DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 45     <-- 45 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386
UDK 630* 164 (Quercus robur L.) (001)


MORFOLOŠKAVARIJABILNOST HRASTALUŽNJAKA(Quercus robur L.)
NA PODRUČJU HRVATSKE I ZAPADNOG BALKANA


MORPHOLOGICALVARIABILITY OF PEDUNCULATE OAK (Quercus robur L.)
IN THE REGION OF CROATIAAND WESTERN BALKANS


1 21


Dalibor BALLIAN, Mirzeta MEMIŠEVIĆ, Faruk BOGUNIĆ,


1 34


Neđad BAŠIĆ, Miroslav MARKOVIĆ , Davorin KAJBA


SAŽETAK: U radu su prikazana istraživanja unutarpopulacijske i međupopulacijske
varijabilnosti morfoloških svojstava lista hrasta lužnjaka na području
zemalja zapadnog Balkana (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna
Gora). Analizirano je ukupno 65 populacija i 650 stabala, a morfometrijska
analiza uključivala je ukupno 14 morfoloških svojstava. Za statističku obradu
korištene su deskriptivna analiza, analiza varijance, diskriminacijska analiza i
multipli testovi. Utvrđene su signifikantne razlike na međupopulacijskom, kao
i na individualnom unutarpopulacijskom i bile su statistički značajnije od međupopulacijske
varijabilnosti. Najveću varijabilnost imala su svojstva duljine
peteljke lista, usječenost lista od središnje žile i usječenost baze plojke. Analiza
varijance, diskriminacijska analiza i multipla testiranja za istraživana svojstva,
a grupirana prema zemljama porijekla, ukazuju na postojanje statistički
značajnih razlika između istraživanih populacija, tako da istraživani materijal
iz svake zemlje čini zasebnu skupinu, te bi pri uporabi šumskog reprodukcijskog
materijala trebalo isključivo koristiti autohtoni materijal.


Kod istraživanog lisnog materijala nije registrirana dlakavost listova, što
ukazuje da nije prisutna pojava hibridizacije sa hrastom meduncem (Quercus
pubescens). Istraživanja mogu poslužiti kao polazna osnova za odabir sjemenskih
sastojina, oplemenjivanje i očuvanje genetičke raznolikosti hrasta
lužnjaka, kao i za razlikovanje pojedinih vrsta, hibridnih rojeva i nižih svojti
hrasta lužnjaka.


Ključne riječi:hrast lužnjak (Quercus roburL.), morfometrijska analiza
lista, unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost


UVOD – Introduction
Hrast lužnjak (Quercus roburL.) je široko raspro-je samo na grupe stabala u pojedinim područjima.
stranjena europska vrsta, a gospodarski važna u Hrvat-


U Hrvatskoj se nalazi najveća cjelovita šuma hrasta
skoj iSrbiji, dok je nekada bila ekonomska vrsta i u


lužnjaka i to na području Spačve, koja pokriva povr-
Bosni i Hercegovini, gdje je u posljednjih stotinu go


šinu od 40 000 ha i predstavlja jednu petinu svih luždinapotpuno
marginalizirana, a u Crnoj Gori svedena


njakovih šuma u Hrvatskoj (201 739 ha). Šume hrasta
lužnjaka u Hrvatskoj imaju veliko gospodarsko znače


1


Dalibor Ballian, Faruk Bogunić, Neđad Bašić, Šumarski fakultet


nje, ali istovremeno i važnu ekološku i socijalnu ulogu.


Univerziteta u Sarajevu, Zagrebačka 20, 71000 Sarajevo,


U Europi Spačva također spada među najveće cjelovite


Bosna i Hercegovina


2


hrastove šume. Nekadašnje lužnjakove šume bile su
Bosna i Hercegovina


Mirzeta Memišević, BH šume,Titova 7, 71000 Sarajevo,


prašumskog tipa, potpuno nepristupačne i neuređene i


3


Miroslav Marković, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu


nema sačuvanih većih dijelova starih hrastika, iako po


sredinu,A. Čehova 13, 21000 Novi Sad, Srbija


4
jedina stabla i sastojine (Lože, Prašnik), mogu dočarati


Davorin Kajba, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska


bogatsvo nekadašnjih šuma.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 46     <-- 46 -->        PDF

D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386


Kada se u Bosni i Hercegovini govori o visokim šu-


mama, misli se ponajprije na visoke šume bukve, čiste i


mješovite šume jele i smreke; mješovite šume jele,
smreke i bukve, šume crnog i običnog bora, te šume hrasta
kitnjaka, dok su šume hrasta lužnjaka svrstane u
kategoriju ostale visoke šume zbog svoje zanemarive
po vršine (Stefanović 1986, Stefanović i sur.
1983). Prema podacima iz spomenute inventure (Matić
i sur. 1971), površina ostalih visokih šuma je 32 368 ha,
od čega je prema procijeni 31,7 % ili 10 261 ha otpada
na šume hrasta lužnjaka.


Za razliku od Matića i sur. (1971), Klepac
(1988) navodi da je sadašnja ukupna površina šuma hrasta
lužnjaka u BiH oko 30 000 ha. Najkvalitetnije šume
hrasta lužnjaka nalaze se u općinama Bosanski Šamac,
Bosanska Gradiška, Brčko i Bijeljina, a ukupna površina
lužnjakovih šuma na ovom području iznosi oko 14 000
ha. Najstarije šume hrasta lužnjaka nalaze se u općini
Bosanska Gradiška, i to s prosječnom drvnom zalihom


3


oko 315 m/ha. Ostatak čine privatne, manje, uglavnom
panjače hrasta lužnjaka diljem Bosne i Hercegovine.


S obzirom na ekologiju hrasta lužnjaka, te se šume
uglavnom nalaze u ravnicama, dolinama velikih rijeka,
te nekim od planinskih visoravni (Pintarić 2002,Stefanović
1986, Stefanović i sur.1983). Oko 5 %
po vršine Bosne i Hercegovine su ravnice koje su pogodne
za rast i razvoj šuma hrasta lužnjaka.Taj dio je kroz
povijest bio stalno izložen jakom ljudskom djelovanju,
što je utjecalo i na stanje šuma u tom području (Begović
1960, 1978). Danas u tom području imamo visokovrijedna
poljoprivredna zemljišta, i područja s urbanim
sredinama, koja su se razvijala na račun šuma hrasta lužnjaka.
Zbog tog antropogenog utjecaja, postojanje šuma
hrasta lužnjaka na tom području može se rekonstruirati
samo iz nalaza pojedinih starih stabala, kao što je slučaj
sa područjem Sarajevskog polja, gdje još obitava oko
100 do 150 starih stabala, te nešto više uz jugoistočni i
sjeverozapadni rub polja.


Hrast lužnjak u Bosni i Hercegovini prvi opisuje
Beckpl.Mannagette(1907) koji u svom djelu Flo ra
Bosne i Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, napominje
da lužnjak tvori slavonsku hrastovu šumu u
savskoj nizini i oko većih pritoka rijeke Save, kao u
mnogim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, ali da
su to samo ostaci nekada velikih šumskih kompleksa,
kasnije ga spominje Šilić (2005). Uz Posavinu kao
glavno područje rasprostranjenja hrasta lužnjaka,vrlo su
interesantna i područja u dolinama većih rijeka, kao
Drine, Bosne, Lepenice, Lašve, Usore, Ukrine,Vrbanje,
Vrbasa, Une i Sane (Stefanović i sur.1983). Također
su interesantna i neka od kraških polja, te visoko planinska
Glasinačka visoravan (Jovančević 1966, 1968),


gdje nalazimo pojedina stabla ili manje skupine stabala.


Situaciju sa gospodarenjem ovim šumama otežava i vla


snička struktura ovih šuma, jer su većinom u privatnom


vlasništvu, te se njima ne gospodari na adekvatan način,


i u poodmaklom su stadiju degradacije.


Hrast lužnjak je u prošlosti na području Bosne i


Hercegovine bio ekonomski vrlo važna vrsta, zbog
čega ne bi trebalo da sekao slabo zastupljena vrsta “otpisuje”,
već bi bilo potrebno raditi na iznalaženju načina
da se ona ponovo unese na pogodna staništa,
posebno imajući u vidu da postoje velike neiskorištene
površine pogodne za osnivanje šuma hrasta lužnjaka u
Bosni i Hercegovini.


U Srbiji hrast lužnjak pokriva površinu od ukupno
32 400 ha,od kojih su 64 % državne, a 36 % privatne
šume. Ustanovljene su dvije sjemenske regije hrasta lužnjaka
i to Posavsko-podunavska regijai sjemenska regija
središnje Srbije. Posavsko-podunavska regija hrasta
lužnjaka obuhvaća najvrednije šume hrasta lužnjaka iteritorijalno
ona obuhvaća područje Vojvodine, zatim
šume na području Zemuna, Surčina, Palilule, Čukarice,
Obrenovca, kao i šume u slivu Dunava na području
Smedereva, Požarevca i Velikog Gradišta. Druga sjemenska
regija obuhvaća središnju Srbiju u kojoj hrast
lužnjak raste u dolinama rijeka.


Crna Gora nema suvislih sastojina hrasta lužnjaka, a u
ovim istraživanjima korištena su stara pojedinačna stabla
oko Danilovgrada, dok ih nalazimo i uz rijeku Bojanu.


U ovim istraživanjima krenulo se od pretpostavke
da će proučavanjem niza morfoloških svojstava lista
hrasta lužnjaka, na unutarpopulacijskoj i međupopulacijskoj
razini dobiti,pokazatelji varijabilnosti koji će se
koristiti u razdjelbi sjemenskih jedinica i pri korištenju
šumskog reprodukcijskog materijala, te kod aktivnosti
na očuvanju prirodnih populacija hrasta lužnjaka.


Samo postojanje varijabilnosti za analizirana svojstva
ukazuje na mogućnost njenog korištenja pri izvođe
nju šumsko uzgojnih radova, kao i kroz selekciju
najboljih individua za podizanje sjemenskih plantaža,
izdvajanja sjemenskih sastojina, grupa stabala kako je
to učinjeno u Hrvatskoj.


Cilj istraživanja bio je na egzaktan način utvrditi
unutarpopulacijsku i međupopulacijsku varijabilnost
istraživanih morfoloških svojstava hrasta lužnjaka višestrukom
multivarijatnom analizom. Krajnji rezultat
bio bi ujedno i veliki doprinos u poslovima na razdjelbi
sjemenskih jedinica hrasta lužnjaka, te manipulaciji
njegovim reprodukcijskim materijalom na znanstveno
prihvatljiv način. Također rezultati će omogućiti što
bolje provođenje aktivnosti na oplemenjivanju ove
vrste,kao i zaštiti autohtonog genofonda, kroz dinamičko
i statičko očuvanje, metodamaex situiin situ.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 47     <-- 47 -->        PDF

D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386


MATERIJAL I METODE RADA– Material and methods
Tijekom ljeta i jeseni 2007. i 2008. godine (od poče-njaka koja su rađala sjemenom i da predstavljaju prirotka
srpnja do listopada) sakupljan je lisni materijal hrasta dnu populaciju.Također je kroz razmjenu dobiven herlužnjaka
na svim lokacijama u Bosni i Hercegovini,gdje barski materijal za analizu iz 16 populacija u Hrvatskoj,
je pronađeno u skupini najmanje 10 stabala hrasta luž-četiri iz Srbije i jedan iz Crne Gore (Tablica 1, Slika 1).


Tablica 1. Pregled istraživanih populacija


Table 1 Overview of analyzed populations


Red. br.
No.
Zemlja
Country
Naziv populacije
Population
Oznaka populacije
Sign
G. sjeverna širina
Latitude
G. istočna dužina
Longitude
Nadmorska visina
Altitude
1 BiH Donji Žabari - Pelagićevo BH1 45o 00’17’’ 18o 37’23’’ 82
2 BiH B. Brod - Zborišta BH2 45o 05’27’’ 18o 00’38’’ 84
3 BiH Brezovo polje-Vrsani BH3 44o 49’26’’ 19o 03’39’’ 84
4 BiH Brčko - Brka BH4 44o 53’49’’ 18o 42’17’’ 87
5 BiH Gradiška - Lipnica BH5 45o 06’64’’ 17o 18’63’’ 91
6 BiH Bijeljina Patkovača BH6 44o 43’50’’ 19o 13’30’’ 93
7 BiH Orahova BH7 45o 11’ 11’’ 17o 04’25’’ 96
8 BiH Janja Glavicica BH8 44o 36’40’’ 19o 11’55’’ 124
9 BiH Dubrave Srebrenik BH9 44o 49’06’’ 18o 34’ 11’’ 133
10 BiH Novi Grad (Bos. Novi) BH10 45o 02’29’’ 16o 26’06’’ 136
11 BiH Zvornik -Aluminij BH11 44o 25’01’’ 19o 07’22’’ 141
12 BiH Srbac BH12 44o 57’23’’ 17o 25’14’’ 142
13 BiH Knežica - B. Dubica BH13 45o 06’24’’ 16o 40’32’’ 145
14 BiH Zalužani BH14 44o 48’40’’ 17o 12’03’’ 146
15 BiH Rastavci - Prijedor BH15 44o 54’56’’ 16o 41’86’’ 147
16 BiH Prnjavor BH16 44o 51’49’’ 17o 40’42’’ 151
17 BiH Jelah BH17 44o 39’09’’ 17o 56‘ 46’’ 181
18 BiH Sanski Most -Vrhpolje BH18 44o 41’91’’ 16o 43’79’’ 190
19 BiH Živinice - D. Dubrave BH19 44o 27’58’’ 18o 41’09’’ 216
20 BiH Žepče BH20 44o 25’35’’ 18o 03’10’’ 224
21 BiH Ripač BH21 44o 46’31’’ 15o 55’55’’ 229
22 BiH Novi Šeher BH22 44o 30’09’’ 18o 02’02’’ 230
23 BiH KotorVaroš BH23 44o 39’07’’ 17o 21’35’’ 252
24 BiH Ključ -Velečevo BH24 44o 30’56’’ 16o 48’42’’ 260
25 BiH Mutnica - Cazin BH25 44o 58’55’’ 15o 50’54’’ 270
26 BiH BilaVoda -Vinac BH26 44o 15’48’’ 17o 17’08’’ 408
27 BiH Muhašinovići -Visoko BH27 44o 00’38’’ 18o 08’45’’ 413
28 BiH Kaćuni - Nezirovići BH28 44o 03’59’’ 17o 56’13’’ 443
29 BiH Drvar BH29 44o 23’39’’ 16o 21’54’’ 462
30 BiH Nević polje BH30 44o 11’46’’ 17o 42’ 11’’ 476
31 BiH Kiseljak BH31 43o 56’30’’ 18o 04’56’’ 477
32 BiH Bojnik - Sarajevo BH32 43o 52’41’’ 18o 17’34’’ 489
33 BiH Stojčevac - Ilidža BH33 43o 48’40’’ 18o 17’25’’ 506
34 BiH Brestovsko BH34 44o 00’29’’ 18o 01’30’’ 508
35 BiH Kopčić BH35 44o 06’00’’ 17o 26’31’’ 537
36 BiH Olovo BH36 44o 07’44’’ 18o 36’ 11’’ 542
37 BiH Lukavica - Sarajevo BH37 43o 49’26’’ 18o 21’58’’ 552
38 BiH Miljevina BH38 43o 31’06’’ 18o 38’56’’ 627
39 BiH Bosanski Petrovac BH39 44o 33’20’’ 16o 22’25’’ 672
40 BiH Posušje BH40 43o 27’62’’ 17o 19’42’’ 675
41 BiH Crni lug – Bos. Grahovo BH41 44o 01’05’’ 16o 38’24’’ 703
42 BiH Čađavica - Mrkonjić Grad BH42 44o 27’04’’ 16o 58’42’’ 753
43 BiH Knežina BH43 44o 01’40’’ 18o 44’53’’ 759
44 BiH Sokolac BH44 43o 55’17’’ 18o 48’53’’ 866
45 Hrvatska Motovunska šuma H45 45o 20’00’’ 13o 50’00’’ 90
46 Hrvatska Skakavac H46 45o 29’00‘’ 15o 42’00’’ 112




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 48     <-- 48 -->        PDF

D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386


47 Hrvatska Orlovac H47 45o 33’00’’ 15o 44’00’’ 112
48 Hrvatska Velika Gorica H48 45o 40’00’’ 16o 10’00’’ 98
49 Hrvatska Novska H49 45o 19’08’’ 16o 55’00’’ 143
50 Hrvatska Lipovljani H50 45o 26’00’’ 16o 49’00’’ 143
51 Hrvatska Okučani H51 45o 11’00’’ 17o 10’00’’ 95
52 Hrvatska Đurđenovac H52 45o 34’00’’ 18o 08’00’’ 97
53 Hrvatska Guševac H53 45o 13’00’’ 18o 29’00’’ 96
54 Hrvatska Spačva H54 45o 56’00’’ 18o 50’00’’ 85
55 Hrvatska Gunja H55 45o 05’23’’ 18o 49’ 11’’ 86
56 Hrvatska Morović H56 45o 02’00’’ 19o 11’00’’ 83
57 Hrvatska Dubica H57 45o 17’00’’ 16o 44’00’’ 98
58 Hrvatska Zdenački gaj H58 45o 37’00’’ 17o 04’00’’ 160
59 Hrvatska Ključevi H59 45o 11’00’’ 17o 21’00’’ 95
60 Hrvatska Vrbanja H60 45o 01’00’’ 18o 59’00’’ 85
61 Srbija Ristovača S61 45o 25’44’’ 19o 15’19’’ 75
62 Srbija Povoj S62 45o 15’34’’ 19o 29’15’’ 77
63 Srbija Morović S63 44o 58’30’’ 19o 21’34’’ 78
64 Srbija Paraćin S64 43o 52’01’’ 21o 22’00’’ 128
65 Crna Gora Danilovgrad CG65 42o 33’03’’ 19o 06’09’’ 113


Slika 1. Istraživane populacije hrasta lužnjaka (Q. roburL.)
Figure 1Analyzed populations of Pedunculate oak (Q. roburL.)


Lisni materijal skupljan je s kratkih plodnih izbojaka
(kratkorasta) adultnih stabala na osami ili stabala na rubovima
šuma, prema ranije utvrđenoj metodologiji, bu


dući su ranija istraživanja pokazala da je ovaj materijal


najpodobniji za morfometrijske analize, a dobro repre


zentira istraživane populacije (Trinajstić 1988,Franjić1994
a, 1996 a, 1996 c).


Sa pojedinačnog stablasabrano je po 30 listova, i to
sa plodnih kratkorasta i južno eksponiranog dijela krošnje.
Pri sabiranju materijala rađena je primarna selekcija




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 49     <-- 49 -->        PDF

D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386


i nastojalo se da listovi budu ujednačeni, da imaju izražena
svojstva,koja će se analizirati, i to kako kod listova
unutar stabla tako i kod svih stabala iste populacije.


Ukupno je sakupljeno 19 500 listova sa 650 stabala
iz 65 populacija, kako je prikazano u tablici 1. Za analizu
je mjereno 10 listova po stablu, uz neophodnu selekciju
listova kako bi uzorak bio što homogeniji,
odnosno da razlike u svojstvima koja će se mjeriti budu
smanjene unutar jedinki.


Za mjerenje listova korištena je metodologija koju je
prikazaoFranjić(1993, 1994a, b, c, d; 1996 a, b, c, d),


Slika 2. Mjerena svojstva lista (Franjić 1993)


Figure 2Measured traits of a leaf (Franjić 1993)


Mjerena su sljedeće svojstva (Slika 2 i 3):
K – duljina plojke lista (mm)


1


K – duljina peteljke lista (mm)


2


K – duljina plojke od njezine baze do najšireg dijela


3


(sa desne strane,mm )
K – širina desne poluplojke na visini iz K3


4


K – širina lijeve poluplojke (mm)


5


K – usječenost lista od središnje žile (mm)


6


K – usječenost baze plojke (mm)


7


Izvedene su sljedeće karakteristike:
K – ukupna širina plojke lista u mm (K + K)


8 45


K – ukupna duljina lista(K + K)
K – odnos širine i duljine lista (K/K)


9 12


10 81


K – prosječna duljina režnja (K/K )


11 112


K – broj režnjeva sa desne strane (kom.)


12


K – ocjena dlakavosti (1 – nema, 2 – u pazuhu lista,


13


3 – na cijelom listu)
K – oblik baze lista, prema shemi (1–9) (Slika 3)


14


a modificiraoBašić i sur.(2007).Proširena je tako što
su osim svojstava koja ona koristi (a – duljina plojke
lista; b – duljina peteljke lista; c – udaljenost najšireg dijela
plojke od baze plojke; d - širina lijeve poluplojke;
e – usječenost lista od središnje žile; f – širina plojke
lista; g – usječenost baze plojke; h – broj režnjeva sa
desne strane, f/a – LL- indeks) uvedena još neka (širina
desne poluplojke na visini iz K3, te izvedena svojstva:
ukupna dužina lista, prosječna dužina režnja, oznaku
dlakavosti i oblik baze lista).


Slika 3. Oblik baze lista (Kremer i sur. 2002)


Figure 3Formation of leaf base (Kremer et al. 2002)


Mjerenje navedenih svojstava obavljeno je s preciznošću
od 1/10 mm, a ostale karakteristike procjenjivane
su okularno.


Mjereni morfološki podaci statistički su obrađeni
korištenjem paketa SPSS 15.0 for Windows (SPSS,
Inc. 2005).Analize obuhvaćaju:


– individualnu unutarpopulacijsku varijabilnost kvantitativnih
svojstava kroz deskriptivne pokazatelje:
srednju vrijednost, standardnu devijaciju, signifikantnost
značajnosti razlika i koeficijent varijabilnosti
(Sd/mean × 100);
– testove normalnosti raspodjele za kvantitativna
svoj stva;
– međupopulacijsku varijabilnost kroz standardne statističke
pokazatelje: srednju vrijednost, standardnu
devijaciju, standardnu grešku, minimalnu i mak simal
nu vrijednost i koeficijent varijabilnosti za




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 50     <-- 50 -->        PDF

D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386


kvan ti tativna svojstva, mod, medijanu i najčešću fre


kvenciju za kvalitativna svojstva;


– analizu varijance (ANOVA) za kvantitativna svojstva
prema skupinama formiranim po zemljama porijekla;

diskriminantnu analizu kvantitativnih svojstava pre ma
skupinama formiranim po zemljama porijekla;
– multipla testiranja za kvantitativna svojstva (LSD i
Duncan);
– diskriminantnu analizu uzimajući u obzir prosječne
vrijednosti svih ispitivanih svojstava po populacijama.



Slika 4. Stari lužnjak u Posuškom polju


Figure 4Old Pedunculate oak in the Posušje field


Kada su utvrđenestatistički značajne razlike analizom
varijance za neko istraživano svojstvo, pristupa se
multiplom testiranju, koje pokazuje između kojih skupina
postoje ili ne postoje razlike.


Rezultati deskriptivnih pokazatelja analizirani su
unutar populacija u cilju utvrđivanja postojanja statistički
značajnih razlika morfoloških karakteristika listova
između stabala unutar pojedine populacije.


Rezultati analize varijance i diskriminantne analize
rađene su zbog utvrđivanja postojanja statistički značajnih
razlika između populacija po zemljama porijekla.


Slika 5. Posavska šuma lužnjaka kod Morovića


Figure 5Posavina forest of Pedunculate oak near Morović


REZULTATI I RASPRAVA– Results and discussion


Analiza individualne unutarpopulacijske varijabilnosti


Analysis of individual intra-population variability


Analiza varijance međupopulacijske varijabilnosti
dobiveni su rezultati koji pokazuju da postoji statistički
značajna unutarpopulacijska varijabilnost u svakoj populaciji
za većinu istraživanih svojstava, a što je prikazano
za svih 12 mjerenih i izvedenih svojstava u
tablicama 2 i 3.


Svojstva lista hrasta lužnjaka koja su pokazala najveću
varijabilnost u ovom istraživanju su: K – dužina


2


peteljke lista, čiji je koeficijent varijabilnosti iznosio


od 32,59 % do 84,26 %, K – usječenost lista od središ


6


plojke, sa koeficijentom varijabilnosti od 37,80 % do
142,62 % za Bosnu i Hercegovinu, odnosno do čak
159,86 %, koliko je iznosio u kontrolnoj populaciji
Povoj (Srbija).


nje žile, 29,16 % do 50,82 %, te K – usječenost baze


7




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 51     <-- 51 -->        PDF

D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386


Tablica 2.Deskriptivni pokazatelji i analiza varijance istraživanih svojstava na unutarpopulacijskoj razini


Table 2 Descriptive indicators and analysis of a variance in tested traits on intra-population level


Svoj.
Trait.
Duljine plojke
(K
1
)
Length of
blade (K1)
Duljine peteljke
lista (K
2
)
Length of leaf
petiole (K2)
Duljina plojke od
njezine baze do
najšireg dijela (K
3
)
Length of blade
from its base to the
widest part (K3)
Širine desne
poluplojke (K
4
)
Width of right
semiblade (K4)
Širine lijeve
poluplojke (K
5
)
Width of left
semiblade (K5)
Usječenosti lista
središnje
žile (K
6
)
Incision of a leaf
to a central
nerve (K6)
Pop. Sred. Sd F Sred. Sd F Sred. Sd F Sred. Sd F Sred. Sd F Sred. Sd F
BH1 106,33 13,43 114,25 5,41 2,30 8,84 64,13 12,27 5,79 34,30 6,77 12,03 33,36 5,51 10,37 14,10 5,77 2,53
BH2 110,37 14,39 187,60 4,04 2,67 12,97 67,57 11,76 9,19 34,56 5,74 8,13 33,97 5,82 5,14 12,05 5,27 4,52
BH3 87,58 8,14 62,33 4,93 2,46 21,99 52,41 8,98 7,16 26,42 5,08 9,20 25,43 4,92 12,28 11,44 4,44 5,97
BH4 92,60 7,55 62,51 4,14 2,12 4,94 54,80 10,22 4,73 28,15 3,96 3,65 27,81 4,29 3,81 13,06 5,03 4,00
BH5 86,65 9,61 87,07 4,13 2,22 9,31 54,54 10,53 10,35 26,18 3,45 3,77 25,22 3,59 4,66 11,67 4,16 5,42
BH6 93,91 9,82 177,10 4,60 2,40 16,54 54,25 11,26 5,40 27,92 4,89 9,68 28,62 5,40 10,14 11,07 3,84 4,32
BH7 82,40 6,58 25,17 5,25 2,25 25,20 48,07 8,41 3,22 23,67 5,39 12,18 24,27 4,68 6,50 10,21 3,89 7,64
BH8 90,64 6,41 55,52 4,00 2,07 6,13 55,04 8,52 2,34 26,94 4,28 2,98 26,91 4,83 3,66 11,15 4,18 2,63
BH9 96,96 7,78 76,98 4,34 2,10 2,63 59,40 11,22 5,18 28,11 4,72 12,37 29,45 4,88 8,30 12,02 4,80 4,18
BH10 78,92 10,82 133,91 4,56 2,13 6,65 49,06 10,23 6,94 22,80 4,63 7,71 23,23 4,18 10,50 8,18 4,16 5,75
BH11 94,35 9,04 102,52 3,95 2,03 3,68 61,25 9,70 8,08 27,45 3,92 5,33 27,69 4,21 8,29 10,74 3,60 2,25
BH12 89,48 10,36 95,96 4,47 2,52 10,05 52,84 11,99 7,46 26,12 4,73 5,75 25,85 4,75 8,59 10,50 4,41 3,68
BH13 81,60 12,72 230,66 5,13 2,06 11,52 48,96 10,07 8,52 25,41 6,56 51,92 24,27 5,58 31,02 10,69 4,10 3,26
BH14 86,28 5,77 12,00 4,39 1,69 3,15 52,76 8,55 1,22 25,74 3,87 2,06 26,83 4,63 6,89 11,29 3,90 1,88
BH15 79,39 11,26 187,68 3,17 1,87 6,58 47,33 11,53 8,15 22,28 4,61 15,26 22,80 4,55 7,89 10,06 2,93 0,91
BH16 111,28 7,99 52,77 4,25 2,44 11,70 67,64 10,50 1,66 34,75 6,06 12,46 35,72 6,27 5,93 14,38 5,17 2,43
BH17 99,13 11,56 71,78 3,89 1,82 2,47 61,07 11,83 5,25 28,82 5,14 9,11 29,54 5,90 14,34 10,32 4,76 2,95
BH18 82,58 7,51 119,79 2,28 1,92 12,33 49,40 9,62 2,85 23,84 4,17 9,14 23,78 4,05 11,88 9,79 4,24 3,81
BH19 102,12 10,07 63,17 5,22 2,58 11,85 61,61 10,05 3,43 30,96 5,50 7,90 31,46 5,47 9,50 13,91 5,27 4,81
BH20 106,93 9,69 26,34 3,80 2,43 6,88 63,95 11,44 4,10 31,74 4,85 3,49 32,19 4,99 11,42 12,37 5,44 11,36
BH21 64,15 3,57 20,23 2,93 1,50 2,24 36,68 7,73 3,16 19,06 2,63 2,81 19,09 2,40 3,53 8,21 2,46 1,44
BH22 93,19 10,00 54,89 4,65 2,96 27,33 55,19 12,33 5,59 26,79 6,45 7,44 25,79 4,23 6,21 11,13 3,84 1,58
BH23 80,49 7,08 54,89 4,22 1,84 6,32 47,49 8,47 3,07 24,20 3,97 7,68 23,80 3,58 5,10 10,09 3,99 3,86
BH24 78,94 8,43 96,42 3,24 1,68 6,70 45,70 10,03 4,51 23,48 3,87 8,01 23,14 3,83 5,50 8,19 3,30 4,30
BH25 73,70 7,13 68,25 4,52 2,31 15,61 44,89 8,22 3,65 22,33 3,26 8,97 22,42 3,38 5,86 9,30 3,24 3,35
BH26 74,31 8,85 166,84 3,43 2,21 19,16 44,05 8,70 6,99 22,24 3,70 3,15 20,66 5,00 15,40 9,13 3,62 1,65
BH27 75,50 6,39 74,44 3,98 1,62 3,15 45,79 8,44 2,63 22,43 3,37 1,95 22,66 3,43 3,76 9,18 3,25 2,82
BH28 66,56 3,78 50,44 2,70 1,25 9,03 39,37 6,89 1,73 19,91 2,74 2,84 19,51 2,54 6,23 7,34 3,37 10,09
BH29 72,25 5,03 61,44 4,69 2,28 7,26 41,49 7,63 3,64 21,51 2,96 5,87 21,49 3,24 5,43 8,95 3,18 2,84
BH30 65,38 4,70 66,23 3,18 1,64 3,99 38,45 6,88 3,49 19,81 3,03 3,72 19,30 3,03 5,39 7,90 2,81 1,33
BH31 67,94 3,36 17,69 3,35 1,82 4,29 41,42 7,20 1,00 20,03 2,45 1,25 20,17 2,69 2,59 8,35 2,87 2,70
BH32 69,74 6,30 83,98 3,67 1,86 8,01 42,58 8,37 2,90 20,60 3,64 4,56 19,96 3,34 5,30 8,07 3,44 6,90
BH33 71,89 2,77 11,00 4,50 2,07 17,95 42,19 7,37 0,71 21,30 2,50 3,30 21,04 2,58 0,99 8,05 3,04 6,42
BH34 70,76 3,71 25,44 3,17 1,34 2,15 39,90 7,21 2,33 20,24 3,16 9,93 20,41 3,13 2,54 8,00 3,26 7,63
BH35 73,36 3,25 22,40 3,92 1,51 3,23 44,51 7,79 2,13 22,52 2,21 1,00 22,25 2,52 1,97 8,72 3,29 4,19
BH36 70,88 4,67 30,09 3,51 1,81 10,74 42,52 7,56 5,18 21,65 3,22 3,18 21,10 3,04 4,41 9,55 3,59 3,42
BH37 76,13 9,35 128,85 2,92 1,60 5,85 43,86 8,62 4,88 23,89 4,73 20,19 22,87 5,05 19,99 9,04 3,84 3,40
BH38 74,70 6,26 77,58 3,27 1,46 6,52 46,17 8,76 3,71 23,24 3,23 4,61 22,32 3,29 7,24 8,19 3,73 5,68
BH39 72,56 6,06 48,93 3,10 1,87 6,01 41,38 8,68 4,25 22,76 3,60 1,34 21,84 3,81 3,14 7,73 3,50 5,58
BH40 78,78 6,01 39,42 3,68 2,27 17,47 46,85 9,50 4,25 24,69 4,65 7,52 25,34 4,04 5,02 7,08 3,25 3,35
BH41 72,14 6,68 64,78 3,55 1,74 3,85 44,54 8,73 3,84 21,08 3,08 4,53 21,18 3,10 6,15 9,08 2,76 2,70
BH42 66,97 5,45 49,36 4,20 1,69 1,04 39,71 7,42 6,04 19,57 3,16 4,06 19,60 2,91 3,10 8,91 2,83 3,01
BH43 75,52 5,39 47,84 4,68 1,52 1,30 43,70 8,61 7,50 21,19 3,53 8,12 20,32 3,15 1,51 8,92 3,16 7,22
BH44 71,86 4,82 34,12 4,60 2,10 15,46 42,30 8,14 3,83 21,26 3,03 3,78 20,98 3,37 5,10 7,87 2,84 2,37
H45 100,35 8,25 11,00 5,50 1,98 4,48 61,67 10,17 3,05 30,67 5,52 9,71 30,43 5,46 8,15 11,88 5,04 4,19
H46 99,48 15,24 46,13 5,12 1,83 4,69 61,47 15,31 13,57 28,56 6,06 10,24 28,92 7,36 16,27 11,58 4,63 4,17
H47 97,28 9,04 17,47 5,12 2,04 7,60 58,33 11,66 4,49 29,37 5,28 3,88 30,19 4,88 4,83 13,87 5,36 15,99
H48 93,63 13,85 57,48 4,22 1,69 4,72 55,06 12,61 7,59 28,02 5,57 11,55 27,94 5,78 10,59 12,73 5,68 7,71
H49 103,47 14,82 25,03 5,06 1,85 3,22 59,08 13,44 5,66 30,55 6,78 10,02 30,12 7,43 9,49 13,13 5,45 1,13
H50 98,20 14,87 40,19 4,86 2,27 4,37 58,40 13,90 11,38 28,63 6,37 17,94 28,19 5,95 9,26 13,13 4,62 3,48
H51 108,95 20,22 42,47 4,35 2,29 14,13 65,86 15,48 6,89 34,49 10,1119,62 33,70 8,45 9,33 13,86 6,91 6,82
H52 106,50 17,73 63,14 4,91 2,25 6,63 63,45 15,98 8,37 34,23 7,12 13,32 33,83 7,16 12,41 14,39 5,57 2,31
H53 94,39 11,86 37,46 5,86 2,35 8,40 56,31 11,75 5,72 29,63 5,13 3,82 28,77 5,63 6,93 9,96 4,33 4,55
H54 98,99 17,11 59,06 5,15 2,12 5,06 61,30 12,75 8,28 29,69 6,62 12,09 30,01 7,06 11,00 12,81 5,36 3,05




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 52     <-- 52 -->        PDF

D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386


H55 103,00 15,54 12,88 3,63 2,00 1,50 60,83 14,15 4,68 32,81 8,97 8,67 32,15 7,90 9,71 14,42 6,63 3,26
H56 99,46 15,99 24,85 4,63 2,20 11,09 60,63 13,86 10,40 30,83 5,55 6,86 29,94 6,30 9,42 14,90 5,23 7,87
H57 87,63 12,46 17,69 5,39 2,00 5,56 55,79 12,03 8,40 25,73 5,34 8,08 26,41 5,82 7,75 12,76 4,62 4,43
H58 100,17 15,32 25,48 4,20 1,85 3,39 60,91 13,48 6,99 30,56 7,17 14,55 30,87 6,61 11,76 13,59 5,25 4,22
H59 105,19 16,42 23,38 5,18 2,38 10,56 65,02 14,00 7,13 32,77 6,19 6,48 32,76 7,02 8,05 14,46 5,18 3,83
H60 96,85 13,19 21,37 5,56 2,55 12,81 59,56 11,54 5,12 31,03 5,93 10,66 30,45 6,10 9,61 12,09 5,33 2,98
S61 117,03 15,66 117,35 5,54 2,63 2,64 70,60 13,37 6,18 36,24 6,43 6,65 37,28 7,00 6,59 13,80 5,38 5,78
S62 109,99 9,93 28,33 5,80 2,86 9,73 69,12 12,09 3,51 33,17 6,44 4,35 34,13 6,75 3,44 14,80 6,31 5,17
S63 99,05 13,68 40,59 5,67 2,50 13,45 60,70 12,27 5,09 29,93 5,34 4,67 29,33 6,17 5,40 13,06 5,42 4,09
S64 103,54 8,62 33,24 3,70 2,14 12,72 63,68 11,98 2,77 28,68 5,49 5,58 29,77 5,81 10,55 10,23 5,24 3,97
CG65 97,85 10,11 58,58 3,55 1,97 7,93 59,54 12,20 2,24 28,82 6,12 5,33 30,42 5,62 8,26 10,48 5,17 2,40


Tablica 3.Deskriptivni pokazatelji i analiza varijance istraživanih svojstava na unutarpopulacijskoj razini


Table 3 Descriptive indicators and analysis of a variance in tested traits on intra-population level


Svoj.
Trait
Usječenosti baze
plojke (K
7
)
Incision of leaf
blade (K
7
)
Ukupna širina
plojke (K
8
)
Total blade
width (K
8
)
Ukupne dužina
plojke lista (K
9
)
Total blade leaf
length (K
9
)
Odnosa širine i
dužine lista (K
10
)
Relation between
leaf width
and length (K
10
)
Prosječne dužine
režnja (K
11
)
Average length
of lobe (K
11
)
Broj režnjeva
sa desne
strane (K
12
)
Number of lobes
on right side (K
12
)
Pop. Sred. Sd F Sred. Sd F Sred. Sd F Sred. Sd F Sred. Sd F Sred. Sd F
BH1 0,95 0,99 1,94 111,74 13,99 110,09 67,66 9,89 34,53 0,64 0,06 4,98 19,82 3,98 5,44 5,47 0,76 1,83
BH2 0,71 1,01 1,46 114,42 14,58 185,28 68,54 8,46 19,22 0,63 0,08 7,87 20,74 4,99 12,63 5,52 1,01 7,00
BH3 0,74 0,74 5,29 92,51 8,62 73,39 51,85 7,90 27,68 0,60 0,08 13,67 18,27 5,00 6,80 5,07 1,15 4,23
BH4 1,33 1,05 4,88 96,74 8,14 63,71 55,96 5,92 7,80 0,61 0,07 4,14 20,51 5,55 5,72 4,77 1,02 4,27
BH5 0,73 0,81 2,79 90,78 9,33 66,23 51,40 4,81 10,02 0,61 0,07 11,95 17,00 3,33 3,66 5,24 0,95 4,84
BH6 1,51 0,86 2,47 98,50 9,00 109,81 56,54 8,47 25,86 0,61 0,08 12,83 19,64 4,12 7,69 4,94 0,89 3,77
BH7 0,93 0,95 10,52 87,65 7,40 32,34 47,93 7,76 21,00 0,59 0,07 5,60 18,29 5,19 11,49 4,79 1,10 7,35
BH8 1,49 1,03 1,92 94,63 6,61 41,46 53,84 6,51 7,92 0,60 0,07 4,47 20,04 5,49 5,58 4,78 1,03 4,94
BH9 1,74 1,30 7,21 101,30 8,16 64,04 57,56 8,02 20,16 0,60 0,07 4,73 21,40 5,00 7,32 4,76 1,08 7,09
BH10 0,71 0,79 2,50 83,48 11,17 115,68 46,04 6,91 27,34 0,59 0,07 7,63 16,70 2,97 4,78 4,84 0,88 8,89
BH11 1,38 1,03 5,01 98,31 9,17 91,02 55,14 6,35 15,97 0,59 0,06 1,71 18,02 3,19 3,49 5,37 0,91 5,73
BH12 0,90 1,09 2,64 93,95 10,39 87,71 51,96 7,32 19,37 0,58 0,06 5,12 20,11 5,51 14,85 4,75 1,30 16,77
BH13 0,77 0,87 6,34 86,72 13,51 212,96 49,69 11,07 158,98 0,61 0,07 13,56 18,78 6,43 12,11 4,64 1,05 9,75
BH14 0,67 0,84 0,86 90,67 5,39 9,41 52,57 5,99 8,82 0,61 0,08 3,54 18,60 4,46 5,91 4,84 0,93 3,02
BH15 1,55 0,82 2,17 82,56 11,94 161,59 45,09 7,34 25,32 0,58 0,07 5,30 16,30 3,56 9,24 5,03 0,96 6,80
BH16 0,67 0,94 1,27 115,53 8,75 51,28 70,47 9,22 21,79 0,64 0,07 8,17 20,62 4,61 8,26 5,58 0,91 4,45
BH17 1,71 1,15 3,47 103,01 11,65 89,73 58,36 9,34 25,88 0,59 0,07 4,30 21,35 4,94 15,39 4,82 0,90 5,35
BH18 2,13 1,04 6,10 84,87 7,70 107,81 47,62 6,64 25,91 0,59 0,08 9,74 19,94 5,48 8,97 4,38 1,00 7,53
BH19 0,71 0,91 3,63 107,33 9,48 48,38 62,43 8,54 25,45 0,62 0,06 8,11 19,52 5,16 13,96 5,45 0,99 8,29
BH20 2,16 1,19 4,62 110,73 9,40 24,86 63,93 7,70 14,03 0,60 0,06 0,71 21,50 5,38 8,67 5,19 0,99 3,81
BH21 0,94 0,63 1,56 67,07 3,44 21,91 38,15 3,55 5,70 0,60 0,07 3,80 17,57 4,30 3,99 3,86 0,92 4,64
BH22 1,75 1,05 8,52 97,85 10,88 69,50 52,58 8,29 11,87 0,57 0,08 6,29 21,24 4,17 8,29 4,50 0,70 3,54
BH23 1,22 0,95 3,38 84,71 7,83 83,20 48,00 5,56 14,20 0,61 0,07 3,48 17,71 3,73 6,93 4,69 0,79 3,67
BH24 0,72 0,89 3,30 82,18 8,57 92,58 46,62 5,69 19,23 0,60 0,07 10,51 16,11 3,39 10,74 5,06 0,94 12,70
BH25 0,95 0,82 3,31 78,21 7,71 70,40 44,75 5,08 19,08 0,62 0,08 18,91 16,07 3,06 5,29 4,71 0,80 3,76
BH26 0,67 0,67 2,87 77,73 10,03 157,59 42,90 5,92 15,47 0,58 0,08 8,27 15,43 3,62 13,44 5,00 0,95 6,92
BH27 1,03 0,87 2,40 79,48 6,23 59,45 45,08 4,16 8,19 0,61 0,07 5,47 16,53 3,58 4,02 4,74 0,89 3,03
BH28 1,88 0,71 2,13 69,26 3,80 44,47 39,42 3,74 11,00 0,60 0,06 8,02 15,37 3,63 5,95 4,51 0,86 6,55
BH29 1,43 0,71 1,99 76,94 5,49 69,93 43,00 4,49 15,96 0,60 0,06 3,08 15,13 3,68 18,65 5,02 1,08 11,16
BH30 1,30 0,69 2,16 68,55 5,00 71,35 39,10 4,20 13,26 0,61 0,07 5,64 15,08 2,85 3,11 4,47 0,78 2,82
BH31 1,81 0,82 1,03 71,29 3,09 16,07 40,21 2,83 3,40 0,60 0,06 4,97 15,30 2,70 3,91 4,57 0,77 3,58
BH32 1,09 0,93 1,43 73,41 6,56 80,09 40,56 4,79 14,33 0,59 0,07 7,36 13,98 4,12 29,56 5,27 1,11 13,01
BH33 1,38 0,90 14,83 76,39 3,09 10,94 42,33 3,02 5,69 0,59 0,05 5,02 16,95 3,27 8,43 4,38 0,75 7,69
BH34 1,83 0,74 2,07 73,93 3,94 30,20 40,65 4,72 12,14 0,57 0,08 9,75 17,05 3,51 3,37 4,30 0,77 3,98
BH35 1,66 0,91 3,84 77,27 3,37 20,57 44,77 3,05 4,06 0,61 0,06 2,21 15,07 2,73 6,66 5,01 0,83 6,87
BH36 1,10 0,92 6,75 74,39 5,10 37,54 42,76 4,07 9,95 0,61 0,06 5,23 14,88 2,82 4,74 4,92 0,92 7,44
BH37 1,02 1,03 2,57 79,05 8,90 116,02 46,77 8,55 55,98 0,62 0,07 9,12 16,83 3,82 11,60 4,67 0,80 4,94
BH38 1,27 1,15 4,83 77,97 6,78 74,32 45,56 4,94 13,44 0,62 0,07 8,72 15,58 3,07 7,17 4,94 0,83 6,26
BH39 1,90 0,84 1,19 75,66 6,62 51,50 44,60 5,16 5,08 0,62 0,07 3,74 16,65 3,01 4,39 4,49 0,83 5,79
BH40 1,76 0,91 4,09 82,46 5,77 29,75 50,03 6,63 15,15 0,64 0,08 11,43 16,75 3,39 7,55 4,88 0,95 8,22
BH41 0,98 0,79 0,85 75,69 6,55 51,39 42,25 4,78 9,48 0,59 0,06 2,34 14,86 3,35 5,95 5,07 1,08 4,58
BH42 1,32 0,77 2,57 71,16 5,73 39,58 39,17 4,27 6,14 0,60 0,06 1,65 14,39 3,70 3,60 4,91 1,12 4,10
BH43 1,05 0,89 1,40 80,20 5,55 43,42 41,51 4,53 7,24 0,56 0,07 6,90 17,28 4,18 9,97 4,55 0,82 7,71




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 53     <-- 53 -->        PDF

D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386


BH44 0,88 0,82 2,18 76,46 5,99 43,76 42,24 4,32 11,20 0,59 0,06 3,10 16,57 3,73 8,77 4,52 0,88 8,50
H45 0,86 0,83 3,05 105,85 8,62 12,80 61,10 8,61 24,16 0,61 0,08 10,18 18,95 3,57 3,13 5,45 0,93 2,23
H46 0,91 0,81 1,50 104,60 15,79 48,29 57,48 11,57 27,30 0,58 0,07 8,95 19,67 3,60 4,19 5,17 0,97 8,78
H47 0,80 0,80 2,42 102,40 9,15 14,89 59,56 7,58 8,14 0,62 0,06 1,95 18,68 3,44 5,85 5,33 0,80 2,17
H48 0,79 0,76 3,67 97,85 14,07 55,07 55,96 9,23 31,57 0,60 0,06 2,23 19,11 4,07 6,95 5,03 0,87 2,34
H49 1,00 0,96 2,75 108,53 15,25 24,59 60,67 12,49 16,50 0,59 0,07 2,87 20,56 4,71 9,54 5,20 0,97 5,26
H50 0,96 0,90 3,94 103,06 15,18 45,05 56,82 10,49 25,00 0,58 0,07 5,81 19,61 4,03 10,66 5,12 0,84 4,95
H51 0,99 1,15 6,46 113,29 19,81 39,48 68,19 15,93 28,79 0,63 0,07 2,80 22,36 4,91 4,82 5,02 1,08 8,46
H52 1,09 0,87 0,84 111,42 17,62 59,65 68,06 12,16 27,33 0,65 0,06 2,72 20,35 3,54 7,18 5,31 0,87 7,25
H53 0,77 0,76 1,60 100,25 12,69 36,72 58,40 7,90 14,46 0,63 0,07 4,39 18,75 3,85 10,66 5,17 0,87 4,85
H54 0,58 0,54 1,83 104,15 17,71 59,16 59,70 11,58 28,72 0,61 0,06 4,28 17,83 4,05 13,88 5,71 1,04 10,23
H55 0,85 1,09 4,60 106,62 15,62 12,59 64,96 13,65 17,80 0,63 0,07 4,33 19,20 4,83 10,12 5,61 1,23 15,43
H56 0,47 0,63 1,40 104,09 17,25 26,77 60,77 9,81 14,61 0,62 0,09 11,94 17,20 3,50 6,30 5,91 0,95 2,34
H57 0,68 0,70 1,81 93,02 13,06 18,30 52,15 9,32 14,85 0,60 0,07 4,37 16,16 3,36 7,37 5,58 1,05 2,87
H58 0,61 0,79 4,28 104,37 15,73 25,30 61,43 11,76 31,98 0,62 0,08 9,46 17,31 3,15 3,44 5,90 1,05 5,14
H59 0,48 0,63 3,88 110,37 16,90 20,95 65,53 10,62 17,03 0,63 0,07 3,20 18,23 3,88 10,79 5,91 0,96 3,30
H60 0,59 0,73 5,34 102,42 14,16 22,93 61,48 10,33 19,50 0,64 0,07 5,53 17,88 3,26 3,47 5,53 0,89 2,79
S61 1,41 1,11 2,16 122,56 15,97 112,88 73,52 9,31 18,60 0,64 0,07 8,17 21,24 4,88 8,80 5,69 0,98 7,90
S62 0,73 1,16 4,59 115,79 10,90 32,94 67,29 8,54 15,73 0,62 0,06 3,99 20,77 5,14 15,74 5,53 1,08 10,78
S63 0,65 0,99 6,35 104,72 15,03 47,37 59,26 8,79 11,02 0,61 0,07 3,18 19,44 5,53 17,08 5,35 1,07 10,24
S64 0,84 1,04 4,45 107,23 9,09 30,71 58,45 8,66 24,18 0,57 0,08 9,79 19,31 4,04 10,92 5,54 0,93 5,10
CG65 0,90 1,06 2,75 101,39 10,07 60,58 59,24 8,89 19,79 0,61 0,08 4,37 21,78 5,45 23,15 4,71 0,97 16,84


Ovi rezultati sukladni su s rezultatima koje je za
Bosnu i Hercegovinu dobioBašić i sur.(2007) u manjem
broju istraživanih populacija, gdje su svojstva dužine
peteljke lista, usječenost lista od središnje žile i
usječenosti baze plojke pokazala veliku varijabilnost, s
nešto manjim koeficijentima varijabilnosti, što je i razumljivo
obzirom na veličinu uzorka, 41,15 – 46,15 %
za duljinu peteljke, 30,58 % do 35,12 % za usječenost
lista od središnje žile, odnosno 41,86% – 56,47 % za
usječenost baze plojke.


Kako nije utvrđena dlakavost,ona u statističkoj analizi
nije obrađena. Oblik baze lista je naknadno obrađen,
jer pripada posebnoj procijenjenoj skupini svojstava.


Do sličnih rezultata u Hrvatskoj dolazi Franjić
(1993, 1994a, 1996a, c), koji je ispitivao pet svojstava
lista (dužina plojke, širina plojke, dužina peteljke, broj
režnjeva s lijeve i broj režnjeva s desne strane). On je
utvrdio da se multivarijatno stabla međusobno razlikuju
kod svih populacija, a univarijatno da se stabla
međusobno razlikuju kod većine populacija po svih pet
ispitivanih svojstava. Izuzetak čine neke populacije
kod kojih se stabla međusobno signifikantno ne razlikuju
po jednom ili više istraživanih svojstava.


Rezultati individualne unutarpopulacijske varijabilnosti
pokazuju da postoji statistički visoko značajna
varijabilnost svih analiziranih svojstava unutar svake
populacije, a što je prikazano s F vrijednosti koja je statistički
značajna (Tablica 2 i 3).


Veoma često se u ovom istraživanju mogu primijeniti
i određena odstupanja od očekivanih rezultata, tako
veoma često Bosanskohercegovačke populacije za pojedina
svojstva pokazuju visoki stupanj varijabilnosti,
dok su u drugom slučaju u pitanju kontrolne populacije,
najčešće one iz Hrvatske. Iako u nekim slučajevima
populacije s većih nadmorskih visina pokazuju
određena odstupanja od srednjih vrijednosti, očekivano
je da će to biti u mnogo više slučajeva, a to smo očekivali
iz razloga njihove izoliranosti i posebnih ekoloških
uvjeta koji vladaju na tim staništima.


Iz tablice 2 i 3 može se zaključiti da, iako su rasponi
vrijednosti veći između populacija nego unutar pojedinih
populacija za većinu svojstava, koeficijent varijabilnosti
kao najpouzdanija mjera za komparaciju pokazuje
da je varijabilnost svojstava između pojedinih stabala
unutar populacija veća nego između populacija za većinu
svojstava u Bosni i Hercegovini.


Analiza rezultata međupopulacijske varijabilnosti prema zemljama porijekla,
uz deskriptivne pokazatelje – Analysis of results of inter-population variability
according to countries of origin with descriptive indicators


Deskriptivnom analizom dobiveni su rezultati morfo
metrijskih izmjera, te podaci o prosječnim svojstvi ma
lista hrasta lužnjaka u populacijama iz pojedinih zemalja
prikazani su u tablici 4. Za Bosnu i Hercegovinu, na
bazi 4400 listova iz 44 populacije dobiveni su sljedeći
podaci. Duljina plojke lista 82,21 mm ± 14,98 mm,duljina
peteljke lista 3,99 mm ± 2,15 mm, udaljenost najšireg
dijela plojke od baze plojke (sa desne strane)
49,25 mm ± 12,44 mm, (najveća) širina desne poluplojke24,59
mm ± 5,88 mm, (najveća) širina lijeve poluplojke
24,45 mm ± 5,95 mm, usječenost lista od središnje
žile 9,91 mm ± 4,30 mm, usječenost baze plojke
1,24 mm ± 1,01 mm, ukupna širina plojke lista 49,04
mm ± 10,49 mm, ukupna duljina lista 86,20 mm ±
15,40 mm, odnos širine i duljine lista 0,60 ± 0,06, prosječna
duljina režnja 17,62 mm ± 4,66 mm. Prosječan
broj režnjeva sa desne strane je 4,85 ± 1,00.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 54     <-- 54 -->        PDF

D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386


Na analiziranom lisnom materijalu hrasta lužnjaka stova, što ukazuje da nije prisutna pojava hibridizacije
iz istraživanih populacija (Hrvatska, Bosna i Hercego-s hrastom meduncem (Quercus pubescens). Na slikama
vina, Srbija, Crna Gora) nije registrirana dlakavost li-4, 5, 6 i 7 prikazane su neke od istraživanih populacija.


Tablica 4.Deskriptivna analiza kvantitativnih varijabli cijelog skupa i analiza varijance


Table 4 Descriptive analysis of quantitative variables in the whole group and analysis of variance


Broj Broj stabala Srednja Standardna Min. Max. F -
Svojstvo Zemlja populacija Number vrijednost devijacija veličina veličina Raspon CV veličina
Trait Country No. of of Mean Standard Min. Max. Range CV F-
population trees value deviation size size value
K
1
BiH
Hrvatska
Srbija
CG
44
16
4
1
4400
1600
400
100
82,21
99,60
107,40
97,85
14,98
15,58
14,01
10,11
54,40
60,20
66,50
76,20
150,30
165,50
162,50
117,30
95,90
105,30
96,00
41,10
18,23
15,64
13,05
10,33
257,38
12,64
40,56
Ukupno 65 6500 88,28 17,48 54,40 165,50 111,10 19,81 772,68
K
2
BiH
Hrvatska
Srbija
CG
44
16
4
1
4400
1600
400
100
3,99
4,92
5,18
3,55
2,15
2,18
2,68
1,97
0,00
0,00
0,00
0,00
14,80
14,00
17,40
8,60
14,80
14,00
17,40
8,60
53,94
44,27
51,78
55,40
12,97
7,71
15,20
Ukupno 65 6500 4,29 2,24 0,00 17,40 17,40 52,28 97,23
K
3
BiH
Hrvatska
Srbija
CG
44
16
4
1
4400
1600
400
100
49,25
60,23
66,02
59,54
12,44
13,61
13,03
12,20
19,20
20,00
33,00
33,00
97,00
110,00
111,00
95,00
77,80
90,00
78,00
62,00
25,27
22,60
19,73
20,50
77,80
5,29
13,86
Ukupno 65 6500 53,14 14,02 19,20 111,00 91,80 26,38 444,66
K
4
BiH
Hrvatska
Srbija
CG
44
16
4
1
4400
1600
400
100
24,59
30,47
32,00
28,82
5,88
6,95
6,62
6,12
11,10
13,20
15,20
18,70
54,00
68,00
57,60
51,00
42,90
54,80
42,40
32,30
23,89
22,82
20,68
21,25
93,37
12,11
32,62
Ukupno 65 6500 26,56 6,84 11,10 68,00 56,90 25,76 466,65
K
5
BiH
Hrvatska
Srbija
CG
44
16
4
1
4400
1600
400
100
24,45
30,29
32,63
30,42
5,95
6,89
7,21
5,62
3,80
12,10
14,00
20,20
54,60
61,00
69,00
46,10
50,80
48,90
55,00
25,90
24,36
22,74
22,11
18,46
104,11
9,65
34,37
Ukupno 65 6500 26,48 6,95 3,80 69,00 65,20 26,24 492,16
K
6
BiH
Hrvatska
Srbija
CG
44
16
4
1
4400
1600
400
100
9,91
13,10
12,97
10,48
4,30
5,48
5,83
5,17
0,00
0,00
0,00
0,30
31,60
36,00
35,00
25,00
31,60
36,00
35,00
24,70
43,42
41,87
44,97
49,35
23,24
5,77
12,27
Ukupno 65 6500 10,89 4,95 0,00 36,00 36,00 45,49 204,92
K
7
BiH
Hrvatska
Srbija
CG
44
16
4
1
4400
1600
400
100
1,24
0,77
0,91
0,90
1,01
0,84
1,11
1,06
0,00
0,00
0,00
0,00
6,80
4,40
6,50
4,00
6,80
4,40
6,50
4,00
81,73
108,60
122,65
117,97
23,01
5,38
10,17
Ukupno 65 6500 1,10 1,00 0,00 6,80 6,80 91,14 93,70
K
8
BiH
Hrvatska
Srbija
CG
44
16
4
1
4400
1600
400
100
86,20
104,52
112,58
101,39
15,40
15,90
14,82
10,07
58,90
63,20
71,20
78,70
153,90
165,50
169,90
121,70
95,00
102,30
98,70
43,00
17,86
15,21
13,16
9,93
254,89
11,20
39,14
Ukupno 65 6500 92,57 18,06 58,90 169,90 111,00 19,51 805,99
K
9
BiH
Hrvatska
Srbija
CG
44
16
4
1
4400
1600
400
100
49,04
60,77
64,63
59,24
10,49
11,74
10,76
8,89
26,10
31,40
40,70
40,50
95,80
120,00
101,50
87,90
69,70
88,60
60,80
47,40
21,40
19,32
16,65
15,01
167,62
15,46
65,42
Ukupno 65 6500 53,04 12,29 26,10 120,00 93,90 23,18 638,17
K
10
BiH
Hrvatska
Srbija
CG
44
16
4
1
4400
1600
400
100
0,60
0,61
0,60
0,61
0,06
0,07
0,07
0,07
0,35
0,36
0,42
0,46
0,86
0,87
0,81
0,75
0,51
0,51
0,39
0,29
10,89
11,01
11,56
11,05
7,87
8,82
18,84
Ukupno 65 6500 0,60 0,07 0,35 0,87 0,52 11,00 16,70
K
11
BiH
Hrvatska
Srbija
44
16
4
4400
1600
400
17,62
18,86
20,18
4,66
4,14
4,98
8,04
9,51
11,06
49,10
39,90
38,33
41,06
30,39
27,27
26,45
21,94
24,65
28,10
14,79
3,82




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 55     <-- 55 -->        PDF

D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386


CG 1 100 21,78 5,45 11,00 37,07 26,07 25,03
Ukupno 65 6500 18,15 4,65 8,04 49,10 41,06 25,64 79,95
K
12
BiH
Hrvatska
Srbija
CG
44
16
4
1
4400
1600
400
100
4,85
5,43
5,53
4,71
1,00
1,01
1,02
0,97
2,00
2,00
3,00
3,00
8,00
9,00
8,00
7,00
6,00
7,00
5,00
4,00
20,62
18,57
18,42
20,53
14,19
10,41
1,88
Ukupno 65 6500 5,03 1,04 2,00 9,00 7,00 20,70 171,83


Analiza oblika baze lista pokazuje da su prisutni svi
pretpostavljeni oblici, a da prevladava oblik pod brojem
9 koji ima najveću frekvenciju i da je tipičan za hrast
lužnjak u istraživanom području. Njegova frek ven cija
iznosi 41,1 %, dok je najmanje frekventan oblik lista označen
sa 1, sa svega 1 %.


U Bosni i Hercegovini također su prisutni svi pretpostavljeni
oblici baze lista, a najfrekventniji je također bio
oblik pod oznakom 9,s ukupno 45,2 %, a oblici označeni
sa 1 i 2 pojavili su se u ukupnom postotku od 0,9 %.
U Hrvatskoj je ukupno 32,5 % uzoraka imalo oblik baze
lista označenih s oblikom 9, a 2,6 % imalo je oblik označen
sa 1. S obzirom na oblik baze lista ispitivani uzorci
iz Srbije pokazali su nešto drukčije rezultate u odnosu na
uzorke iz drugih zemalja.Tako je skoro jednak postotak
imao oblik baze lista 3 (33,8 %) i 9 (32,3 %), a najmanje
je bilo oblika 8, svega 0,3%.


U Crnoj Gori oblici baze lista označeni sa 1, 2 i 8 se
uopće ne pojavljuju, dok su visoko frekventni oblici 4
(40,0 %) i 9 (37,0 %), a najmanje frekventan oblik bio


Tablica 5.Frekvencije pojedinih oblika baze lista za sve
ispitivane populacije


Table 5
Frequencies of some leaf base formations of all
tested populations


Oblik baze lista
Shape of leaf base
Frekvencija
Frequencies %
1 67 1,0
2 104 1,6
3 615 9,5
4 1099 16,9
5 261 4,0
6 249 3,8
7 833 12,8
8 599 9,2
9 2673 41,1
Ukupno
Total
6500 100,0


je pod brojem 7 (2,0 %), ali su ovi rezultativezani za
samo jednu populaciju. Dobiveni rezultati upućuju na
prisutnost hibridnih jedinki s hrastom kitnjakom.


Slika 6. Hrast lužnjak na planini Romaniji
Slika 7. Hrast lužnjak u Livanjskom polju


Figure 6Pedunculate oak on the Romanija mountain Figure 7Pedunculate oak in the Livno field




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 56     <-- 56 -->        PDF

D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386


Deskriptivnom analizom vrijednosti statističkih pa


rametara za prosječno adultno stablo i prosječni list za


hrast lužnjak u Hrvatskoj, na bazi 7161 listova iz 17 populacija,
Franjić (1996 a) je utvrdio vrijednosti za duljinu
plojke od 87,06 mm ± 21,65 mm, prosječnu širinu
plojke 52,30 mm ± 15,28 mm, duljinu peteljke 4,77 mm
± 1,99 mm, broj režnjeva s lijeve strane 4,71 ± 1,23 i
broj režnjeva s desne strane 4,73 ± 1,23. Iz dobivenih rezultata
vidljivo je da su vrijednosti duljine i širine plojke
i duljine peteljke lista za prosječan list hrasta lužnjaka u
Hrvatskoj nešto veće nego u Bosni i Hercegovini, a da je
broj režnjeva s desne strane nešto manji.


Analizom varijance prema zemljama porijekla, podaci
su grupirani u četiri skupine, te je utvrđeno da postoje
statistički značajne razlike između skupina za
svakopojedinačno svojstvo, jer je vrijednost Sig < 0,05
(vjerojatnost 95 %) i Sig < 0,01 (vjerojatnost 99 %).
Ovo ukazuje na postojanje diferencijacije prema zemljama
porijekla, zbog čega se ne preporučuje korištenje
sjemenskog i sadnog materijala iz drugih zemalja.


Zaključci o eventualnom mogućem grupiranju zemalja
u kojima se međusobno mogu koristiti sjemenski
i sadni materijal hrasta lužnjaka mogu biti doneseni
nakon diskriminantne analize i multiplih testiranja.


Prema Franjiću (1993, 1994a), za razumijevanje
populacijske varijabilnosti veliku važnost imaju deskriptivni
statistički pokazatelji (minimum – maksimum,
aritmetička sredina, standardna devijacija i koeficijent
varijabilnosti) za mjerena svojstva, a ukazuju na prisut-


Tablica 6. Testovi normalnosti raspodjele ispitivanih svojstava


Table 6 Tests of normality of distribution of tested traits


nost postupnih promjena vrijednosti parametara u
smjeru istok-zapad ili po vertikali (s obzirom na nad morsku
visinu) i podudaraju se s promjenama nekih klimatskih
čimbenika (npr. količina oborina, temperatura i
dr.). Tako se poslije obavljenih mjerenja istraživanih
morfometrijskih svojstava listova pristupilo obradi
osnovnih deskriptivnih statističkih pokazatelja.


Analizom međupopulacijske varijabilnosti utvrđeno
je postojanje statistički značajne varijabilnosti između
populacija za sva ispitivana svojstva (Sig < 0,05 i
Sig < 0,01), što je vidljivo iz tablice 4.


Rezultati dobiveni ovim istraživanjem pokazuju da
se u svakoj populaciji nalazi vjerojatno ista smjesa genotipova,
ali da je zastupljenost (frekvencija) među
njima različita.


Također je i analizom varijance između populacija i
između stabala unutar svih populacija, s obzirom na
istraživana svojstva lista, Franjić (1996d) dobio rezultate
koji ukazuju na postojanje signifikantnih razlika,
kako između populacija (populacijska varijabilnost),
tako i između stabala (individualna varijabilnost), s tom
razlikom da su razlike između stabala veće nego razlike
između populacija za svih pet istraživanih svojstava.
Ovi rezultati potvrđuju neka ranija istraživanja kod drugih
drvenastih vrsta i za neka druga svojstva (Eriks son
i Jonsson 1986), što se može smatrati općim
pravilom kod nekih vrsta šumskog drveća.


Svojstva
Traits
Kolmogorov-Smirnov(a) Shapiro-Wilk
Statistika df
Signifikantnost
Statistika df
Signifikantnost
K1 - duljina plojke lista 0,102 4400 0,000 0,942 4400 0,000
K2 - duljina peteljke lista 0,054 4400 0,000 0,976 4400 0,000
K3 - duljina plojke od njezine baze do najšireg dijela 0,055 4400 0,000 0,981 4400 0,000
K4 - širina desne poluplojke (na visini iz K3) 0,088 4400 0,000 0,951 4400 0,000
K5 - (najveća) širina lijeve poluplojke 0,084 4400 0,000 0,956 4400 0,000
K6 - usječenost lista od središnje žile 0,064 4400 0,000 0,977 4400 0,000
K7 - usječenost baze plojke 0,127 4400 0,000 0,931 4400 0,000
K8 - ukupna duljina lista (K1 + K2) 0,097 4400 0,000 0,947 4400 0,000
K9 - širina plojke lista (K4 + K5) 0,105 4400 0,000 0,938 4400 0,000
K10 - odnos širine i duljine lista (K8/K1) 0,038 4400 0,000 0,997 4400 0,000
K11 - prosječna duljina režnja (K1/K12) 0,084 4400 0,000 0,925 4400 0,000
K12 - broj režnjeva sa desne strane 0,192 4400 0,000 0,914 4400 0,000


(a)Lilliefors korekcija signifikantnosti


Analiza rezultata testova normalnosti raspodjele ispitivanih svojstava


Analysis of results for normality of distribution of tested traits


Korištenjem Kolmogorov–Smirnov i Shapiro–Wilk U šumarstvu, i općenito u biološkim znanostima,
testova normalnosti raspodjele zaključujemo da je ra-“pogreška” uz pravo značenje znači i promjenu odstuspodjela
normalna za svako ispitivano svojstvo, jer je panja individualnih veličina od njihove sredine. Kod
vrijednost Sig < 0,05. teoretski normalne distribucije, raspodjela i rasipanje




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 57     <-- 57 -->        PDF

D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386


vrijednosti oko sredine posljedica je slučajnog varira-sta lužnjaka, odnosno o populacijama koje su pretrpjele
nja u populaciji (pogreška mjerenja) ili neslučajnih veliki antropogeni utjecaj, bilo je za očekivati odstupačimbenika
koji se očituju u slučajnom obliku. S obzi-nje pojedinih svojstava od normalne raspodjele, što
rom da se ovdje radi o ostacima nekadašnjih šuma hra-ipak nije utvrđeno (Tablica 6).


Analiza rezultata diskriminacijske analize


Analysis of results for discrimination analyses


Na temelju diskriminacijske analize po skupinama, vlastita vrijednost manja od 1, što znači da nema statiformiranim
na temelju zemalja podrijetla, kako je pri-stički značajne diskriminacije, tj. razdvajanja u skupine
kazano u tablici 7, utvrđene su tri funkcije kod kojih je po jednoj od funkcija.


Tablica 7. Diskriminacijska analiza skupina prema zemljama podrijetla


Table 7 Discrimination analysis of groups according to countries of origin


Funkcija
Function
Vlastita vrijednost
Own value
%Varijanse
% Variances
Kumulativni %
Cumulative %
Kanonička korelacija
Canonical correlation
1 0,444(a) 92,6 92,6 0,554
2 0,028(a) 5,8 98,4 0,164
3 0,008(a) 1,6 100,0 0,088


U analizi su korištene prve tri kanoničke diskriminantne funkcije.


Budući da nije došlo do očekivanog razdvajanja ze-analize, provedena je i diskriminacijska analiza promalja
po svom porijeklu diskriminantnom analizom, sječnih vrijednosti po populacijama, u cilju eliminacije
što je protumačeno utjecajem očigledno jake unutarpo-ovog utjecaja.
pulacijske varijabilnosti, kako su pokazale prethodne


Tablica 8. Diskriminacijska analiza skupina prema zemljama podrijetla na temelju srednjih vrijednosti po populacijama


Table 8 Discrimination analysis of groups according to countries of origin based on mean values per populations


Funkcija
Function
Vlastita vrijednost
Own value
%Varijanse
% Variances
Kumulativni %
Cumulative %
Kanonička korelacija
Canonical correlation
1 1,517(a) 70,9 70,9 0,776
2 0,518(a) 24,2 95,1 0,584
3 0,106(a) 4,9 100,0 0,310


U analizi su korištene prve tri kanoničke diskriminantne funkcije.



Slika 8.
Kanonička diskriminacijska analiza skupina, prema zemljama porijekla, a na temelju srednjih vrijednosti
po populacijama


Picture 8 Canonical discrimination analysis of groups according to countries of origin and based on mean values
per populations




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 58     <-- 58 -->        PDF

D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386


Diskriminacijska analiza prosječnih vrijednosti svih
svojstava po populacijama i skupinama formiranim na
osnovu zemalja porijekla (tablica 8) pokazala je da je
vlastita vrijednost po svim funkcijama manja od jedan,
osim po funkciji 1, koja je rezultanta svih ispitivanih
svojstava i koja iznosi 1,517, što znači da je prisutno
razdvajanje skupina po toj funkciji. Ovom diskriminacijskom
funkcijom protumačeno je 70,9 % varijance.


Iz slike 8 je vidljivo da su skupine razdvojene na dva
podskupa. U jednom, lijevo od nulte funkcije, nalaze se
Hrvatska i Srbija, a u drugom, desno od nultne funkcije
Bosna i Hercegovina, te Crna Gora.To su dva podskupa
koji se razlikujus obzirom na sve ispitivane karaktere.


Prva diskriminacijska analiza pokazuje da ispitivani
uzorci po zemljama istraživanja pokazuju statistički
značajne razlike, što govori o osobnostima genetske
baze hrasta lužnjaka za svaku zemlju pojedinačno, odnosno
upozorava da bi korištenjem šumskog reprodukcijskog
materijala hrasta lužnjaka trebalo koristiti
isključivo autohtoni materijal.


Diskriminacijskom analizom prosječnih vrijednosti
po populacijama dobivene su sličnosti i grupiranje između
materijala iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine,
ali s obzirom da je korišten materijal iz samo jedne
kontrolne crnogorske populacije preporučuju se daljnja
opsežnija istraživanja ove mogućnosti.


Analiza rezultata multiplih testiranja – Duncan test


Analysis of results of multiple testing – Duncan test


Multipla testiranja prema zemljama porijekla pokazala
su različite razine grupiranja po skoro svim svojstvima,
pa za veći broj svojstava iskazano je grupiranje
Hrvatske i Crne Gore u jednu, Bosne i Hercegovine u
drugu, a Srbije u treću skupinu, ukupno njih četiri, tako
da se kao opći zaključak može utvrditi postojanje grupiranja
prema zemljama porijekla, te da korištenje sjemena
i sadnog materijala treba zadržati u okviru jedne zemlje.


Prema Duncanovom testu, za duljinu plojke lista
razdvajaju se tri skupine između kojih postoje statistički
značajne razlike. U prvoj skupini nalazi se Bosna i
Hercegovina, sa srednjom vrijednošću od 82,21 mm, u
drugoj su Crna Gora i Hrvatska, čije su srednje vrijednosti
97,85 mm i 99,60 mm, a u trećoj dolazi Srbija sa
srednjom vrijednošću od 107,40 mm.


Obzirom na duljinu peteljke lista, Duncanov test također
pokazuje razdvajanje u tri skupine, (tablica 2), s
tim da je u prvoj skupini Crna Gora, sa srednjom vrijednošću
od 3,55 mm, u drugoj Bosna i Hercegovina sa
3,99 mm, a u trećoj Hrvatska sa 4,92 mm, te Srbija sa
vrijednošću od 5,18 mm.


Duljina plojke od baze do najšireg dijela po Dun canovom
testu, dijeli cijeli uzorak u tri skupine, u kojima
su Bosna i Hercegovina sa srednjom vrijednošću
od 49,25 mm, Crna Gora i Hrvatska sa 59,54 mm i
60,23 mm,te Srbija sa 66,02 mm.


Prema širini desne poluplojke, svaka zemlja prema
Duncanovom testu čini zasebnu skupinu, odnosno ne postoji
grupiranje po ovom svojstvu, s izraženim razlikama
srednjih vrijednosti (24,59 mm za BiH, 28,82 mm za
Crnu Goru, 30,47 mm za Hrvatsku i 32,00 mm za Srbiju).


Bosna i Hercegovina čini zasebnu skupinu, sa statistički
značajnom razlikom prema ostalim zemljama i
prosječnom vrijednošću najveće širine lijeve poluploj ke
od 24,45 mm. Drugu skupinu čine Hrvatska i Crna
Gora, sa srednjim vrijednostima 30,29 mm i 30,42 mm,
a treću Srbija sa 36,63 mm.


Duncanov test, pokazuje podjelu u dvije skupine
prema usječenosti lista od središnje žile, te su u prvoj
BiH i Crna Gora sa srednjim vrijednostima 9,91 mm i
10,48 mm, a u drugoj Hrvatska i Srbija sa 12,97 mm i
13,10 mm.


Prema usječenosti baze plojke, samo Bosna i Hercegovina
se izdvojila u posebnu skupinu, sa srednjom vrijednosti
od 1,24 mm, a ostale države čine jednu
skupinu sa srednjim vrijednostima između 0,78 mm i
0,91 mm.


Za ukupnu duljinu lista, postoje statistički značajne
razlike između svih država, te se dijele u četiri skupine.


Prema ukupnoj širini lista, u zasebne skupine izdvajaju
se BiH sa srednjom vrijednostiod 49,04 mm i Srbija
sa 64,63 mm, dok Crna Gora i Hrvatska čine jednu
skupinu sa srednjim vrijednostima između 59,24 mm i
60,77 mm.


Odnos širine i duljine lista, pokazuje da su se izdvojile
dvije skupine koje se međusobno preklapaju, te su
tako u jednoj Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora
sa srednjim vrijednostima između 0,597 i 0,606, a u
drugoj Srbija, Crna Gora i Hrvatska sa vrijednostima
od 0,603 i 0,610.


Po prosječnoj duljini režnja, postoje statistički značajne
razlike između svih država, te se dijele u četiri
skupine.


Broju režnjeva s desne strane pokazuje da su izdvojene
dvije skupine. U prvu spadaju populacije iz Crne
Gore i BiH, s prosječnim brojem režnjeva između 4,71
i 4,85 a u drugu Hrvatska i Srbija, između 5,43 i 5,53.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 59     <-- 59 -->        PDF

D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386


ZAKLJUČCI


1.Potvrđeno je da je za morfometrijsku analizu listova
hrasta lužnjaka najbolje koristiti listove kratkog fertilnog
izbojka, jer oni jedini pokazuju recentno stanje
vrste.


2.Deskriptivnom analizom dobiveni su podaci o prosječnim
vrijednostima lista hrasta lužnjaka u istraživanim
populacijama na području zapadnog Balkana
(Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora).


3.Analizom varijance utvrđeno je postojanje najveće
varijabilnosti na individualnoj, unutarpopulacijskoj,
kao i na međupopulacijskoj razini za svojstva duljina
peteljke lista, usječenost lista od središnje žile i
usječenost baze plojke.


4.Istraživanjem su dobivene signifikantne razlike na
međupopulacijskoj, kao i na unutarpopulacijskoj razini,
s tim da su razlike na unutarpopulacijskoj bile
veće nego one na međupopulacijskoj razini, odnosno
izraženija je individualna unutarpopulacijska
varijabilnost.To upućujena zaključak da svaka populacija
ima približno sličnu smjesu genotipova, a
razlike se javljaju samo u preživljavanju, što je vjerojatno
u uskoj vezi sa ekološkim čimbenicima koji
vladaju u istraživanim populacijama.


5.Analizavarijance, diskriminacijska analiza i multipla
testiranja za istraživana svojstva, a grupirana prema
zemljama porijekla (Hrvatska, Bosna i Hercegovina,
Srbija i Crna Gora), ukazuju na postojanje statistički
značajnih razlika između istraživanih populacija, odnosnoda
istraživani materijal iz svake zemlje čini zasebnu
skupinu.


6.Istraživanja individualne unutarpopulacijske i međupopulacijske
varijabilnosti hrasta lužnjaka predstavlja
polaznu osnovu za daljnji rad budući da
rezultati tih istraživanja mogu poslužiti kao dobra
osnova za odabir sjemenskih sastojina, oplemenjivanje,
očuvanje genetičke raznolikosti (genofonda),
kao i za razlikovanje pojedinih vrsta, hibridnih rojeva
i nižih svojti hrasta lužnjaka.


7.Budući da se radi o gospodarski vrlo vrijednoj vrsti
šumskog drveća, za čije uspijevanje i uzgajanje postoje
uvjeti na područjima istraživanih zemalja,preporučuje
se pošumljavanje hrastom lužnjakom na
povoljnim staništima uz posebno posvećivanje pažnje
porijeklu šumskog reprodukcijskog materijala.


8.Dobivene rezultate trebalo bi potvrditi i namolekularno-
genetičkoj razini.


LITERATURA:


Bašić,N., J.Kapić, D.Ballian,2007: Morfometrijska
analiza lista hrasta lužnjaka. Rad. Šumar.
inst. Jastrebar. 42(1):5–18.


Beck pl. Mannagetta, G., 1907: Flora Bosne i
Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, II dio,
Zemaljska štamparija, Sarajevo.


Begović,B., 1960: Strani kapital u šumskoj privredi
Bosne i Hercegovine za vrijeme otomanske vladavine.
Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta
za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu, GodinaV,
Broj 5, str. 243.


Begović,B., 1978: Razvojni put šumske privrede u
Bosni i Hercegovini u periodu austrougarske
uprave (1878–1918) sa posebnim osvrtom na
eksploataciju šuma i industrijsku preradu drveta.
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine,
Djela, Knjiga LIV, Odjeljenje društvenih
nauka, Knjiga 31:164–165.


Eriksson,G., A.Jonsson,1986:Areview of the genetics
ofBetula. Scand. J. For. Res. 1:421–434.


Franjić, J., 1993: Morfometrijska analiza lista i
ploda hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj.
Magisterij, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-
matematički fakultet, Zagreb.


Franjić,J., 1994a: Morphometric leaf analysis as an
indicator of Pedunculate oak (Quercus robur L.)
variability in Croatia.Ann. Forest. 19(1):1–32.


Franjić,J., 1994b: Odnos dužine i širine plojke lista
kao pokazatelj varijabilnosti hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.). Simpozij-Pevalek, 23–54,
Zagreb.


Franjić,J., 1996a: Multivarijatna analiza svojstava
lista posavskih i podravskih populacija hrasta
lužnjaka (Quercus roburL.,Fagaceae) u Hrvatskoj.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Zagreb.Anali za šumarstvo 21/2:23–60.


Franjić,J., 1996b: Morfometrijska analiza varijabilnosti
lista posavskih i podravskih populacija hrasta
lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae) u
Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse 33: 153–


214.
Franjić,J., 1996c: Multivarijatna analiza posavskih i
podravskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus
robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj, Disertacija,
Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički
fakultet, str. 108.
Jovančević,M., 1966: Brdski lužnjak – posebna ra sa,
Šumarstvo 3/5: 3–15.
Jovančević,M., 1968: Brdski lužnjak – posebna ra sa
II. Rano testiranje genetsko-fizioloških osobina,
Šumarstvo 7/8:3–16.


Klepac,D., 1988: Uređivanje šuma hrasta lužnjaka,
Glasnik za šumske pokuse 24:117–132.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 60     <-- 60 -->        PDF

D. Ballian, M. Memišević, F. Bogunić, N. Bašić, M. Marković, D. Kajba: MORFOLOŠKAVARIJABILNOST ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 371-386


Kremer,A., J. L.Dupoey, J. D.Deans, J.Cot-Pintarić,K., 2002: Šumsko-uzgojna svojstva i život
trell, U. Csaikl, R. Finkeldey, S. Espi-važnijih vrsta šumskog drveća, UŠIT, Sarajevo,
nel, J. Jensen, J. Kleinschmit, B. Van str. 221.
Dam,A. Ducousso, I. Forrest, U. L. De


Stefanović, V., 1986: Fitocenologija sa pregledom
Heredia,A. J. Lowe, M. Tutkova, R. C.


šumskih fitocenoza Jugoslavije, Svjetlost OOUR
Munro, S. Steinhoff, V. Badeau, 2002:


Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sara-
Leaf morphological differentiation between


jevo.
Quercus robur and Quercus petraea is stable


Stefanović,V.,V.Beus, Č.Burlica, H.Dizda


across western European mixed oak stands.An


rević, I. Vukorep,1983: Ekološko-vegetacij


nals of Forest Science,59: 777–787.


ska rejonizacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo,
Matić,V.,P.Drinić,V.Stefanović, M.Ćirić,


1983, Šumarski fakultet, Posebna izdanja br. 17.


V.Beus, G.Bozalo, S.Golić, U.Hamzić,


Šilić,Č., 2005:Atlas dendroflore (drveće i grmlje)


Lj.Marković, M.Petrović, M.Subotić,


Bos ne i Hercegovine, Matica.


N. Talović, J.Travar,1971: Stanje šuma u


Trinajstić, I., 1988: Taksonomska problematika


SR Bosni i Hercegovini prema inventuri šuma
hra stalužnjakaQuercus robur L. u flori Jugoslana
velikim površinama u 1964–1968. godini. Šuvije.
Glas. Šum. pokuse 24:101–116.


marski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu,
posebna izdanja, str. 202–254.


Zahvala: Ovo istraživanje ostvareno je u okviru veliku zahvalnost. Također kolegama koje su pomogle
projekta koji je financiralo Kantonalno Ministarstvo za u sakupljanju ovog obimnog herbarskog materijala duobrazovanje
i nauku, Kantona Sarajevo, pod brojem gujemo veliku zahvalnost, a prije svega dr. sc. Mladenu
ugovora 11-14-20059.1/07 od 27.12. 2007. godine. Ivankoviću, doc. dr. Martinu Bobincu, dr. sc. Todoru
Zbog toga g. Ministru i ostalom osoblju koji su našli Mikiću, Almiru Dugonji, dipl. ing. šum. i Goranu Pejčirazumijevanja
za realizaciju ovog projekta dugujemo noviću, dipl. ing. šum.


SUMMARY: The paper presents a research study into the intrapopulation
and interpopulation variability of morphological traits of pedunculate oak
leaf in Western Balkan countries (Croatia, Bosnia and Herzegovina, Serbia,
Montenegro). A total of 65 populations and 650 trees were analyzed. Morphometric
analysis included 14 morphological traits in all. Descriptive analysis,
analysis of variance, discrimination analysis and multiple tests were used for
statistical processing. Significant differences were found both in interpopulation
and individual intrapopulation variability. Intrapopulation variability
were statistically more significant than interpopulation variability. The highest
variability was exhibited by the length of leaf petiole, the incision of leaf
to the central nerve, and the incision of leaf blade. Variance analysis, discrimination
analysis and multiple testing for the investigated traits, which were
grouped according to the country of origin, indicate the existence of statistically
significant differences among the studied populations. Consequently, the
studied material from each country represents a separate group. Accordingly,
forest reproductive material should exclusively consist of autochthonous material.
No leaf hairiness was registered in the studied leaf material, which
points to the absence of hybridization with pubescent oak (Quercus pubescens).
This research may be viewed as a starting point for the selection of
seed stands, improvement and preservation of genetic diversity of pedunculate
oak, as well as for discriminating individual species, hybrid swarms and
lower pedunculate oak taxa.


Key words: Pedunculate oak (Quercus robur L.), morphometric leaf
analysis, intra- and interpopulation variability