DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 108     <-- 108 -->        PDF

IZ HRVATSKOGAŠUMARSKOGADRUŠTVA


FROM THE CROATIAN FORESTRYASSOCIATION


STRUČNAEKSKURZIJAŠUMARAKARLOVAC UAUSTRIJU,
OD 23. – 25. LIPNJA2010.


Kao vodič i tumač sa suorganizatorom Oliverom
Vlainićem, predsjednikom Ogranka Karlovac, 33
čla na HŠD Ogranak Karlovac (29) i Ogranak Nova Gradiška
(4) sudjelovaosam na trodnevnoj stručnoj ekskurziji
u Gradišću,Austrija.


1.dan, 23. 06. 2010. (srijeda)


Prema Programu stručne ekskurzije otputovali smo
au tobusom Šumarskog fakulteta Zagreb iz Karlovca


(6.00)i Zagreba (7.00) preko Maribora, Slovenija u Güssing,
Austrija.


Isti dan od 11.00 – 12.00 sa DI Franz Jandrisits,
direktor Poljoprivredne i stručne škole Güssing (slika


1.treći slijeva).


(Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška)


Obišli smo gradić Güssing s oko 4.000 stanovnika,
kotarsko mjesto regije, slabe infrastrukture s oko 27.000


stanovnika.Još 1988. ova regija u južnom Gradišću na
granici s Mađarskom, bila je najsiromašnija regijaAustrije.
Mnogobrojna nalazišta iz kamenog doba,pa sve
do Rimskog vremena, reljef glave Rimljanke koji se nalazi
u Franjevačkom samostanu, pokazuju da je okolica
Güssinga bila naseljena.To potvrđuje i crkva sv. Jakova
iz 12. stoljeća izgrađena kao župna crkva Güssinga,
danas kapela na groblju. Prvi pisani dokumenti iz 1157.
u kojimu se spominje ime Güssing, kao “Locus Qizin”,
te 1198. kao “Novi Castri”, a od 1751. zove se Güssing
(Novi grad). Aktivnosti grofova Batthyany (Baćani) i
Draskovich bile su usko vezane za kultni razvoj Güssinga
i okolice, a posebice poslije turbulentnih vremena
turskih ratova, kada je na ovo područje izbjegao velik
broj Hrvata s prostora današnje RH i BiH.


Nakon obilaska centra Güssing, kojim na brežuljku
(vulkanskog porijekla) dominira dvorac grofa Draškovića
s utvrdom, gdje se pred najezdom Turaka moglo
skloniti oko 15.000 izbjeglica, otišli smo u 3 km udaljen
Urbersdorf(općinsko mjesto). Nakon zajedničkog ručka
od 12.00 – 14.00, u Restoranu “Kedl”obišli smo s ErnstomKedl,
predsjednikom Uprave Centraliziranog toplinskog
sustava Urbersdorf postrojenje za grijanje, gdje
je kotao na šumsku biomasu snage 700 kW firme
“URBAS”i rezervni kotao na lož ulje, snage 170 kW
(koji se ne koristi, jer je izgrađen sustav grijanja na sun


2


čevu energiju, površine 340 m solarnih ćelija (slika 2.).


2
(Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška)


Izgradnja Toplane započela je u kolovozu 1995.
godine, a puštena je u pogon već u rujnu 1996. godine.
Danas grije 50 kuća (površina grijanja je oko


2


120 m/kući). Svi korisnici grijanja su i dioničari trgovačkog
društva Toplane, čija je investicija iznosila




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 109     <-- 109 -->        PDF

980.000€, od čega su 40 % bila bespovratna sredstva –
poticaj EU! Putem toplovoda dužine 2.500 m isporuču je
se godišnje 850.000 kWh toplinske energije, za koju


3


se potroši 1.800 Nprm (od 1 m usitnjavanjem oblog
ener getskog drva dobiju se 2,5 nasipna prostorna met ra)
po cijeni 18 €/Nprm šumske sječke (vlastitih kooperanata).
Cijena toplinske energije iznosi 0,425 €/kWh


+ 20 % PDV-a = 0,51 €/kWh ili 51 €/MWh.
Potom smo s DI FranzomJandrisitsobišli (u vreme
nu od 14.00 – 15.00) Centralizirani toplinski sus tav
GÜTTENBACH (Pinkovac) (slika 3.), koji je
pušten u pogon u listopadu 1992. godine, kotao na šumsku
sječku, snage 1 MW, firme “KOHLBACH”, kotao
na loživo ulje, snage 1,4 MW /za vršna opterećenja).
Danas se griju 242 kućanstava s glavnim toplovodom
dužine 6.398 m i priključcima dužine 5.625 m. Zbog
velike dužine toplovoda od proizvedene toplinske energije
6.501 MWh iskoristi se svega 3.791 MWh.
Ukupna investicija iznosila je 3.725.724 EUR-a, a poticaj
– bespovratna sredstva EU oko 34 %!!! Isporučitelji
šumske sječke su mali šumovlasnici, seljaci i Udruga


šumovlasnika, ali u zadnje vrijeme i veliki šumoposjednik
Grof Draskovich.


(Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška)


Ujesen 2009. godine pušten je u pogon novi kotao
na šumsku sječku, snage 2,5 MW, firme “URBAS”.
Budući da mu automatika radi već od 10 % kapaciteta,
više se ne koristi kotao na loživo ulje.


DI Franz Jandrisits, predsjednik Uprave CTS-a upoznao
nas i o visiniTarifa za grijanje od 1. 1. 2010.i to:


1. za kućanstva, koja koriste energiju cijele godine


– osnovna taksa po brojilu iznosi 300 €/godišnje
(Odluka Uprave od 16. 3. 2007.)


– prodajna cijena toplinske energije 70,76 €/MWh
(Odluka Uprave od 20. 12. 2009.)
– Na primjer: uporaba toplinske energije od
20 MWh (= 20.000 kWh) po kući odgovara potrošnji
ekstralakog loživog ulja od 2.500 litara
– Biotoplina Güttenbach: 1.715 € troškovi grijanja
godišnje (20 MWh x 70,76 €/MWh = 1.415 € +
300 € godišnja taksa)


– vlastiti kotao za grijanje na loživo ulje: troškovi
grijanja: 1.875 € (2.500 l x 0,75 €/litri) + troš kovi
dimnjačara, instalatera + troškovi nabave
lo živogulja


2. za kućanstva, koja ne koriste energiju cijele go-
dine (vikendaši)


– osnovna taksa po brojilu iznosi 150 €/godišnje
(Odluka Uprave od 24. 12. 2008.)


– prodajna cijena toplinske energije 150 €/MWh
Svaki korisnik biotopline platio je 7.000 € za pri


ključak, i to u 3 rate i suvlasnik je CTS.
Zatim smo u vremenu od 16.00 – 17.00 posjetili


Europski centar za obnovljive izvore energije
(EEE) GÜSSING d.o.o., (slika 4.), gdje nam je BernardDeutsch,
načelnik Općine Strem (koja se grije
izToplane na šumsku sječku, snage 1 MWi Bioplinskog
postrojenja na silažu iz poljoprivedne biomase:
trave, sla me i kukuruza, snage 0,5 MW + 0,64 MW ),


el top


a zapos len je kao stručni suradnik u EEE, dok poslove
načelnika općine obavlja volonterski, govorio oMO DELU
GÜSSING, primjer za potrajnu opskrbu energije
“Energetski autarkičan Güssing”.


4
(Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška)


U svojoj 45 minutnoj prezentaciji upoznao nas je o
Odluci gradskog vijeća Güssinga (iz 1990. godine) kao
najvažnijoj odluci svih vremena: 100 % izlaz iz ops kr be
fosilnom energijom!


Tako su nastali: Centralizirani toplinski sustav na šum sku
i drvnu sječku Güssing 1996. snage kotla 15,5 MW(u
vrijeme puštanja u pogon bila je najveća u Eu ropi), postrojenje
za proizvodnju biodizela, kogeneracijsko postrojenje
Güssing jedinstveno u svijetu: iz 2.360 kg šumske
sječke po satu proizvede 2.000 kWh električne i 4.500
kWh toplinske energije, te bioplina i bioetanola.


U uvodnom dijelu je ukazao, dasvijetdnevnokoris ti
10 milijuna tona nafte, 12,5 milijuna tona kamenog ugljena


3


i 7.5 milijardi m prirodnog plina s tendencijom rasta!
Gradišće je jedna od 10 austrijskih saveznih zemalja


2


površine 3.966 km i oko 282.000 stanovnika, glavni




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 112     <-- 112 -->        PDF

3.dan, 25. 6. 2010. (petak)


Nakon doručka s Franjom Handlom, prof. obišli
smo NPNeuersiedlersee, gradić Rust (slika 9.) poznat
po vinogradarstvu i vinarstvu i Vinskoj akademiji, te
kamenolom iz Rimskog doba gdje se upravo održavala
opereta za djecu “Ivica i Marica”, a zatim Eisenstadt
(Željezno) glavni grad Gradišća sa dvorcem Esterhazy
(slika 10.), u kojem se cijelog ljeta održavaju koncerti i
Haydnovu katedralu (slika 11.).


9
(Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška)
(Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška)


10
11
(Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška)


ski muzej “Priroda na tragu”(slika 12.), gdje se na jedan
moderan način može doživjeti ukupan životni prostor
kao što su šume, polja i vodno gospodarstvo, tj. područja
ljudske povijesti, arheologije, lovne i šumarske povijesti,
šuma, drvo, problematika klime, turizam, umjetnost
i kultura. Obitelj Esterhazy također je vlasnik i ovog


dvor ca, koji je izgrađen između 1548. i 1552. godine.


(Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška)
Nakon svega oko 17 sati nastavili smo put preko


Gra za i Maribora do Zagreba i Karlovca.


Nakon zajedničkog ručka u Baumgartenu kod gđe.
Micike otputovali smo u Lackenbach i posjetili Šumar-Mr. sc. Josip Dundović




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 110     <-- 110 -->        PDF

grad je Željezno, a kotar Güssing (regija Güssing) ima


2


površinu od 485 km i 26.500 stanovnika, dok grad
Güssing ima 49,3 km2površine i 4.300 stanovnika. Što
se tiče povijesnih i zemljopisnih podataka Regija Güssing
bila je 1988. najsiromašnija regijaAustrije:


– 50 godina bio je granična regija prema “istočnom
bloku”,
– bez obrta i industrije, zbog toga malo radnih mjesta,
– 70 % radnika radili su u Beču i Grazu i vikendom bi
dolazili kući,


– s visokim postotkom iseljavanja,
– s malim strukturiranim poljoprivrednim i šumskim
posjedima,
– slabom prometnom infrastrukturom (bez priključka
na željezničku prugu i autocestu).


Prije 20 godina iz Regije Güssing odlazilo je za nabavu
nafte, električne energije i pogonskog goriva u vrijednosti
35 milijuna € godišnje, iako udio šuma iznosi
45 %, a danas toplinsku i električnu energiju, pogonska
goriva dobivaju iz obnovljivih izvora energije (od sunca,
šumarstva i poljoprivrede) i sav novac ostaje u regiji!


Zadnjih 10-tak godina u Regiji Güssing dogodila se
“revolucionarna era”. Došlo je do promjene života svakog
pojedinog stanovnika. Kao simbol života u skladu
s ekologijom, dinamikom i snagom utemeljena jezelena
kap(slika 5.)u CTS Urbersdorfkao zajednički
znak i priznanje projektu “Eko energetska zemlja”
postavljena nakrižanjima, rotorima i ulazima u mjesto.
Glavni cilj Eko energetske zemlje je potrajno umrežavanje
postojećih resursa i znamenitosti.


Samo iz grada Güssing 1991. godine za 126.500
MWhodlijevalo se čak 6,2 mil. €za eksternu proizvodnju
energije, a ostajalo svega 652.700 € iz OIE,dok je
2005. godine za 185.500 MWh (ili čak 47 % veća proizvodnja
u odnosu na 1991. godinu) energije vrijednost
proizvedene energije iz OIE u iznosu 13,6 mil €, što je
povećalo novo stvorenu vrijednost u gradu Güssingu za
čak 13 mil €. Novo povećana vrijednost ostvarena je:


u gradu Güssing:


– s preko 50 novih obrtničkih i industrijskih zona, s
više nego 1.100 novih radnih mjesta, uz neto dohodak
više od 9 mil € godišnje,
– promet energijom je veći od 13 mil € godišnje, i povećala
se energetska uporaba drva za više od 44.000
tona/godišnje.
u kotaru Güssing:


– aktualna novostvorena vrijednost kroz 60 % ops kr bu
energije iz OIE iznosi 22 mil €, a potencijali
nove stvorene vrijednosti kroz 100 % op skrbu energije
iz OIE iznosit će čak 37 mil €!


Aktivnostima EEE Güssing od 1996. godine ostvarena
je povećana vrijednost na području:


1. demonstracijskih postrojenja (preko 30 postrojenja
različitih tehnologija)
2. istraživanja i razvoja (toplinska i biološka konverzija),
3. školovanja o obnovljivim izvorima energije,
4. uslužnim djelatnostima (kroz razvoj dobivena su
mno ga iskustva u području razvoja energetskih kon cepcija)
i
5. putem eko energetskog turizma (godišnje EEE i Regiju
Güs sing posjeti preko 30.000 turista).


(Foto: OliverVlainić, UŠPKarlovac)


Poligeneracijomiz biomase u kogeneraciji na biomasu
Güssing proizvodi se osim električne i toplinske
energije i plinovito i/ili tekuće gorivo, i to:


– iz oko 5 kg drva proizvede se 1 litra bio-goriva,
– iz oko 3 kg drva proizvede se 1 m bio-plina,
– iz šume 7,5 tona suhe tvari/ha godišnje (prosječno),
1.500litara/ha godišnje bio-pogonskog goriva,


– sa oranice 15 – 25 tona suhe tvari/ha godišnje (iz
kul tura kratke ophodnje, miskantus), 4.000 litara/ha
godišnje bio-pogonskog goriva, što je znatno više u
usporedbi s proizvodnjom 1.500 litara/ha godišnje
bio-dizela tehnologijom sagorijevanja biomase.


3


Time je za grad Güssing potrajna energetika već godinama
postala realnost.


Isti dan navečer otputovali u pravcu Eisenstadt-a
(Željeznog) do Schattendora i smjestili u hotelu “Sonnenhof”
23./24. i 24./25. 6. 2010.


2.dan, 24. 6. 2010. (četvrtak)


S gospodinom Franjom Handl, prof. otputovali smo
u Beč, gdje smo u organizaciji DI Vladimira Čambe,
višeg ministarskog savjetnika u Saveznom ministars tvu
poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog
gospodarstva, prije podne posjetili Bečku šumuWienerwald,
a poslije podne centar Beča.


Od 9.30 – 11.00 posjetili smo Edukativnu školu o
šumi za djecu s vidikovcem(slika 6.), gdje nam je kolega
Josef Ebenberger, nadsavjetnik šuma grada Beča dao
pregled gospodarenja bukovim šumama u Bečkoj šumi.


Austrija s oko 47 % udjela šume od ukupne površine
spada u vrlo šumovite države Europe, a Beč s oko


8.000ha šume ili 18 % površine grada je vrlo šumovit.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 111     <-- 111 -->        PDF

(Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška)


Sa 44.100 ha šuma, kojim gospodari MA-49 šumarija
i poljoprivredni pogon Grada Beča, je nakonAustrijskih
šuma d.d., drugi najveći šumovlasnik uAustriji.


Od 44.100 ha jedna petina su gospodarske šume, a
četiri petine leže u vodozaštitnom području šuma grada
Beča. Osim toga gospodare i s 2.500 ha poljoprivrednih
površina, od toga na 1.900 ha u vlastitoj režiji proizvode
bioproizvode bez primjene kemijskih sredstava (gnojivo,
herbicidi, insekticidi). Iz dva vinograda površine
35 ha proizvode godišnje od oko 1.000 do 1.500 hektolitara
vina na komercijalnoj osnovi još od 1907. godine.
Radi se o vinima vrhunske kakvoće (bijeli burgundac,
traminac, sivi burgundac i cvajgelt)


Škola o šumi za djecusmještena je u 16. kotaru kod
Vidikovca na 449 m nadmorske visine. Svakog školskog
dana (200 dana godišnje po 9 – 15 sati pri svim vremenskim
uvjetima) prihvati 5.000 učenika tijekom školske
godine. O učenicama i učenicima od 3. do 6. školskog
razreda, brine se tim pedagoga o šumi, šumara i apsolvenata
šumarstva. “Bečka šumska škola”jedna je od najobljubljenija
vidova naobrazbe o okolišu u Austriji.
Zadaci pedagogije o šumi su:


– poboljšati odnos šuma – čovjek,
– gospodarenje šumom učiniti razumljivijim (na primjer
zašto se moraju sjeći zdrava stabla, …),
– omogućiti učiti kroz igru,


– poticati kreativnost u prirodi,


voda dužine 130 km iz 1873. godine i 170 km izgrađe


nog 1910. godine dobiva 100 % svježu izvorsku vodu za


3


piće (dnevna potreba oko 400.000 m, što iznosi 235 li


tara/stanovniku).
Šumari grada Beča pošumljavaju za potrebe prostora
za odmor i zbog vjetrozaštite godišnje od 50.000


2


do 100.000 m novih šuma. Pritom sade isključivo domaćim
vrstama drva i grmlja kao što su hrastovi, lipe,
jasen, javor, voćkarice i divlje grmlje. Sve te aktivnosti
na području gospodarenja šumama i poljoprivrednim
površinama ne bi bili moguće i uspješne bez suradnje
sa mnogobrojnim znanstvenim institucijama na izradi
projekata i dugogodišnjih studija.


Isti dan poslije podneobišli smo (od 14.00 – 18.00)
nakon zajedničkog ručka u Palači pravde s vidikovcem,
gdje nam se pridružio i kolegaVladimir Čamba i upoznao
s aktivnostima Saveznog ministarstva poljoprivrede,
šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva (ili
skra ćeno Ministarstvo života = Lebensministerium). S
gos podinom Franjom Handlom, obišli smo centar Beča,
starogradsku vijećnicu (slika 7.), zgrade austrijskog parlamenta
(slika 8.), vlade i predsjednika države, a dijelom
vožnjom autobusom s gospođom Mirjana Njerš, prof.
duž Wiener Ringstrasse (Bečkog prstena) obišli smo
zgrade: Bečke državne opere, prirodoslovnog muzeja,
muzej povijesti umjetnosti, burzu, Austrijske savezne
šume d.d. (bivša zgrada admiraliteta s grbovima luka na
hrvatskom Jadranu).


7
(Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška)


– unaprijediti razumijevanje o šumi kao životnom
prostoru divljači,
– obrazložiti nužnost lova (na primjer: zašto se mora
vršiti odstrel divljači, …),


– mnogostruke proizvode šume uporabno osmisliti,
– provesti osobni kontakt sa šumarom i upoznavati sa


“šumarskim pozivom”.
Šumama na vodozaštitnom području (površine


32.700ha)gospodari se već preko 200 godina po načelu
potrajnosti, tj. nema čistih sječa, nego se šumsko-uzgojni
zahvati rade na malim površinama, forsira se prirodna
obnova i izbor vrste drva ovisno o tlu i klimi. Ekološko
vrijedne vrste drva posebno se potiču. Iz izvora ovih


8
(Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška)


šuma grad Beč (1,9 mil. stanovnika) putem dvaju vodo