DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 110 <-- 110 --> PDF |
grad je Željezno, a kotar Güssing (regija Güssing) ima 2 površinu od 485 km i 26.500 stanovnika, dok grad Güssing ima 49,3 km2površine i 4.300 stanovnika. Što se tiče povijesnih i zemljopisnih podataka Regija Güssing bila je 1988. najsiromašnija regijaAustrije: – 50 godina bio je granična regija prema “istočnom bloku”, – bez obrta i industrije, zbog toga malo radnih mjesta, – 70 % radnika radili su u Beču i Grazu i vikendom bi dolazili kući, – s visokim postotkom iseljavanja, – s malim strukturiranim poljoprivrednim i šumskim posjedima, – slabom prometnom infrastrukturom (bez priključka na željezničku prugu i autocestu). Prije 20 godina iz Regije Güssing odlazilo je za nabavu nafte, električne energije i pogonskog goriva u vrijednosti 35 milijuna € godišnje, iako udio šuma iznosi 45 %, a danas toplinsku i električnu energiju, pogonska goriva dobivaju iz obnovljivih izvora energije (od sunca, šumarstva i poljoprivrede) i sav novac ostaje u regiji! Zadnjih 10-tak godina u Regiji Güssing dogodila se “revolucionarna era”. Došlo je do promjene života svakog pojedinog stanovnika. Kao simbol života u skladu s ekologijom, dinamikom i snagom utemeljena jezelena kap(slika 5.)u CTS Urbersdorfkao zajednički znak i priznanje projektu “Eko energetska zemlja” postavljena nakrižanjima, rotorima i ulazima u mjesto. Glavni cilj Eko energetske zemlje je potrajno umrežavanje postojećih resursa i znamenitosti. Samo iz grada Güssing 1991. godine za 126.500 MWhodlijevalo se čak 6,2 mil. €za eksternu proizvodnju energije, a ostajalo svega 652.700 € iz OIE,dok je 2005. godine za 185.500 MWh (ili čak 47 % veća proizvodnja u odnosu na 1991. godinu) energije vrijednost proizvedene energije iz OIE u iznosu 13,6 mil €, što je povećalo novo stvorenu vrijednost u gradu Güssingu za čak 13 mil €. Novo povećana vrijednost ostvarena je: u gradu Güssing: – s preko 50 novih obrtničkih i industrijskih zona, s više nego 1.100 novih radnih mjesta, uz neto dohodak više od 9 mil € godišnje, – promet energijom je veći od 13 mil € godišnje, i povećala se energetska uporaba drva za više od 44.000 tona/godišnje. u kotaru Güssing: – aktualna novostvorena vrijednost kroz 60 % ops kr bu energije iz OIE iznosi 22 mil €, a potencijali nove stvorene vrijednosti kroz 100 % op skrbu energije iz OIE iznosit će čak 37 mil €! Aktivnostima EEE Güssing od 1996. godine ostvarena je povećana vrijednost na području: 1. demonstracijskih postrojenja (preko 30 postrojenja različitih tehnologija) 2. istraživanja i razvoja (toplinska i biološka konverzija), 3. školovanja o obnovljivim izvorima energije, 4. uslužnim djelatnostima (kroz razvoj dobivena su mno ga iskustva u području razvoja energetskih kon cepcija) i 5. putem eko energetskog turizma (godišnje EEE i Regiju Güs sing posjeti preko 30.000 turista). (Foto: OliverVlainić, UŠPKarlovac) Poligeneracijomiz biomase u kogeneraciji na biomasu Güssing proizvodi se osim električne i toplinske energije i plinovito i/ili tekuće gorivo, i to: – iz oko 5 kg drva proizvede se 1 litra bio-goriva, – iz oko 3 kg drva proizvede se 1 m bio-plina, – iz šume 7,5 tona suhe tvari/ha godišnje (prosječno), 1.500litara/ha godišnje bio-pogonskog goriva, – sa oranice 15 – 25 tona suhe tvari/ha godišnje (iz kul tura kratke ophodnje, miskantus), 4.000 litara/ha godišnje bio-pogonskog goriva, što je znatno više u usporedbi s proizvodnjom 1.500 litara/ha godišnje bio-dizela tehnologijom sagorijevanja biomase. 3 Time je za grad Güssing potrajna energetika već godinama postala realnost. Isti dan navečer otputovali u pravcu Eisenstadt-a (Željeznog) do Schattendora i smjestili u hotelu “Sonnenhof” 23./24. i 24./25. 6. 2010. 2.dan, 24. 6. 2010. (četvrtak) S gospodinom Franjom Handl, prof. otputovali smo u Beč, gdje smo u organizaciji DI Vladimira Čambe, višeg ministarskog savjetnika u Saveznom ministars tvu poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva, prije podne posjetili Bečku šumuWienerwald, a poslije podne centar Beča. Od 9.30 – 11.00 posjetili smo Edukativnu školu o šumi za djecu s vidikovcem(slika 6.), gdje nam je kolega Josef Ebenberger, nadsavjetnik šuma grada Beča dao pregled gospodarenja bukovim šumama u Bečkoj šumi. Austrija s oko 47 % udjela šume od ukupne površine spada u vrlo šumovite države Europe, a Beč s oko 8.000ha šume ili 18 % površine grada je vrlo šumovit. |