DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2010 str. 106 <-- 106 --> PDF |
priložena i temeljnadokumentacijska kartica, kao i životopisna hrvatskom i engleskom jeziku, predgovor te popis kratica korištenih u radu. Životopis Marko Zebec rođen je 13. rujna 1978. godine u Zagrebu, gdje završava osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, diplomirao je 2004. godine, te stječe stručni naziv dipl. ing. šumarstva. Godine 2005. zapošljava se na tadašnjem Zavodu za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta u svojstvu asistenta na nastavnom predmetu Dendrologija. Od 2006. godine povjereno mu je izvođenje vježbi iz predmeta Osnove dendrologije na preddiplomskom studiju, Drvna tehnologija i Hortikulturna dendrologija na diplomskom studiju Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša. Kao istraživač aktivno sudjeluje na projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma d.o.o., kako slijedi: “Očuvanje genofonda plemenitih listača u Hrvatskoj”, “Imele u Hrvatskoj – biologija, ekologija, rasprostranjenost i vrste domaćini”, te “Revitalizacija Arboretuma Lisičine”. Dosada je, kao autor ili suautor, objavio ukupno 10 znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima, a sudjelovao je i na 11 međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Uže područje znanstvenog interesa usmjereno mu je na istraživanje morfološke i genetske varijabilnosti autohtonih vrsta plemenitih listača, posebice nizinskog brijesta, kao i utvrđivanje zastupljenosti pojedinih hortikulturnih svojti u urbanim sredinama Hrvatske. Sažetak rada Nizinski brijest (Ulmus minorMill. sensu latissimo) naša je autohtona vrsta, koja se odlikuje vrlo vrijednim i cijenjenim drvom, te se ubraja u plemenite listače. Nažalost, pojavom holandske bolesti brijesta, brojnost populacija ove vrste dramatično je smanjena.Traheomikoza (Ophiostoma ulmi /Buism./ Nannf. I; Ophiostoma novo-ulmiBrasier), uzrok pandemijskog sušenja vrlo velikog broja stabala adultnih brijestova, otkrivena je u zapadnoj Europi početkom prošlog stoljeća.U Hrvatskoj sušenje brijesta počinje dvadesetih godina pro- šlog stoljeća, dok je najveće propadanje u slavonskim nizinskim šumama zabilježeno između 1950. i 1955. godine, tako da su danas odrasla, reproduktivno sposobna stabla, prava rijetkost. Nizinski brijest u Hrvatskoj pridolazi u vrlo različitim ekološkim uvjetima (kontinentalni i mediteranski dio), te je pretpostavka da se populacije, posebice one s klimatski kontrastnih i geografski udaljenih staništa, međusobno razlikuju. Sustavna taksonomska kao niti genetička istraživanja ove svojte na našem području ne postoje, tako da su ciljevi ovoga istraživanja bili sljedeći: morfometrijskom analizom lisnih značajki uzorkovanog materijala nizinskog brijesta na cjelokupnom području Hrvatske determinirati uzorak morfološke varijacije samog materijala, kao i postojanje ili nepostojanje diskontinuiteta u spomenutom variranju, primjenom modernih metoda analize molekularne raznolikosti utvrditi genetsku varijabilnost populacija nizinskog brijesta u Hrvatskoj, a samim time i odrediti stupanj nepovoljnog utjecaja holandske bolesti brijesta na bioraznolikost vrste. Istraživanja su trajala od 2005. do2009. godine,a bitno je napomenuti da je ovo prvoistraživanje varijabilnosti nizinskog brijesta kojim je u potpunosti obuhvaćeno njegovo područje pridolaska u Hrvatskoj. Materijal za morfometrijsku analizu sakupljen je iz 17 prirodnih populacija nizinskog brijesta, tako da je istraživanjem obuhvaćeno 8 populacija iz kontinentalnog dijela Hrvatske (Bilogora, Donji Miholjac, Đakovo, Jastrebarsko, Nova Kapela, Varaždin,Vinkovci i Zagreb), kao i 9 populacija iz mediteranskog dijela (Brač, Buzet, Cetina, Krk, Krka, Neretva, Nin, Paklenica i Pula). Kao osnova za morfološku analizu, iz svake populacije mjereni su listovi s 5 stabala, tako je ukupno analizirano 85 stabala. Sa svakog stabla uzeto je u obzir po 30 listova, dakle ukupno 2550 listova (150 listova x 17 populacija) s čijim je mjerenim značajkama provedena deskriptivna i multivarijatna statistička analiza (diskriminantna i klasterska analiza). Ukupno je izmjereno 15 folijarnih značajki. Uz izbor standardnih varijabli “klasične morfometrije”, dio varijabli bio je usmjeren na neizravnu kvantifikaciju lisnog oblika. U svrhu analize genetske raznolikosti uzorkovano je 5 populacija nizinskog brijesta (Đurđevac, Zagreb, Pula, Nin i Neretva), a iz svake populacije u obzir za analizu uzeto je 20 stabala. Kako bi se odredio stupanj genetske raznolikosti korišteno je 5 mikrosatelitnih biljega. Statističkom obradom ishodišne matrice umnoženih fragmenata 5 mikrosatelitnih biljega izračunate su vrijednosti prosječnog broja alela po lokusu (Na), opažene heterozigotnosti (Ho), očekivane heterozigotnosti (He) i informacijskog sadržaja polimorfizma (PIC) za svaki mikrosatelitni lokus, kao iNa, Nar, Ho, He i koeficijent samooplodnje (f) za svaku populaciju. Izračunato je i odstupanje od stanja Hardy-Weinbergove ravnoteže, standardna genetska udaljenost po Neiju (DNEI72) i vrijednosti indeksa genetske diferencijacije (FST) između parova populacija,kao i vjerojatnost pojavebottleneckau skorašnjoj prošlosti.Na temelju ma- trice genetske udaljenosti po Neiju konstruirano je i Neighbour – Joiningnezakorijenjeno stablo, a provedena je i faktorska korespondentna analiza (FCA). Na osnovi rezultata morfološke analize, utvrđena je vrlo velika varijabilnost mjerenih morfoloških značajki |