DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 108 <-- 108 --> PDF |
IZ HRVATSKOGAŠUMARSKOGADRUŠTVA FROM THE CROATIAN FORESTRYASSOCIATION STRUČNAEKSKURZIJAŠUMARAKARLOVAC UAUSTRIJU, OD 23. – 25. LIPNJA2010. Kao vodič i tumač sa suorganizatorom Oliverom Vlainićem, predsjednikom Ogranka Karlovac, 33 čla na HŠD Ogranak Karlovac (29) i Ogranak Nova Gradiška (4) sudjelovaosam na trodnevnoj stručnoj ekskurziji u Gradišću,Austrija. 1.dan, 23. 06. 2010. (srijeda) Prema Programu stručne ekskurzije otputovali smo au tobusom Šumarskog fakulteta Zagreb iz Karlovca (6.00)i Zagreba (7.00) preko Maribora, Slovenija u Güssing, Austrija. Isti dan od 11.00 – 12.00 sa DI Franz Jandrisits, direktor Poljoprivredne i stručne škole Güssing (slika 1.treći slijeva). (Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška) Obišli smo gradić Güssing s oko 4.000 stanovnika, kotarsko mjesto regije, slabe infrastrukture s oko 27.000 stanovnika.Još 1988. ova regija u južnom Gradišću na granici s Mađarskom, bila je najsiromašnija regijaAustrije. Mnogobrojna nalazišta iz kamenog doba,pa sve do Rimskog vremena, reljef glave Rimljanke koji se nalazi u Franjevačkom samostanu, pokazuju da je okolica Güssinga bila naseljena.To potvrđuje i crkva sv. Jakova iz 12. stoljeća izgrađena kao župna crkva Güssinga, danas kapela na groblju. Prvi pisani dokumenti iz 1157. u kojimu se spominje ime Güssing, kao “Locus Qizin”, te 1198. kao “Novi Castri”, a od 1751. zove se Güssing (Novi grad). Aktivnosti grofova Batthyany (Baćani) i Draskovich bile su usko vezane za kultni razvoj Güssinga i okolice, a posebice poslije turbulentnih vremena turskih ratova, kada je na ovo područje izbjegao velik broj Hrvata s prostora današnje RH i BiH. Nakon obilaska centra Güssing, kojim na brežuljku (vulkanskog porijekla) dominira dvorac grofa Draškovića s utvrdom, gdje se pred najezdom Turaka moglo skloniti oko 15.000 izbjeglica, otišli smo u 3 km udaljen Urbersdorf(općinsko mjesto). Nakon zajedničkog ručka od 12.00 – 14.00, u Restoranu “Kedl”obišli smo s ErnstomKedl, predsjednikom Uprave Centraliziranog toplinskog sustava Urbersdorf postrojenje za grijanje, gdje je kotao na šumsku biomasu snage 700 kW firme “URBAS”i rezervni kotao na lož ulje, snage 170 kW (koji se ne koristi, jer je izgrađen sustav grijanja na sun 2 čevu energiju, površine 340 m solarnih ćelija (slika 2.). 2 (Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška) Izgradnja Toplane započela je u kolovozu 1995. godine, a puštena je u pogon već u rujnu 1996. godine. Danas grije 50 kuća (površina grijanja je oko 2 120 m/kući). Svi korisnici grijanja su i dioničari trgovačkog društva Toplane, čija je investicija iznosila |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 109 <-- 109 --> PDF |
980.000€, od čega su 40 % bila bespovratna sredstva – poticaj EU! Putem toplovoda dužine 2.500 m isporuču je se godišnje 850.000 kWh toplinske energije, za koju 3 se potroši 1.800 Nprm (od 1 m usitnjavanjem oblog ener getskog drva dobiju se 2,5 nasipna prostorna met ra) po cijeni 18 €/Nprm šumske sječke (vlastitih kooperanata). Cijena toplinske energije iznosi 0,425 €/kWh + 20 % PDV-a = 0,51 €/kWh ili 51 €/MWh. Potom smo s DI FranzomJandrisitsobišli (u vreme nu od 14.00 – 15.00) Centralizirani toplinski sus tav GÜTTENBACH (Pinkovac) (slika 3.), koji je pušten u pogon u listopadu 1992. godine, kotao na šumsku sječku, snage 1 MW, firme “KOHLBACH”, kotao na loživo ulje, snage 1,4 MW /za vršna opterećenja). Danas se griju 242 kućanstava s glavnim toplovodom dužine 6.398 m i priključcima dužine 5.625 m. Zbog velike dužine toplovoda od proizvedene toplinske energije 6.501 MWh iskoristi se svega 3.791 MWh. Ukupna investicija iznosila je 3.725.724 EUR-a, a poticaj – bespovratna sredstva EU oko 34 %!!! Isporučitelji šumske sječke su mali šumovlasnici, seljaci i Udruga šumovlasnika, ali u zadnje vrijeme i veliki šumoposjednik Grof Draskovich. (Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška) Ujesen 2009. godine pušten je u pogon novi kotao na šumsku sječku, snage 2,5 MW, firme “URBAS”. Budući da mu automatika radi već od 10 % kapaciteta, više se ne koristi kotao na loživo ulje. DI Franz Jandrisits, predsjednik Uprave CTS-a upoznao nas i o visiniTarifa za grijanje od 1. 1. 2010.i to: 1. za kućanstva, koja koriste energiju cijele godine – osnovna taksa po brojilu iznosi 300 €/godišnje (Odluka Uprave od 16. 3. 2007.) – prodajna cijena toplinske energije 70,76 €/MWh (Odluka Uprave od 20. 12. 2009.) – Na primjer: uporaba toplinske energije od 20 MWh (= 20.000 kWh) po kući odgovara potrošnji ekstralakog loživog ulja od 2.500 litara – Biotoplina Güttenbach: 1.715 € troškovi grijanja godišnje (20 MWh x 70,76 €/MWh = 1.415 € + 300 € godišnja taksa) – vlastiti kotao za grijanje na loživo ulje: troškovi grijanja: 1.875 € (2.500 l x 0,75 €/litri) + troš kovi dimnjačara, instalatera + troškovi nabave lo živogulja 2. za kućanstva, koja ne koriste energiju cijele go- dine (vikendaši) – osnovna taksa po brojilu iznosi 150 €/godišnje (Odluka Uprave od 24. 12. 2008.) – prodajna cijena toplinske energije 150 €/MWh Svaki korisnik biotopline platio je 7.000 € za pri ključak, i to u 3 rate i suvlasnik je CTS. Zatim smo u vremenu od 16.00 – 17.00 posjetili Europski centar za obnovljive izvore energije (EEE) GÜSSING d.o.o., (slika 4.), gdje nam je BernardDeutsch, načelnik Općine Strem (koja se grije izToplane na šumsku sječku, snage 1 MWi Bioplinskog postrojenja na silažu iz poljoprivedne biomase: trave, sla me i kukuruza, snage 0,5 MW + 0,64 MW ), el top a zapos len je kao stručni suradnik u EEE, dok poslove načelnika općine obavlja volonterski, govorio oMO DELU GÜSSING, primjer za potrajnu opskrbu energije “Energetski autarkičan Güssing”. 4 (Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška) U svojoj 45 minutnoj prezentaciji upoznao nas je o Odluci gradskog vijeća Güssinga (iz 1990. godine) kao najvažnijoj odluci svih vremena: 100 % izlaz iz ops kr be fosilnom energijom! Tako su nastali: Centralizirani toplinski sustav na šum sku i drvnu sječku Güssing 1996. snage kotla 15,5 MW(u vrijeme puštanja u pogon bila je najveća u Eu ropi), postrojenje za proizvodnju biodizela, kogeneracijsko postrojenje Güssing jedinstveno u svijetu: iz 2.360 kg šumske sječke po satu proizvede 2.000 kWh električne i 4.500 kWh toplinske energije, te bioplina i bioetanola. U uvodnom dijelu je ukazao, dasvijetdnevnokoris ti 10 milijuna tona nafte, 12,5 milijuna tona kamenog ugljena 3 i 7.5 milijardi m prirodnog plina s tendencijom rasta! Gradišće je jedna od 10 austrijskih saveznih zemalja 2 površine 3.966 km i oko 282.000 stanovnika, glavni |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 112 <-- 112 --> PDF |
3.dan, 25. 6. 2010. (petak) Nakon doručka s Franjom Handlom, prof. obišli smo NPNeuersiedlersee, gradić Rust (slika 9.) poznat po vinogradarstvu i vinarstvu i Vinskoj akademiji, te kamenolom iz Rimskog doba gdje se upravo održavala opereta za djecu “Ivica i Marica”, a zatim Eisenstadt (Željezno) glavni grad Gradišća sa dvorcem Esterhazy (slika 10.), u kojem se cijelog ljeta održavaju koncerti i Haydnovu katedralu (slika 11.). 9 (Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška) (Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška) 10 11 (Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška) ski muzej “Priroda na tragu”(slika 12.), gdje se na jedan moderan način može doživjeti ukupan životni prostor kao što su šume, polja i vodno gospodarstvo, tj. područja ljudske povijesti, arheologije, lovne i šumarske povijesti, šuma, drvo, problematika klime, turizam, umjetnost i kultura. Obitelj Esterhazy također je vlasnik i ovog dvor ca, koji je izgrađen između 1548. i 1552. godine. (Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška) Nakon svega oko 17 sati nastavili smo put preko Gra za i Maribora do Zagreba i Karlovca. Nakon zajedničkog ručka u Baumgartenu kod gđe. Micike otputovali smo u Lackenbach i posjetili Šumar-Mr. sc. Josip Dundović |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 110 <-- 110 --> PDF |
grad je Željezno, a kotar Güssing (regija Güssing) ima 2 površinu od 485 km i 26.500 stanovnika, dok grad Güssing ima 49,3 km2površine i 4.300 stanovnika. Što se tiče povijesnih i zemljopisnih podataka Regija Güssing bila je 1988. najsiromašnija regijaAustrije: – 50 godina bio je granična regija prema “istočnom bloku”, – bez obrta i industrije, zbog toga malo radnih mjesta, – 70 % radnika radili su u Beču i Grazu i vikendom bi dolazili kući, – s visokim postotkom iseljavanja, – s malim strukturiranim poljoprivrednim i šumskim posjedima, – slabom prometnom infrastrukturom (bez priključka na željezničku prugu i autocestu). Prije 20 godina iz Regije Güssing odlazilo je za nabavu nafte, električne energije i pogonskog goriva u vrijednosti 35 milijuna € godišnje, iako udio šuma iznosi 45 %, a danas toplinsku i električnu energiju, pogonska goriva dobivaju iz obnovljivih izvora energije (od sunca, šumarstva i poljoprivrede) i sav novac ostaje u regiji! Zadnjih 10-tak godina u Regiji Güssing dogodila se “revolucionarna era”. Došlo je do promjene života svakog pojedinog stanovnika. Kao simbol života u skladu s ekologijom, dinamikom i snagom utemeljena jezelena kap(slika 5.)u CTS Urbersdorfkao zajednički znak i priznanje projektu “Eko energetska zemlja” postavljena nakrižanjima, rotorima i ulazima u mjesto. Glavni cilj Eko energetske zemlje je potrajno umrežavanje postojećih resursa i znamenitosti. Samo iz grada Güssing 1991. godine za 126.500 MWhodlijevalo se čak 6,2 mil. €za eksternu proizvodnju energije, a ostajalo svega 652.700 € iz OIE,dok je 2005. godine za 185.500 MWh (ili čak 47 % veća proizvodnja u odnosu na 1991. godinu) energije vrijednost proizvedene energije iz OIE u iznosu 13,6 mil €, što je povećalo novo stvorenu vrijednost u gradu Güssingu za čak 13 mil €. Novo povećana vrijednost ostvarena je: u gradu Güssing: – s preko 50 novih obrtničkih i industrijskih zona, s više nego 1.100 novih radnih mjesta, uz neto dohodak više od 9 mil € godišnje, – promet energijom je veći od 13 mil € godišnje, i povećala se energetska uporaba drva za više od 44.000 tona/godišnje. u kotaru Güssing: – aktualna novostvorena vrijednost kroz 60 % ops kr bu energije iz OIE iznosi 22 mil €, a potencijali nove stvorene vrijednosti kroz 100 % op skrbu energije iz OIE iznosit će čak 37 mil €! Aktivnostima EEE Güssing od 1996. godine ostvarena je povećana vrijednost na području: 1. demonstracijskih postrojenja (preko 30 postrojenja različitih tehnologija) 2. istraživanja i razvoja (toplinska i biološka konverzija), 3. školovanja o obnovljivim izvorima energije, 4. uslužnim djelatnostima (kroz razvoj dobivena su mno ga iskustva u području razvoja energetskih kon cepcija) i 5. putem eko energetskog turizma (godišnje EEE i Regiju Güs sing posjeti preko 30.000 turista). (Foto: OliverVlainić, UŠPKarlovac) Poligeneracijomiz biomase u kogeneraciji na biomasu Güssing proizvodi se osim električne i toplinske energije i plinovito i/ili tekuće gorivo, i to: – iz oko 5 kg drva proizvede se 1 litra bio-goriva, – iz oko 3 kg drva proizvede se 1 m bio-plina, – iz šume 7,5 tona suhe tvari/ha godišnje (prosječno), 1.500litara/ha godišnje bio-pogonskog goriva, – sa oranice 15 – 25 tona suhe tvari/ha godišnje (iz kul tura kratke ophodnje, miskantus), 4.000 litara/ha godišnje bio-pogonskog goriva, što je znatno više u usporedbi s proizvodnjom 1.500 litara/ha godišnje bio-dizela tehnologijom sagorijevanja biomase. 3 Time je za grad Güssing potrajna energetika već godinama postala realnost. Isti dan navečer otputovali u pravcu Eisenstadt-a (Željeznog) do Schattendora i smjestili u hotelu “Sonnenhof” 23./24. i 24./25. 6. 2010. 2.dan, 24. 6. 2010. (četvrtak) S gospodinom Franjom Handl, prof. otputovali smo u Beč, gdje smo u organizaciji DI Vladimira Čambe, višeg ministarskog savjetnika u Saveznom ministars tvu poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva, prije podne posjetili Bečku šumuWienerwald, a poslije podne centar Beča. Od 9.30 – 11.00 posjetili smo Edukativnu školu o šumi za djecu s vidikovcem(slika 6.), gdje nam je kolega Josef Ebenberger, nadsavjetnik šuma grada Beča dao pregled gospodarenja bukovim šumama u Bečkoj šumi. Austrija s oko 47 % udjela šume od ukupne površine spada u vrlo šumovite države Europe, a Beč s oko 8.000ha šume ili 18 % površine grada je vrlo šumovit. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 111 <-- 111 --> PDF |
(Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška) Sa 44.100 ha šuma, kojim gospodari MA-49 šumarija i poljoprivredni pogon Grada Beča, je nakonAustrijskih šuma d.d., drugi najveći šumovlasnik uAustriji. Od 44.100 ha jedna petina su gospodarske šume, a četiri petine leže u vodozaštitnom području šuma grada Beča. Osim toga gospodare i s 2.500 ha poljoprivrednih površina, od toga na 1.900 ha u vlastitoj režiji proizvode bioproizvode bez primjene kemijskih sredstava (gnojivo, herbicidi, insekticidi). Iz dva vinograda površine 35 ha proizvode godišnje od oko 1.000 do 1.500 hektolitara vina na komercijalnoj osnovi još od 1907. godine. Radi se o vinima vrhunske kakvoće (bijeli burgundac, traminac, sivi burgundac i cvajgelt) Škola o šumi za djecusmještena je u 16. kotaru kod Vidikovca na 449 m nadmorske visine. Svakog školskog dana (200 dana godišnje po 9 – 15 sati pri svim vremenskim uvjetima) prihvati 5.000 učenika tijekom školske godine. O učenicama i učenicima od 3. do 6. školskog razreda, brine se tim pedagoga o šumi, šumara i apsolvenata šumarstva. “Bečka šumska škola”jedna je od najobljubljenija vidova naobrazbe o okolišu u Austriji. Zadaci pedagogije o šumi su: – poboljšati odnos šuma – čovjek, – gospodarenje šumom učiniti razumljivijim (na primjer zašto se moraju sjeći zdrava stabla, …), – omogućiti učiti kroz igru, – poticati kreativnost u prirodi, voda dužine 130 km iz 1873. godine i 170 km izgrađe nog 1910. godine dobiva 100 % svježu izvorsku vodu za 3 piće (dnevna potreba oko 400.000 m, što iznosi 235 li tara/stanovniku). Šumari grada Beča pošumljavaju za potrebe prostora za odmor i zbog vjetrozaštite godišnje od 50.000 2 do 100.000 m novih šuma. Pritom sade isključivo domaćim vrstama drva i grmlja kao što su hrastovi, lipe, jasen, javor, voćkarice i divlje grmlje. Sve te aktivnosti na području gospodarenja šumama i poljoprivrednim površinama ne bi bili moguće i uspješne bez suradnje sa mnogobrojnim znanstvenim institucijama na izradi projekata i dugogodišnjih studija. Isti dan poslije podneobišli smo (od 14.00 – 18.00) nakon zajedničkog ručka u Palači pravde s vidikovcem, gdje nam se pridružio i kolegaVladimir Čamba i upoznao s aktivnostima Saveznog ministarstva poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva (ili skra ćeno Ministarstvo života = Lebensministerium). S gos podinom Franjom Handlom, obišli smo centar Beča, starogradsku vijećnicu (slika 7.), zgrade austrijskog parlamenta (slika 8.), vlade i predsjednika države, a dijelom vožnjom autobusom s gospođom Mirjana Njerš, prof. duž Wiener Ringstrasse (Bečkog prstena) obišli smo zgrade: Bečke državne opere, prirodoslovnog muzeja, muzej povijesti umjetnosti, burzu, Austrijske savezne šume d.d. (bivša zgrada admiraliteta s grbovima luka na hrvatskom Jadranu). 7 (Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška) – unaprijediti razumijevanje o šumi kao životnom prostoru divljači, – obrazložiti nužnost lova (na primjer: zašto se mora vršiti odstrel divljači, …), – mnogostruke proizvode šume uporabno osmisliti, – provesti osobni kontakt sa šumarom i upoznavati sa “šumarskim pozivom”. Šumama na vodozaštitnom području (površine 32.700ha)gospodari se već preko 200 godina po načelu potrajnosti, tj. nema čistih sječa, nego se šumsko-uzgojni zahvati rade na malim površinama, forsira se prirodna obnova i izbor vrste drva ovisno o tlu i klimi. Ekološko vrijedne vrste drva posebno se potiču. Iz izvora ovih 8 (Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška) šuma grad Beč (1,9 mil. stanovnika) putem dvaju vodo |