DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 31     <-- 31 -->        PDF

D. Barčić, V. Ivančić: UTJECAJ ODLAGALIŠTA OTPADAPRUDINEC/JAKUŠEVEC NAONEČIŠĆENJE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 347-359


tracije farmaceutskih spojeva. Koncentacija izopropili-nema dovoljno podataka. Ipak treba istaći da jedan od
denskih intermedijera C-vitamina dostizala je i do 50 njih, diaceton-.-keto-gulonska kiselina ima svojstvo


mg L što je najveća opažana koncentracija za pojedi-inhibicije klijanja te očito posjeduje znatnu biološku
načnu skupinu spojeva. Nažalost, o ekotoksikološkim aktivnost.
svojstvima izopropilidenskih intermedijera C-vitamina


Slika 5. Strujne slike podzemnih voda u širem području Jakuševca (Izvor: ZGO)


Figure 5Patterns of groundwater currents in the broader area of Jakuševac landfill (Source: ZGO)


Postoje indicije da je u ranijim godinama prije uvedene
kontrole (osim komunalnog i tehnološkog otpada)
dovožen i opasni otpad (iz bolnica i industrije). Osim
što je ovo smetlište ugrožavalo zdravlje ljudi koji žive
u neposrednoj okolici (stanovnici Jakuševca, Mičevca i
Novog Zagreba), te ograničavalo mogućnost daljnjeg
razvoja grada u smjeru jugoistoka i uz to izravno ugrožavalo
postojeća i buduća izvorišta pitke vode Zagreba.
Zaštita podzemnih voda temeljni je problem koji je bilo
potrebno riješiti u svezi s uređenjem ovoga odlagališta
otpada (slika 5). 1996–2003. godine vrlo skupim zahvatom
pod smeće je ugrađena nepropusna podloga, površina
je smanjena s 80 na 57 ha, na njoj se nalazi brdo


3


visine 45 m. Prebačeno je 6.789.222 m otpada i dalje


3


se puni 800–1000 t/dan (510.000 m/godišnje).
Sanacija odlagališta otpada koja je završena krajem
2003. godine nije značajnije utjecala na smanjenje vrijednosti
teških metala u podzemnoj vodi u 2004. godi ni.
Utvrđene su vrlo visoke vrijednosti indeksa zagađenja
na lokacijama piezometara koji se nalaze jugoistočno od
odlagališta, što pokazuje štetan utjecaj odlagališta na
podzemne vode i postupno širenje zagađenja prema Mi


čevcu (Nakić et al. 2007) i vodozaštitnom području
kod Črnkovca (Ahel etal. 2006). Sanacijom odlagališta
i provođenjem interventnog crpnog sustava, spriječeno
je daljnje zagađivanje podzemnih voda. Međutim
jako zagađeno tlo i vodonosni slojevi koji se nalaze neposredno
ispod tijela odlagališta nisu uklonjeni sanacijom
te još uvijek predstavljaju aktivne izvore zagađenja
podzemne vode. Analiza indikatora zagađenja podzemne
vode pomogla je u utvrđivanju zakonitosti promjena
geokemijskih zona, koje nastaju ispod odlagališta
otpada i raspodjele zagađenja nizvodno od odlagališta.
Utvrđeno je da na području odlagališta Jakuševec-Prudinec
postoje snažno izražene lokalne anomalije parcijalnog
pritiska CO koje uzrokuju otapanje karbonata i


2


obogaćenje sadržaja hidrogenkarbonata, što je potvrđe no
i mjerenjima uutjecajnoj zoni odlagališta. Uz navede no,
analizom hidrogeokemijskih facijesa na lokacijama uz
odlagalište utvrđeno je da uz rub odlagališta dominira tip
podzemne vode koja u svom sastavu sadrži povišene
koncentracije amonij-iona (NH
+
) i klorida (Cl-
). Utvr


4


đene su premaNakić et al. (2007) i visoke koncentracije
željeza i mangana te drugih teških metala.


4. ZAKLJUČAK – Conclusion


Sastav organskih zagađivala na odlagalištu Jakuševec
upućuje na to da je ondje uz komunalni otpad, odlagan
i otpad industrijskog podrijetla koji sadržava brojne
antropogene spojeve koji mogu nepovoljno utjecati na
kakvoću podzemne vode. Radovima na sanaciji spriječena
je u najvećoj mjeri infiltracija onečišćenja procjednim
vodama u vodonosne slojeve. Međutim, jako
onečišćeni slojevi tla koji su se nalazili neposredno is pod
otpada nisu uklonjeni provedenom sanacijom te su
stoga još uvijek mogući izvor onečišćenja do kojega bi
moglo doći ako bi došlo do povišenja razina podzemnih
voda na kotu 107 m zbog izgradnje brane za potrebe planirane
hidroelektrane Drenje (Ahel etal. 2006). Stoga
je nužno stalno praćenje dominantnih antropogenih spojeva
u deponiranom otpadu i procjednim vodama. Kroz
mjere praćenja i nadzora pozornost treba usmjeriti na
farmaceutske spojeve.