 44,47 39,42 3,74 11,00 0,60 0,06 8,02 15,37 3,63 5,95 4,51 0,86 6,55 BH29 1,43 0,71 1,99 76,94 5,49 69,93 43,00 4,49 15,96 0,60 0,06 3,08 15,13 3,68 18,65 5,02 1,08 11,16 BH30 1,30 0,69 2,16 68,55 5,00 71,35 39,10 4,20 13,26 0,61 0,07 5,64 15,08 2,85 3,11 4,47 0,78 2,82 BH31 1,81 0,82 1,03 71,29 3,09 16,07 40,21 2,83 3,40 0,60 0,06 4,97 15,30 2,70 3,91 4,57 0,77 3,58 BH32 1,09 0,93 1,43 73,41 6,56 80,09 40,56 4,79 14,33 0,59 0,07 7,36 13,98 4,12 29,56 5,27 1,11 13,01 BH33 1,38 0,90 14,83 76,39 3,09 10,94 42,33 3,02 5,69 0,59 0,05 5,02 16,95 3,27 8,43 4,38 0,75 7,69 BH34 1,83 0,74 2,07 73,93 3,94 30,20 40,65 4,72 12,14 0,57 0,08 9,75 17,05 3,51 3,37 4,30 0,77 3,98 BH35 1,66 0,91 3,84 77,27 3,37 20,57 44,77 3,05 4,06 0,61 0,06 2,21 15,07 2,73 6,66 5,01 0,83 6,87 BH36 1,10 0,92 6,75 74,39 5,10 37,54 42,76 4,07 9,95 0,61 0,06 5,23 14,88 2,82 4,74 4,92 0,92 7,44 BH37 1,02 1,03 2,57 79,05 8,90 116,02 46,77 8,55 55,98 0,62 0,07 9,12 16,83 3,82 11,60 4,67 0,80 4,94 BH38 1,27 1,15 4,83 77,97 6,78 74,32 45,56 4,94 13,44 0,62 0,07 8,72 15,58 3,07 7,17 4,94 0,83 6,26 BH39 1,90 0,84 1,19 75,66 6,62 51,50 44,60 5,16 5,08 0,62 0,07 3,74 16,65 3,01 4,39 4,49 0,83 5,79 BH40 1,76 0,91 4,09 82,46 5,77 29,75 50,03 6,63 15,15 0,64 0,08 11,43 16,75 3,39 7,55 4,88 0,95 8,22 BH41 0,98 0,79 0,85 75,69 6,55 51,39 42,25 4,78 9,48 0,59 0,06 2,34 14,86 3,35 5,95 5,07 1,08 4,58 BH42 1,32 0,77 2,57 71,16 5,73 39,58 39,17 4,27 6,14 0,60 0,06 1,65 14,39 3,70 3,60 4,91 1,12 4,10 BH43 1,05 0,89 1,40 80,20 5,55 43,42 41,51 4,53 7,24 0,56 0,07 6,90 17,28 4,18 9,97 4,55 0,82 7,71 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 53 <-- 53 --> PDF |
D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 BH44 0,88 0,82 2,18 76,46 5,99 43,76 42,24 4,32 11,20 0,59 0,06 3,10 16,57 3,73 8,77 4,52 0,88 8,50 H45 0,86 0,83 3,05 105,85 8,62 12,80 61,10 8,61 24,16 0,61 0,08 10,18 18,95 3,57 3,13 5,45 0,93 2,23 H46 0,91 0,81 1,50 104,60 15,79 48,29 57,48 11,57 27,30 0,58 0,07 8,95 19,67 3,60 4,19 5,17 0,97 8,78 H47 0,80 0,80 2,42 102,40 9,15 14,89 59,56 7,58 8,14 0,62 0,06 1,95 18,68 3,44 5,85 5,33 0,80 2,17 H48 0,79 0,76 3,67 97,85 14,07 55,07 55,96 9,23 31,57 0,60 0,06 2,23 19,11 4,07 6,95 5,03 0,87 2,34 H49 1,00 0,96 2,75 108,53 15,25 24,59 60,67 12,49 16,50 0,59 0,07 2,87 20,56 4,71 9,54 5,20 0,97 5,26 H50 0,96 0,90 3,94 103,06 15,18 45,05 56,82 10,49 25,00 0,58 0,07 5,81 19,61 4,03 10,66 5,12 0,84 4,95 H51 0,99 1,15 6,46 113,29 19,81 39,48 68,19 15,93 28,79 0,63 0,07 2,80 22,36 4,91 4,82 5,02 1,08 8,46 H52 1,09 0,87 0,84 111,42 17,62 59,65 68,06 12,16 27,33 0,65 0,06 2,72 20,35 3,54 7,18 5,31 0,87 7,25 H53 0,77 0,76 1,60 100,25 12,69 36,72 58,40 7,90 14,46 0,63 0,07 4,39 18,75 3,85 10,66 5,17 0,87 4,85 H54 0,58 0,54 1,83 104,15 17,71 59,16 59,70 11,58 28,72 0,61 0,06 4,28 17,83 4,05 13,88 5,71 1,04 10,23 H55 0,85 1,09 4,60 106,62 15,62 12,59 64,96 13,65 17,80 0,63 0,07 4,33 19,20 4,83 10,12 5,61 1,23 15,43 H56 0,47 0,63 1,40 104,09 17,25 26,77 60,77 9,81 14,61 0,62 0,09 11,94 17,20 3,50 6,30 5,91 0,95 2,34 H57 0,68 0,70 1,81 93,02 13,06 18,30 52,15 9,32 14,85 0,60 0,07 4,37 16,16 3,36 7,37 5,58 1,05 2,87 H58 0,61 0,79 4,28 104,37 15,73 25,30 61,43 11,76 31,98 0,62 0,08 9,46 17,31 3,15 3,44 5,90 1,05 5,14 H59 0,48 0,63 3,88 110,37 16,90 20,95 65,53 10,62 17,03 0,63 0,07 3,20 18,23 3,88 10,79 5,91 0,96 3,30 H60 0,59 0,73 5,34 102,42 14,16 22,93 61,48 10,33 19,50 0,64 0,07 5,53 17,88 3,26 3,47 5,53 0,89 2,79 S61 1,41 1,11 2,16 122,56 15,97 112,88 73,52 9,31 18,60 0,64 0,07 8,17 21,24 4,88 8,80 5,69 0,98 7,90 S62 0,73 1,16 4,59 115,79 10,90 32,94 67,29 8,54 15,73 0,62 0,06 3,99 20,77 5,14 15,74 5,53 1,08 10,78 S63 0,65 0,99 6,35 104,72 15,03 47,37 59,26 8,79 11,02 0,61 0,07 3,18 19,44 5,53 17,08 5,35 1,07 10,24 S64 0,84 1,04 4,45 107,23 9,09 30,71 58,45 8,66 24,18 0,57 0,08 9,79 19,31 4,04 10,92 5,54 0,93 5,10 CG65 0,90 1,06 2,75 101,39 10,07 60,58 59,24 8,89 19,79 0,61 0,08 4,37 21,78 5,45 23,15 4,71 0,97 16,84 Ovi rezultati sukladni su s rezultatima koje je za Bosnu i Hercegovinu dobioBašić i sur.(2007) u manjem broju istraživanih populacija, gdje su svojstva dužine peteljke lista, usječenost lista od središnje žile i usječenosti baze plojke pokazala veliku varijabilnost, s nešto manjim koeficijentima varijabilnosti, što je i razumljivo obzirom na veličinu uzorka, 41,15 – 46,15 % za duljinu peteljke, 30,58 % do 35,12 % za usječenost lista od središnje žile, odnosno 41,86% – 56,47 % za usječenost baze plojke. Kako nije utvrđena dlakavost,ona u statističkoj analizi nije obrađena. Oblik baze lista je naknadno obrađen, jer pripada posebnoj procijenjenoj skupini svojstava. Do sličnih rezultata u Hrvatskoj dolazi Franjić (1993, 1994a, 1996a, c), koji je ispitivao pet svojstava lista (dužina plojke, širina plojke, dužina peteljke, broj režnjeva s lijeve i broj režnjeva s desne strane). On je utvrdio da se multivarijatno stabla međusobno razlikuju kod svih populacija, a univarijatno da se stabla međusobno razlikuju kod većine populacija po svih pet ispitivanih svojstava. Izuzetak čine neke populacije kod kojih se stabla međusobno signifikantno ne razlikuju po jednom ili više istraživanih svojstava. Rezultati individualne unutarpopulacijske varijabilnosti pokazuju da postoji statistički visoko značajna varijabilnost svih analiziranih svojstava unutar svake populacije, a što je prikazano s F vrijednosti koja je statistički značajna (Tablica 2 i 3). Veoma često se u ovom istraživanju mogu primijeniti i određena odstupanja od očekivanih rezultata, tako veoma često Bosanskohercegovačke populacije za pojedina svojstva pokazuju visoki stupanj varijabilnosti, dok su u drugom slučaju u pitanju kontrolne populacije, najčešće one iz Hrvatske. Iako u nekim slučajevima populacije s većih nadmorskih visina pokazuju određena odstupanja od srednjih vrijednosti, očekivano je da će to biti u mnogo više slučajeva, a to smo očekivali iz razloga njihove izoliranosti i posebnih ekoloških uvjeta koji vladaju na tim staništima. Iz tablice 2 i 3 može se zaključiti da, iako su rasponi vrijednosti veći između populacija nego unutar pojedinih populacija za većinu svojstava, koeficijent varijabilnosti kao najpouzdanija mjera za komparaciju pokazuje da je varijabilnost svojstava između pojedinih stabala unutar populacija veća nego između populacija za većinu svojstava u Bosni i Hercegovini. Analiza rezultata međupopulacijske varijabilnosti prema zemljama porijekla, uz deskriptivne pokazatelje – Analysis of results of inter-population variability according to countries of origin with descriptive indicators Deskriptivnom analizom dobiveni su rezultati morfo metrijskih izmjera, te podaci o prosječnim svojstvi ma lista hrasta lužnjaka u populacijama iz pojedinih zemalja prikazani su u tablici 4. Za Bosnu i Hercegovinu, na bazi 4400 listova iz 44 populacije dobiveni su sljedeći podaci. Duljina plojke lista 82,21 mm ± 14,98 mm,duljina peteljke lista 3,99 mm ± 2,15 mm, udaljenost najšireg dijela plojke od baze plojke (sa desne strane) 49,25 mm ± 12,44 mm, (najveća) širina desne poluplojke24,59 mm ± 5,88 mm, (najveća) širina lijeve poluplojke 24,45 mm ± 5,95 mm, usječenost lista od središnje žile 9,91 mm ± 4,30 mm, usječenost baze plojke 1,24 mm ± 1,01 mm, ukupna širina plojke lista 49,04 mm ± 10,49 mm, ukupna duljina lista 86,20 mm ± 15,40 mm, odnos širine i duljine lista 0,60 ± 0,06, prosječna duljina režnja 17,62 mm ± 4,66 mm. Prosječan broj režnjeva sa desne strane je 4,85 ± 1,00. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 54 <-- 54 --> PDF |
D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 Na analiziranom lisnom materijalu hrasta lužnjaka stova, što ukazuje da nije prisutna pojava hibridizacije iz istraživanih populacija (Hrvatska, Bosna i Hercego-s hrastom meduncem (Quercus pubescens). Na slikama vina, Srbija, Crna Gora) nije registrirana dlakavost li-4, 5, 6 i 7 prikazane su neke od istraživanih populacija. Tablica 4.Deskriptivna analiza kvantitativnih varijabli cijelog skupa i analiza varijance Table 4 Descriptive analysis of quantitative variables in the whole group and analysis of variance Broj Broj stabala Srednja Standardna Min. Max. F - Svojstvo Zemlja populacija Number vrijednost devijacija veličina veličina Raspon CV veličina Trait Country No. of of Mean Standard Min. Max. Range CV F- population trees value deviation size size value K 1 BiH Hrvatska Srbija CG 44 16 4 1 4400 1600 400 100 82,21 99,60 107,40 97,85 14,98 15,58 14,01 10,11 54,40 60,20 66,50 76,20 150,30 165,50 162,50 117,30 95,90 105,30 96,00 41,10 18,23 15,64 13,05 10,33 257,38 12,64 40,56 Ukupno 65 6500 88,28 17,48 54,40 165,50 111,10 19,81 772,68 K 2 BiH Hrvatska Srbija CG 44 16 4 1 4400 1600 400 100 3,99 4,92 5,18 3,55 2,15 2,18 2,68 1,97 0,00 0,00 0,00 0,00 14,80 14,00 17,40 8,60 14,80 14,00 17,40 8,60 53,94 44,27 51,78 55,40 12,97 7,71 15,20 Ukupno 65 6500 4,29 2,24 0,00 17,40 17,40 52,28 97,23 K 3 BiH Hrvatska Srbija CG 44 16 4 1 4400 1600 400 100 49,25 60,23 66,02 59,54 12,44 13,61 13,03 12,20 19,20 20,00 33,00 33,00 97,00 110,00 111,00 95,00 77,80 90,00 78,00 62,00 25,27 22,60 19,73 20,50 77,80 5,29 13,86 Ukupno 65 6500 53,14 14,02 19,20 111,00 91,80 26,38 444,66 K 4 BiH Hrvatska Srbija CG 44 16 4 1 4400 1600 400 100 24,59 30,47 32,00 28,82 5,88 6,95 6,62 6,12 11,10 13,20 15,20 18,70 54,00 68,00 57,60 51,00 42,90 54,80 42,40 32,30 23,89 22,82 20,68 21,25 93,37 12,11 32,62 Ukupno 65 6500 26,56 6,84 11,10 68,00 56,90 25,76 466,65 K 5 BiH Hrvatska Srbija CG 44 16 4 1 4400 1600 400 100 24,45 30,29 32,63 30,42 5,95 6,89 7,21 5,62 3,80 12,10 14,00 20,20 54,60 61,00 69,00 46,10 50,80 48,90 55,00 25,90 24,36 22,74 22,11 18,46 104,11 9,65 34,37 Ukupno 65 6500 26,48 6,95 3,80 69,00 65,20 26,24 492,16 K 6 BiH Hrvatska Srbija CG 44 16 4 1 4400 1600 400 100 9,91 13,10 12,97 10,48 4,30 5,48 5,83 5,17 0,00 0,00 0,00 0,30 31,60 36,00 35,00 25,00 31,60 36,00 35,00 24,70 43,42 41,87 44,97 49,35 23,24 5,77 12,27 Ukupno 65 6500 10,89 4,95 0,00 36,00 36,00 45,49 204,92 K 7 BiH Hrvatska Srbija CG 44 16 4 1 4400 1600 400 100 1,24 0,77 0,91 0,90 1,01 0,84 1,11 1,06 0,00 0,00 0,00 0,00 6,80 4,40 6,50 4,00 6,80 4,40 6,50 4,00 81,73 108,60 122,65 117,97 23,01 5,38 10,17 Ukupno 65 6500 1,10 1,00 0,00 6,80 6,80 91,14 93,70 K 8 BiH Hrvatska Srbija CG 44 16 4 1 4400 1600 400 100 86,20 104,52 112,58 101,39 15,40 15,90 14,82 10,07 58,90 63,20 71,20 78,70 153,90 165,50 169,90 121,70 95,00 102,30 98,70 43,00 17,86 15,21 13,16 9,93 254,89 11,20 39,14 Ukupno 65 6500 92,57 18,06 58,90 169,90 111,00 19,51 805,99 K 9 BiH Hrvatska Srbija CG 44 16 4 1 4400 1600 400 100 49,04 60,77 64,63 59,24 10,49 11,74 10,76 8,89 26,10 31,40 40,70 40,50 95,80 120,00 101,50 87,90 69,70 88,60 60,80 47,40 21,40 19,32 16,65 15,01 167,62 15,46 65,42 Ukupno 65 6500 53,04 12,29 26,10 120,00 93,90 23,18 638,17 K 10 BiH Hrvatska Srbija CG 44 16 4 1 4400 1600 400 100 0,60 0,61 0,60 0,61 0,06 0,07 0,07 0,07 0,35 0,36 0,42 0,46 0,86 0,87 0,81 0,75 0,51 0,51 0,39 0,29 10,89 11,01 11,56 11,05 7,87 8,82 18,84 Ukupno 65 6500 0,60 0,07 0,35 0,87 0,52 11,00 16,70 K 11 BiH Hrvatska Srbija 44 16 4 4400 1600 400 17,62 18,86 20,18 4,66 4,14 4,98 8,04 9,51 11,06 49,10 39,90 38,33 41,06 30,39 27,27 26,45 21,94 24,65 28,10 14,79 3,82 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 55 <-- 55 --> PDF |
D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 CG 1 100 21,78 5,45 11,00 37,07 26,07 25,03 Ukupno 65 6500 18,15 4,65 8,04 49,10 41,06 25,64 79,95 K 12 BiH Hrvatska Srbija CG 44 16 4 1 4400 1600 400 100 4,85 5,43 5,53 4,71 1,00 1,01 1,02 0,97 2,00 2,00 3,00 3,00 8,00 9,00 8,00 7,00 6,00 7,00 5,00 4,00 20,62 18,57 18,42 20,53 14,19 10,41 1,88 Ukupno 65 6500 5,03 1,04 2,00 9,00 7,00 20,70 171,83 Analiza oblika baze lista pokazuje da su prisutni svi pretpostavljeni oblici, a da prevladava oblik pod brojem 9 koji ima najveću frekvenciju i da je tipičan za hrast lužnjak u istraživanom području. Njegova frek ven cija iznosi 41,1 %, dok je najmanje frekventan oblik lista označen sa 1, sa svega 1 %. U Bosni i Hercegovini također su prisutni svi pretpostavljeni oblici baze lista, a najfrekventniji je također bio oblik pod oznakom 9,s ukupno 45,2 %, a oblici označeni sa 1 i 2 pojavili su se u ukupnom postotku od 0,9 %. U Hrvatskoj je ukupno 32,5 % uzoraka imalo oblik baze lista označenih s oblikom 9, a 2,6 % imalo je oblik označen sa 1. S obzirom na oblik baze lista ispitivani uzorci iz Srbije pokazali su nešto drukčije rezultate u odnosu na uzorke iz drugih zemalja.Tako je skoro jednak postotak imao oblik baze lista 3 (33,8 %) i 9 (32,3 %), a najmanje je bilo oblika 8, svega 0,3%. U Crnoj Gori oblici baze lista označeni sa 1, 2 i 8 se uopće ne pojavljuju, dok su visoko frekventni oblici 4 (40,0 %) i 9 (37,0 %), a najmanje frekventan oblik bio Tablica 5.Frekvencije pojedinih oblika baze lista za sve ispitivane populacije Table 5 Frequencies of some leaf base formations of all tested populations Oblik baze lista Shape of leaf base Frekvencija Frequencies % 1 67 1,0 2 104 1,6 3 615 9,5 4 1099 16,9 5 261 4,0 6 249 3,8 7 833 12,8 8 599 9,2 9 2673 41,1 Ukupno Total 6500 100,0 je pod brojem 7 (2,0 %), ali su ovi rezultativezani za samo jednu populaciju. Dobiveni rezultati upućuju na prisutnost hibridnih jedinki s hrastom kitnjakom. Slika 6. Hrast lužnjak na planini Romaniji Slika 7. Hrast lužnjak u Livanjskom polju Figure 6Pedunculate oak on the Romanija mountain Figure 7Pedunculate oak in the Livno field |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 56 <-- 56 --> PDF |
D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 Deskriptivnom analizom vrijednosti statističkih pa rametara za prosječno adultno stablo i prosječni list za hrast lužnjak u Hrvatskoj, na bazi 7161 listova iz 17 populacija, Franjić (1996 a) je utvrdio vrijednosti za duljinu plojke od 87,06 mm ± 21,65 mm, prosječnu širinu plojke 52,30 mm ± 15,28 mm, duljinu peteljke 4,77 mm ± 1,99 mm, broj režnjeva s lijeve strane 4,71 ± 1,23 i broj režnjeva s desne strane 4,73 ± 1,23. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da su vrijednosti duljine i širine plojke i duljine peteljke lista za prosječan list hrasta lužnjaka u Hrvatskoj nešto veće nego u Bosni i Hercegovini, a da je broj režnjeva s desne strane nešto manji. Analizom varijance prema zemljama porijekla, podaci su grupirani u četiri skupine, te je utvrđeno da postoje statistički značajne razlike između skupina za svakopojedinačno svojstvo, jer je vrijednost Sig < 0,05 (vjerojatnost 95 %) i Sig < 0,01 (vjerojatnost 99 %). Ovo ukazuje na postojanje diferencijacije prema zemljama porijekla, zbog čega se ne preporučuje korištenje sjemenskog i sadnog materijala iz drugih zemalja. Zaključci o eventualnom mogućem grupiranju zemalja u kojima se međusobno mogu koristiti sjemenski i sadni materijal hrasta lužnjaka mogu biti doneseni nakon diskriminantne analize i multiplih testiranja. Prema Franjiću (1993, 1994a), za razumijevanje populacijske varijabilnosti veliku važnost imaju deskriptivni statistički pokazatelji (minimum – maksimum, aritmetička sredina, standardna devijacija i koeficijent varijabilnosti) za mjerena svojstva, a ukazuju na prisut- Tablica 6. Testovi normalnosti raspodjele ispitivanih svojstava Table 6 Tests of normality of distribution of tested traits nost postupnih promjena vrijednosti parametara u smjeru istok-zapad ili po vertikali (s obzirom na nad morsku visinu) i podudaraju se s promjenama nekih klimatskih čimbenika (npr. količina oborina, temperatura i dr.). Tako se poslije obavljenih mjerenja istraživanih morfometrijskih svojstava listova pristupilo obradi osnovnih deskriptivnih statističkih pokazatelja. Analizom međupopulacijske varijabilnosti utvrđeno je postojanje statistički značajne varijabilnosti između populacija za sva ispitivana svojstva (Sig < 0,05 i Sig < 0,01), što je vidljivo iz tablice 4. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem pokazuju da se u svakoj populaciji nalazi vjerojatno ista smjesa genotipova, ali da je zastupljenost (frekvencija) među njima različita. Također je i analizom varijance između populacija i između stabala unutar svih populacija, s obzirom na istraživana svojstva lista, Franjić (1996d) dobio rezultate koji ukazuju na postojanje signifikantnih razlika, kako između populacija (populacijska varijabilnost), tako i između stabala (individualna varijabilnost), s tom razlikom da su razlike između stabala veće nego razlike između populacija za svih pet istraživanih svojstava. Ovi rezultati potvrđuju neka ranija istraživanja kod drugih drvenastih vrsta i za neka druga svojstva (Eriks son i Jonsson 1986), što se može smatrati općim pravilom kod nekih vrsta šumskog drveća. Svojstva Traits Kolmogorov-Smirnov(a) Shapiro-Wilk Statistika df Signifikantnost Statistika df Signifikantnost K1 - duljina plojke lista 0,102 4400 0,000 0,942 4400 0,000 K2 - duljina peteljke lista 0,054 4400 0,000 0,976 4400 0,000 K3 - duljina plojke od njezine baze do najšireg dijela 0,055 4400 0,000 0,981 4400 0,000 K4 - širina desne poluplojke (na visini iz K3) 0,088 4400 0,000 0,951 4400 0,000 K5 - (najveća) širina lijeve poluplojke 0,084 4400 0,000 0,956 4400 0,000 K6 - usječenost lista od središnje žile 0,064 4400 0,000 0,977 4400 0,000 K7 - usječenost baze plojke 0,127 4400 0,000 0,931 4400 0,000 K8 - ukupna duljina lista (K1 + K2) 0,097 4400 0,000 0,947 4400 0,000 K9 - širina plojke lista (K4 + K5) 0,105 4400 0,000 0,938 4400 0,000 K10 - odnos širine i duljine lista (K8/K1) 0,038 4400 0,000 0,997 4400 0,000 K11 - prosječna duljina režnja (K1/K12) 0,084 4400 0,000 0,925 4400 0,000 K12 - broj režnjeva sa desne strane 0,192 4400 0,000 0,914 4400 0,000 (a)Lilliefors korekcija signifikantnosti Analiza rezultata testova normalnosti raspodjele ispitivanih svojstava Analysis of results for normality of distribution of tested traits Korištenjem Kolmogorov–Smirnov i Shapiro–Wilk U šumarstvu, i općenito u biološkim znanostima, testova normalnosti raspodjele zaključujemo da je ra-“pogreška” uz pravo značenje znači i promjenu odstuspodjela normalna za svako ispitivano svojstvo, jer je panja individualnih veličina od njihove sredine. Kod vrijednost Sig < 0,05. teoretski normalne distribucije, raspodjela i rasipanje |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 57 <-- 57 --> PDF |
D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 vrijednosti oko sredine posljedica je slučajnog varira-sta lužnjaka, odnosno o populacijama koje su pretrpjele nja u populaciji (pogreška mjerenja) ili neslučajnih veliki antropogeni utjecaj, bilo je za očekivati odstupačimbenika koji se očituju u slučajnom obliku. S obzi-nje pojedinih svojstava od normalne raspodjele, što rom da se ovdje radi o ostacima nekadašnjih šuma hra-ipak nije utvrđeno (Tablica 6). Analiza rezultata diskriminacijske analize Analysis of results for discrimination analyses Na temelju diskriminacijske analize po skupinama, vlastita vrijednost manja od 1, što znači da nema statiformiranim na temelju zemalja podrijetla, kako je pri-stički značajne diskriminacije, tj. razdvajanja u skupine kazano u tablici 7, utvrđene su tri funkcije kod kojih je po jednoj od funkcija. Tablica 7. Diskriminacijska analiza skupina prema zemljama podrijetla Table 7 Discrimination analysis of groups according to countries of origin Funkcija Function Vlastita vrijednost Own value %Varijanse % Variances Kumulativni % Cumulative % Kanonička korelacija Canonical correlation 1 0,444(a) 92,6 92,6 0,554 2 0,028(a) 5,8 98,4 0,164 3 0,008(a) 1,6 100,0 0,088 U analizi su korištene prve tri kanoničke diskriminantne funkcije. Budući da nije došlo do očekivanog razdvajanja ze-analize, provedena je i diskriminacijska analiza promalja po svom porijeklu diskriminantnom analizom, sječnih vrijednosti po populacijama, u cilju eliminacije što je protumačeno utjecajem očigledno jake unutarpo-ovog utjecaja. pulacijske varijabilnosti, kako su pokazale prethodne Tablica 8. Diskriminacijska analiza skupina prema zemljama podrijetla na temelju srednjih vrijednosti po populacijama Table 8 Discrimination analysis of groups according to countries of origin based on mean values per populations Funkcija Function Vlastita vrijednost Own value %Varijanse % Variances Kumulativni % Cumulative % Kanonička korelacija Canonical correlation 1 1,517(a) 70,9 70,9 0,776 2 0,518(a) 24,2 95,1 0,584 3 0,106(a) 4,9 100,0 0,310 U analizi su korištene prve tri kanoničke diskriminantne funkcije. Slika 8. Kanonička diskriminacijska analiza skupina, prema zemljama porijekla, a na temelju srednjih vrijednosti po populacijama Picture 8 Canonical discrimination analysis of groups according to countries of origin and based on mean values per populations |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 58 <-- 58 --> PDF |
D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 Diskriminacijska analiza prosječnih vrijednosti svih svojstava po populacijama i skupinama formiranim na osnovu zemalja porijekla (tablica 8) pokazala je da je vlastita vrijednost po svim funkcijama manja od jedan, osim po funkciji 1, koja je rezultanta svih ispitivanih svojstava i koja iznosi 1,517, što znači da je prisutno razdvajanje skupina po toj funkciji. Ovom diskriminacijskom funkcijom protumačeno je 70,9 % varijance. Iz slike 8 je vidljivo da su skupine razdvojene na dva podskupa. U jednom, lijevo od nulte funkcije, nalaze se Hrvatska i Srbija, a u drugom, desno od nultne funkcije Bosna i Hercegovina, te Crna Gora.To su dva podskupa koji se razlikujus obzirom na sve ispitivane karaktere. Prva diskriminacijska analiza pokazuje da ispitivani uzorci po zemljama istraživanja pokazuju statistički značajne razlike, što govori o osobnostima genetske baze hrasta lužnjaka za svaku zemlju pojedinačno, odnosno upozorava da bi korištenjem šumskog reprodukcijskog materijala hrasta lužnjaka trebalo koristiti isključivo autohtoni materijal. Diskriminacijskom analizom prosječnih vrijednosti po populacijama dobivene su sličnosti i grupiranje između materijala iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ali s obzirom da je korišten materijal iz samo jedne kontrolne crnogorske populacije preporučuju se daljnja opsežnija istraživanja ove mogućnosti. Analiza rezultata multiplih testiranja – Duncan test Analysis of results of multiple testing – Duncan test Multipla testiranja prema zemljama porijekla pokazala su različite razine grupiranja po skoro svim svojstvima, pa za veći broj svojstava iskazano je grupiranje Hrvatske i Crne Gore u jednu, Bosne i Hercegovine u drugu, a Srbije u treću skupinu, ukupno njih četiri, tako da se kao opći zaključak može utvrditi postojanje grupiranja prema zemljama porijekla, te da korištenje sjemena i sadnog materijala treba zadržati u okviru jedne zemlje. Prema Duncanovom testu, za duljinu plojke lista razdvajaju se tri skupine između kojih postoje statistički značajne razlike. U prvoj skupini nalazi se Bosna i Hercegovina, sa srednjom vrijednošću od 82,21 mm, u drugoj su Crna Gora i Hrvatska, čije su srednje vrijednosti 97,85 mm i 99,60 mm, a u trećoj dolazi Srbija sa srednjom vrijednošću od 107,40 mm. Obzirom na duljinu peteljke lista, Duncanov test također pokazuje razdvajanje u tri skupine, (tablica 2), s tim da je u prvoj skupini Crna Gora, sa srednjom vrijednošću od 3,55 mm, u drugoj Bosna i Hercegovina sa 3,99 mm, a u trećoj Hrvatska sa 4,92 mm, te Srbija sa vrijednošću od 5,18 mm. Duljina plojke od baze do najšireg dijela po Dun canovom testu, dijeli cijeli uzorak u tri skupine, u kojima su Bosna i Hercegovina sa srednjom vrijednošću od 49,25 mm, Crna Gora i Hrvatska sa 59,54 mm i 60,23 mm,te Srbija sa 66,02 mm. Prema širini desne poluplojke, svaka zemlja prema Duncanovom testu čini zasebnu skupinu, odnosno ne postoji grupiranje po ovom svojstvu, s izraženim razlikama srednjih vrijednosti (24,59 mm za BiH, 28,82 mm za Crnu Goru, 30,47 mm za Hrvatsku i 32,00 mm za Srbiju). Bosna i Hercegovina čini zasebnu skupinu, sa statistički značajnom razlikom prema ostalim zemljama i prosječnom vrijednošću najveće širine lijeve poluploj ke od 24,45 mm. Drugu skupinu čine Hrvatska i Crna Gora, sa srednjim vrijednostima 30,29 mm i 30,42 mm, a treću Srbija sa 36,63 mm. Duncanov test, pokazuje podjelu u dvije skupine prema usječenosti lista od središnje žile, te su u prvoj BiH i Crna Gora sa srednjim vrijednostima 9,91 mm i 10,48 mm, a u drugoj Hrvatska i Srbija sa 12,97 mm i 13,10 mm. Prema usječenosti baze plojke, samo Bosna i Hercegovina se izdvojila u posebnu skupinu, sa srednjom vrijednosti od 1,24 mm, a ostale države čine jednu skupinu sa srednjim vrijednostima između 0,78 mm i 0,91 mm. Za ukupnu duljinu lista, postoje statistički značajne razlike između svih država, te se dijele u četiri skupine. Prema ukupnoj širini lista, u zasebne skupine izdvajaju se BiH sa srednjom vrijednostiod 49,04 mm i Srbija sa 64,63 mm, dok Crna Gora i Hrvatska čine jednu skupinu sa srednjim vrijednostima između 59,24 mm i 60,77 mm. Odnos širine i duljine lista, pokazuje da su se izdvojile dvije skupine koje se međusobno preklapaju, te su tako u jednoj Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora sa srednjim vrijednostima između 0,597 i 0,606, a u drugoj Srbija, Crna Gora i Hrvatska sa vrijednostima od 0,603 i 0,610. Po prosječnoj duljini režnja, postoje statistički značajne razlike između svih država, te se dijele u četiri skupine. Broju režnjeva s desne strane pokazuje da su izdvojene dvije skupine. U prvu spadaju populacije iz Crne Gore i BiH, s prosječnim brojem režnjeva između 4,71 i 4,85 a u drugu Hrvatska i Srbija, između 5,43 i 5,53. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 59 <-- 59 --> PDF |
D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 ZAKLJUČCI 1.Potvrđeno je da je za morfometrijsku analizu listova hrasta lužnjaka najbolje koristiti listove kratkog fertilnog izbojka, jer oni jedini pokazuju recentno stanje vrste. 2.Deskriptivnom analizom dobiveni su podaci o prosječnim vrijednostima lista hrasta lužnjaka u istraživanim populacijama na području zapadnog Balkana (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora). 3.Analizom varijance utvrđeno je postojanje najveće varijabilnosti na individualnoj, unutarpopulacijskoj, kao i na međupopulacijskoj razini za svojstva duljina peteljke lista, usječenost lista od središnje žile i usječenost baze plojke. 4.Istraživanjem su dobivene signifikantne razlike na međupopulacijskoj, kao i na unutarpopulacijskoj razini, s tim da su razlike na unutarpopulacijskoj bile veće nego one na međupopulacijskoj razini, odnosno izraženija je individualna unutarpopulacijska varijabilnost.To upućujena zaključak da svaka populacija ima približno sličnu smjesu genotipova, a razlike se javljaju samo u preživljavanju, što je vjerojatno u uskoj vezi sa ekološkim čimbenicima koji vladaju u istraživanim populacijama. 5.Analizavarijance, diskriminacijska analiza i multipla testiranja za istraživana svojstva, a grupirana prema zemljama porijekla (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora), ukazuju na postojanje statistički značajnih razlika između istraživanih populacija, odnosnoda istraživani materijal iz svake zemlje čini zasebnu skupinu. 6.Istraživanja individualne unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti hrasta lužnjaka predstavlja polaznu osnovu za daljnji rad budući da rezultati tih istraživanja mogu poslužiti kao dobra osnova za odabir sjemenskih sastojina, oplemenjivanje, očuvanje genetičke raznolikosti (genofonda), kao i za razlikovanje pojedinih vrsta, hibridnih rojeva i nižih svojti hrasta lužnjaka. 7.Budući da se radi o gospodarski vrlo vrijednoj vrsti šumskog drveća, za čije uspijevanje i uzgajanje postoje uvjeti na područjima istraživanih zemalja,preporučuje se pošumljavanje hrastom lužnjakom na povoljnim staništima uz posebno posvećivanje pažnje porijeklu šumskog reprodukcijskog materijala. 8.Dobivene rezultate trebalo bi potvrditi i namolekularno- genetičkoj razini. LITERATURA: Bašić,N., J.Kapić, D.Ballian,2007: Morfometrijska analiza lista hrasta lužnjaka. Rad. Šumar. inst. Jastrebar. 42(1):5–18. Beck pl. Mannagetta, G., 1907: Flora Bosne i Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, II dio, Zemaljska štamparija, Sarajevo. Begović,B., 1960: Strani kapital u šumskoj privredi Bosne i Hercegovine za vrijeme otomanske vladavine. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu, GodinaV, Broj 5, str. 243. Begović,B., 1978: Razvojni put šumske privrede u Bosni i Hercegovini u periodu austrougarske uprave (1878–1918) sa posebnim osvrtom na eksploataciju šuma i industrijsku preradu drveta. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela, Knjiga LIV, Odjeljenje društvenih nauka, Knjiga 31:164–165. Eriksson,G., A.Jonsson,1986:Areview of the genetics ofBetula. Scand. J. For. Res. 1:421–434. Franjić, J., 1993: Morfometrijska analiza lista i ploda hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj. Magisterij, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno- matematički fakultet, Zagreb. Franjić,J., 1994a: Morphometric leaf analysis as an indicator of Pedunculate oak (Quercus robur L.) variability in Croatia.Ann. Forest. 19(1):1–32. Franjić,J., 1994b: Odnos dužine i širine plojke lista kao pokazatelj varijabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Simpozij-Pevalek, 23–54, Zagreb. Franjić,J., 1996a: Multivarijatna analiza svojstava lista posavskih i podravskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus roburL.,Fagaceae) u Hrvatskoj. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.Anali za šumarstvo 21/2:23–60. Franjić,J., 1996b: Morfometrijska analiza varijabilnosti lista posavskih i podravskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse 33: 153– 214. Franjić,J., 1996c: Multivarijatna analiza posavskih i podravskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj, Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, str. 108. Jovančević,M., 1966: Brdski lužnjak – posebna ra sa, Šumarstvo 3/5: 3–15. Jovančević,M., 1968: Brdski lužnjak – posebna ra sa II. Rano testiranje genetsko-fizioloških osobina, Šumarstvo 7/8:3–16. Klepac,D., 1988: Uređivanje šuma hrasta lužnjaka, Glasnik za šumske pokuse 24:117–132. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 60 <-- 60 --> PDF |
D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386 Kremer,A., J. L.Dupoey, J. D.Deans, J.Cot-Pintarić,K., 2002: Šumsko-uzgojna svojstva i život trell, U. Csaikl, R. Finkeldey, S. Espi-važnijih vrsta šumskog drveća, UŠIT, Sarajevo, nel, J. Jensen, J. Kleinschmit, B. Van str. 221. Dam,A. Ducousso, I. Forrest, U. L. De Stefanović, V., 1986: Fitocenologija sa pregledom Heredia,A. J. Lowe, M. Tutkova, R. C. šumskih fitocenoza Jugoslavije, Svjetlost OOUR Munro, S. Steinhoff, V. Badeau, 2002: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sara- Leaf morphological differentiation between jevo. Quercus robur and Quercus petraea is stable Stefanović,V.,V.Beus, Č.Burlica, H.Dizda across western European mixed oak stands.An rević, I. Vukorep,1983: Ekološko-vegetacij nals of Forest Science,59: 777–787. ska rejonizacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Matić,V.,P.Drinić,V.Stefanović, M.Ćirić, 1983, Šumarski fakultet, Posebna izdanja br. 17. V.Beus, G.Bozalo, S.Golić, U.Hamzić, Šilić,Č., 2005:Atlas dendroflore (drveće i grmlje) Lj.Marković, M.Petrović, M.Subotić, Bos ne i Hercegovine, Matica. N. Talović, J.Travar,1971: Stanje šuma u Trinajstić, I., 1988: Taksonomska problematika SR Bosni i Hercegovini prema inventuri šuma hra stalužnjakaQuercus robur L. u flori Jugoslana velikim površinama u 1964–1968. godini. Šuvije. Glas. Šum. pokuse 24:101–116. marski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, posebna izdanja, str. 202–254. Zahvala: Ovo istraživanje ostvareno je u okviru veliku zahvalnost. Također kolegama koje su pomogle projekta koji je financiralo Kantonalno Ministarstvo za u sakupljanju ovog obimnog herbarskog materijala duobrazovanje i nauku, Kantona Sarajevo, pod brojem gujemo veliku zahvalnost, a prije svega dr. sc. Mladenu ugovora 11-14-20059.1/07 od 27.12. 2007. godine. Ivankoviću, doc. dr. Martinu Bobincu, dr. sc. Todoru Zbog toga g. Ministru i ostalom osoblju koji su našli Mikiću, Almiru Dugonji, dipl. ing. šum. i Goranu Pejčirazumijevanja za realizaciju ovog projekta dugujemo noviću, dipl. ing. šum. SUMMARY: The paper presents a research study into the intrapopulation and interpopulation variability of morphological traits of pedunculate oak leaf in Western Balkan countries (Croatia, Bosnia and Herzegovina, Serbia, Montenegro). A total of 65 populations and 650 trees were analyzed. Morphometric analysis included 14 morphological traits in all. Descriptive analysis, analysis of variance, discrimination analysis and multiple tests were used for statistical processing. Significant differences were found both in interpopulation and individual intrapopulation variability. Intrapopulation variability were statistically more significant than interpopulation variability. The highest variability was exhibited by the length of leaf petiole, the incision of leaf to the central nerve, and the incision of leaf blade. Variance analysis, discrimination analysis and multiple testing for the investigated traits, which were grouped according to the country of origin, indicate the existence of statistically significant differences among the studied populations. Consequently, the studied material from each country represents a separate group. Accordingly, forest reproductive material should exclusively consist of autochthonous material. No leaf hairiness was registered in the studied leaf material, which points to the absence of hybridization with pubescent oak (Quercus pubescens). This research may be viewed as a starting point for the selection of seed stands, improvement and preservation of genetic diversity of pedunculate oak, as well as for discriminating individual species, hybrid swarms and lower pedunculate oak taxa. Key words: Pedunculate oak (Quercus robur L.), morphometric leaf analysis, intra- and interpopulation variability |