DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 25 <-- 25 --> PDF |
D. Barčić, V. Ivančić: UTJECAJ ODLAGALIŠTA OTPADAPRUDINEC/JAKUŠEVEC NAONEČIŠĆENJE ... Šumarski list br. 7–8, CXXXIV (2010), 347-359 Drugi način zaštite strateških zaliha podzemne vode je pravilan odabir lokacija za izgradnju objekata potencijalnih zagađivača. Tu se koriste razni kriteriji npr. demografski, klimatološki, prometni, vegetacijski, pedološki, hidrološki, hidrogeološki, a svi oni čine skup zahtjeva za postizanje cilja tj.zaštite podzemnih voda. 2.Zaštita crpilišta i izvorišta podzemnih voda Provodi se uspostavljanjem zona sanitarne zaštite oko tih objekata. Kod određenih zona sanitarne zaštite primjenjuje se načelo empirijskog dimenzioniranja zone i zabrana određenog ponašanja u tim zonama ili se temelji na teoretskim postavkama o transportu zagađivala kroz poroznu sredinu. Empirijska metodakoristi sekod nas, te je u potpunosti prenesena u naše propise. Određivanje zona sanitarne zašite empirijskim nači nom – tu se oko izvorišta ili crpilišta podzemnih voda uspostavljaju tri zone sanitarne zaštite: zona – zona crpilišta/izvorišta zona – uža zaštitna zona zona – šira zaštitna zona 3.Zaštita eksploatacijskih objekata – zdenaca Njihova zaštita se provodi pravilnim lociranjem, projektiranjem i izvedbom, te mjerama zaštite tijekom izvedbe i eksploatacije. Najbolja zaštita je lociranje zde naca na takva mjesta gdje ne postoji mogućnost nji hovog zagađivanja, a to se obavlja na temelju ocjene čimbenika koji pokazuju ugroženost zdenaca kao što su: dubina podzemne vode sorpcijska sposobnost vodonosnih naslaga udaljenost od poznatog izvora zagađenja Zaštiti podzemnih voda doprinosi i dobar smještaj bunara unutar odabrane lokacije. Zdenac treba izvesti na najvišem dijelu terena, a mjesto oko zdenca treba biti pristupačno. 2.2. Osnovne značajke vodocrpilišta Grada Zagreba Basic characteristics of the City of Zagreb water supply zone Zagrebački se vodoopskrbni sustav proteže od slovenske granice do Sesveta i od padina Medvednice do 2 Kravarskog, na području od oko 800 km sa 2.400 km cjevovoda. Za zadovoljavanje potrebe opskrbe vodom u pogonu je 30 bunara na 8 većih crpilišta. Kao cjelina sustav raspolaže sa 5.000 l/s vode. Značajni su veliki gubi ci vode, tj. velika razlika između tzv. dignute i naplaće ne vode. Od devedesetih godina sustavno se prati kakvoća podzemnih voda na priljevnim područjima vodocrpilišta. Povod uvođenju kvalitetnijeg i sustavnog praćenja bilo je onečišćenje podzemnih voda razvojem industrijskih i drugih gradskih sadržaja, kada su u razdoblju osamdesetih godina iz upotrebe isključena mnoga gradska crpilišta (Selska, Zagorska,Vrapče, Daničićeva, Slika 1. Vodoopskrbni sustav Grada Zagreba (Izvor: Izvješće o stanju okoliša Grada Zagreba, 2006) Figure 1Water supply system of the City of Zagreb (Source: Environment Report of the City of Zagreb, 2006) |