DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 108     <-- 108 -->        PDF

IZ HRVATSKOGAŠUMARSKOGADRUŠTVA


FROM THE CROATIAN FORESTRYASSOCIATION


STRUČNAEKSKURZIJAŠUMARAKARLOVAC UAUSTRIJU,
OD 23. – 25. LIPNJA2010.


Kao vodič i tumač sa suorganizatorom Oliverom
Vlainićem, predsjednikom Ogranka Karlovac, 33
čla na HŠD Ogranak Karlovac (29) i Ogranak Nova Gradiška
(4) sudjelovaosam na trodnevnoj stručnoj ekskurziji
u Gradišću,Austrija.


1.dan, 23. 06. 2010. (srijeda)


Prema Programu stručne ekskurzije otputovali smo
au tobusom Šumarskog fakulteta Zagreb iz Karlovca


(6.00)i Zagreba (7.00) preko Maribora, Slovenija u Güssing,
Austrija.


Isti dan od 11.00 – 12.00 sa DI Franz Jandrisits,
direktor Poljoprivredne i stručne škole Güssing (slika


1.treći slijeva).


(Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška)


Obišli smo gradić Güssing s oko 4.000 stanovnika,
kotarsko mjesto regije, slabe infrastrukture s oko 27.000


stanovnika.Još 1988. ova regija u južnom Gradišću na
granici s Mađarskom, bila je najsiromašnija regijaAustrije.
Mnogobrojna nalazišta iz kamenog doba,pa sve
do Rimskog vremena, reljef glave Rimljanke koji se nalazi
u Franjevačkom samostanu, pokazuju da je okolica
Güssinga bila naseljena.To potvrđuje i crkva sv. Jakova
iz 12. stoljeća izgrađena kao župna crkva Güssinga,
danas kapela na groblju. Prvi pisani dokumenti iz 1157.
u kojimu se spominje ime Güssing, kao “Locus Qizin”,
te 1198. kao “Novi Castri”, a od 1751. zove se Güssing
(Novi grad). Aktivnosti grofova Batthyany (Baćani) i
Draskovich bile su usko vezane za kultni razvoj Güssinga
i okolice, a posebice poslije turbulentnih vremena
turskih ratova, kada je na ovo područje izbjegao velik
broj Hrvata s prostora današnje RH i BiH.


Nakon obilaska centra Güssing, kojim na brežuljku
(vulkanskog porijekla) dominira dvorac grofa Draškovića
s utvrdom, gdje se pred najezdom Turaka moglo
skloniti oko 15.000 izbjeglica, otišli smo u 3 km udaljen
Urbersdorf(općinsko mjesto). Nakon zajedničkog ručka
od 12.00 – 14.00, u Restoranu “Kedl”obišli smo s ErnstomKedl,
predsjednikom Uprave Centraliziranog toplinskog
sustava Urbersdorf postrojenje za grijanje, gdje
je kotao na šumsku biomasu snage 700 kW firme
“URBAS”i rezervni kotao na lož ulje, snage 170 kW
(koji se ne koristi, jer je izgrađen sustav grijanja na sun


2


čevu energiju, površine 340 m solarnih ćelija (slika 2.).


2
(Foto: Goran Dorić, UŠPN. Gradiška)


Izgradnja Toplane započela je u kolovozu 1995.
godine, a puštena je u pogon već u rujnu 1996. godine.
Danas grije 50 kuća (površina grijanja je oko


2


120 m/kući). Svi korisnici grijanja su i dioničari trgovačkog
društva Toplane, čija je investicija iznosila